Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

TOPIC: Rogaticani, o kojima treba pisati

Odgovor:Rogaticani, o kojima treba pisati 11 years 2 months ago #16098

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Ramiz ef. Dobrača



Ramiz ef. Dobrača se rodio u Vragolovima kod Rogatice 02.02.1896.godine od oca Rašida i majke Hasnije. Otac mu je bio poznat i napredan stočar i pčelar. Mladi Ramiz je osnovno obrazovanje stekao u Rogatici, a petorazrednu Carevu medresu u sarajevu pohađao je i završio u vremenu od 1908. do 1913. godine. Stručne predmete učio je pred čuvenim muderrisom hadži Hasan-Husni ef. Muhamedagićem, zvanim Bišćakom. Pravilno učenje Kur'ana završio je pred poznatim mudževvidom(poznavaocem pravilnog izgovora i učenja Kur'ana) i karijom(interpretatorom i učačem Kur'ana), hadži hafiz Džemaluddin ef. Hadžijahićem. Četiri razreda niže gimnazije vanredno je završio preko dopisne škole, a matičarski ispit položio je 1928.godine.

Neobično je bogat i sadržajan život i rad hadži Ramiz efendijin. Pored obavljanja svojih redovnih dužnosti i poslova, prvo u Stjenicama i Rakitnici, zatim, nešto kasnije, u Rogatici, Sarajevu, Rahiću i na kraju u Brčkom, a to je vrijeme od 1918. do 1978.godine, što iznosi punih šesdeset godina, on je kroz cijelo to vrijeme bio vrlo aktivan društveni i kulturno-prosvjetni radnik. Ramiz ef. je bio brat, čuvenog Kasim ef. Dobrače iz Sarajeva koji je bio blizak saradnik Mehmed ef. Handžića.
Ramiz ef. je tokom redovnog školovanaj i kasnije marljivim radom i učenjem postigao solidno obrazovanje. Lijepo je savladao arapski, turski i perzijski jezik, a služio se još njemačkim i mađarskim jezikom, što mu je omogućilo da svoje obrazovanje stiče i proširuje čitanjem izvorne literature na više jezika. Veliki je ljubitelj bio knjige i s njom se nikada nije odvajao. 1962.godine je penzionisan i prešao je u Brčko, gdje je nastavio svoju plodnu aktivnost kao sekretar Odbora IZ-e i predsjednik odbora Udruženja islamskih vjerskih službenika sve do 1978.godine, kada se konačno povlači u miran život. U 1969.godini obavio je hadž, preselio je na ahiret 1987.godine u Brčkom gdje je i ukopan.
Last Edit: 11 years 2 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogaticani, o kojima treba pisati 11 years 2 months ago #16219

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Prof dr Ahmed Smajić
Redovni profesor



Kratka biografija
Rođen 08.06.1958. godine Pokrivenik – Rogatica, BiH.
Završio Mašinsku tehničku školu - Sarajevu. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Poljoprivrednom fakultetu – Sarajevo - Odsjek za tehnologiju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Doktorirao u okviru petogodišnjeg jugoslovensko-američkog projekta JF: 685-11 pod naslovom „Klaonične vrijednosti i kvalitet mesa utovljene janjadi četiri pasminska tipa“.
U zvanje redovnog profesora izabran 15.02.2000. godine.
Od 1984-85 – profesor u SŠC Kotor Varoš;
- 1993-1996. – Predsjednik općinske Vlade Novi Grad – Sarajevo;
- 1996-2000. – Federalni ministrar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (1997-1999. zastupnik Parlamenta FBiH);
- 1985- zaposlen na PPF-u.
Od sedam objavljenih knjiga dva su univerzitetska udžbenika i jedna univerzitetska knjiga.
Objavio 102 naučno-stručna rada u zemlji i inostranstvu.
Vršio dužnost Šefa Odsjeka prehrambene tehnologije 2000-2007. godine.
Rukovodilac postdiplomskog studija Kontrola kvaliteta hrane i pića.
U ratnom-poratnom periodu dobitnik više priznanja i nagrada:
Plaketa Bosanski stećak Armije RBiH,
Povelja GRAS-a povodom 100 godina rada,
Zlatna plaketa povodom 25. jubilarnog sajma Gradačac,
FAO medalja Generalnog direktora Jacques Dioufa,
Povelja Saveznog udruženja agronoma - stočara Republike Austrije,
Plaketa Unije veterana Grada Sarajeva,
Orden II reda Lovačkog saveza BiH,
Zlatna plaketa – najveće Općinsko priznanje Novog Grada,
Zahvalnice Pedagoške akademije povodom 50 godina i Poljoprivrednog fakulteta povodom 63 godine rada,
Zahvalnice općina i dr.
NASTAVA
Dodiplomski studij
Nosilac predmeta:
Tehnologija mesa, ribe i jaja I (link na predmet)
Tehnologija mesa, ribe i jaja II (link na predmet)
Učestvuje u realizaciji nastave na predmetima:
Poznavanje i prerada mesa,
Poznavanje i kontrola sirovina,
Tehnologija gotove hrane i
Humana ishrana
Postdiplomski studij
Nosilac predmeta:
- Ishrana stanovništva
- Zakonska regulativa u proizvodnji hrane i pića (postdiplomski studij: Kontrola kvaliteta hrane i pića),
- Prerada mesa (postdiplomski studij: Tehnologija animalnih proizvoda).
Učestvuje u realizicaji nastave na predmetima:
- Fizički procesi na predmetu: Biohemijski, fizički, mikrobiološki procesi i kvalitet živežnih namirnica
(postdiplomski studij: Tehnologija animalnih proizvoda).
SPECIJALNOSTI
Humana ishrana; Tehnologija mesa, ribe i jaja; Tehnologija gotove hrane; Poznavanje i kontrola sirovina i gotovig
proizvoda; Zakonska regulativa u proizvodnji hrane i pića.
Last Edit: 11 years 2 weeks ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogaticani, o kojima treba pisati 11 years 2 months ago #16221

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Mr. ZEHRA ALISPAHIĆ



Mesto i godina rođenja Rogatica, 11.06.1965.

Obrazovanje
1998 – 2001 Univerzitet Muhamed Peti, Fakultet pedagoških nauka, Rabat, Maroko, postdiplomski studij u oblasti arapskog jezika za strance i islamske pedagogije (Tema magistarskoga rada- Metodi u nastavi arapskoga jezika i islamske pedagogije u srednjoškolskim odgojno-obrazovnim institucijama u Bosni i Hercegovini )
1984 – 1988 Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek orijentalnih jezika i književnosti – arapski, turski i perzijski jezik – dodiplomski studij
1980 – 1984 Srednja ekonomska škola, Rogatica

Sadašnja pozicija na FIN-a: Spoljni suradnik

Predmeti na kojima ste angažirani: Arapski jezik

Učešće na znanstvenim skupovima

-Stručni seminari i radionice u oblasti arapskoga jezika u organizaciji ISESCA Islamske organizacije za obrazovanje nauku i kulturu – Rabat – Sarajevo juni 1994., 7- 10 aprila 2004., 5- 10 jula 2004.;
-Stručni seminar za novinare elektronskih medija u BiH u organizaciji ISESCA, Sarajevo 20 –30 septembra 1997.;
-Stručna radionica za profesore arapskoga jezika o praćenju pisanih i elektronskih medija na arapskom jeziku, Tuzla 4 –10 juna 2003.;
Religija u medijima, 20. juni 2002., BH radio 1 i Fondacija Konrad Adenauer, Sarajevo;

Kretanje u karijeri
-Mart 1989 – mart 1992 Centar za strane jezike, Sarajevo, organiziranje i vođenje kurseva arapskog, turskog i bosanskog jezika za strance
-1991 – 1992 Islamske informativne novine Preporod, urednik stranice Vijesti iz islamskoga svijeta
-april 1992 – maj 1993 Press centar Stari Grad, reporterski i novinarski poslovi
-maj 1993 – maj 1994 Radio Stari Grad, urednički i voditeljski poslovi
-1994 – 1998 – Nezavisni magazin Ljiljan, novinarski i urednički poslovi
-od 2001 – do danas profesor arapskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu
-od 2001 – do danas urednik i voditelj vjerskog programa Radija Federacije BiH (emisije Islamske teme i Znakovi vjere)
-od 2004 spoljni suradnik na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na predmetu arapski jezik

Radovi i prijevodi
RADOVI (izbor)
«“Bošnjaci su prvi među muslimanskim narodima ušli u proces demografske tranzicije”, Ljiljan br.301, 1998., br. 301 poseban dodatak str. 26 –39
“Mjesto divno kao rajska bašča”, Beharistan, 2001, br. 1
“Bošnjaci su radili na poslovima oslikavanja, restauracije i konzervacije Begove džamije u Sarajevu”, Beharistan, 2001, br. 3-4
“Zašto se arapski jezik uči u nearapskom svijetu bez utvrđenih metoda”, Novi Muallim, god. I, br. 3, str.70 – 78
“Uspješan čas je dobro pripremljen čas”, Novi Muallim, god. II, br. 5, str. 107 - 112
“Rad u oblasti odgoja ravan je borbi na Allahovom putu”, Novi Muallim, god. II, br. 7, str. 124 -128
“U cilju afirmacije arapskoga jezika u BiH”, Novi Muallim, god. III br. 9. str.130 – 130
UČEŠĆE U PROJEKTIMA
*Autorski tekstovi, intervju i prijevodi u listu Preporod u periodu 1990 – 1992
*Autorski tekstovi i intervjui u listu Ljiljan u periodu od 1994 – 2000
*Radovi objavljeni u časopisima Izraz, Život, Muallim, Beharistan
*Rad na priređivanju i uređivanju više knjiga iz povijesti i doktrine islama (Povijest islama, M.Spahić, Da, mi smo muslimani, M. Spahić, Vjera, narod, domovina, M. Cerić, Islamski propisi i običaji o smrti, dženazi i odnosu prema umrlim, A.M.Bevrnja, S.Strik)
*Član redakcijkog tima Atlasa islamskoga svijeta – sjeverna i centralna Afrika i zemlje Pirinejskog
poluotoka
Last Edit: 11 years 2 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogaticani, o kojima treba pisati 11 years 2 months ago #16363

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Dr. DŽEVAD HODŽIĆ




Rođen 10. 7. 1960. godine u Pokriveniku kod Rogatice.
Osnovnu školu završio u Međeđi kod Višegrada 1975. a Gazi Husrevbegovu medresu u Sarajevu 1980. godine. Studirao je Islamski teološki fakultetu u Sarajevu i diplomirao 1986. godine. Završio je postdiplomski studij iz filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i magistrirao 2004. godine. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu doktorirao je 2008. godine.
Sadašnja pozicija na FIN-a;
Docent
Predmeti na kojima je angažovan;
Etika, Ahlak, Uvod u filozofiju
Kretanja u karijeri;
Od 1986. do 1987. godine radio je kao novinar u Redakciji "Preporoda".
Od 1987. do 1990. godine radio je kao imam u Islamskom kulturnom centru u Koelnu, SR Njemačka.
Od 1990. godine do septembra 1994. godine radi kao zamjenik glavnog i odgovornog urednika "Muslimanskog glasa" i kasnije "Ljiljana".
Od 1994. do 1998. godine radi kao glavni imam Zagrebačke džemije. U tom periodu predaje Islamku filozofiju i Ahlak u Zagrebačkoj medresu „Dr. Ahmed Smajlović“.
Od 1998. do 2000. godine radi kao zamjenik glavnog i odgovornog urednika "Ljiljana". Od 2000. do kraja 2008. godine glavni je urednik časopisa za odgoj i obrazovanje "Novi Muallim".
Kao honorarni profesor u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sarajevu predaje Ahlak od 1999. do 2002. godine.
Od 1.1. 2006. radi na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
Učešće na međunarodnim skupovima
Kao novinar, imam i nastavnik sudjelovao je na više različitih međunarodnih SKUPOVA u BiH, Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, SR Njemačkoj i Makedoniji, Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama.
OBJAVLJENI ČLANCI
Između ostalih objavio je sljedeće radove:
1. „Ka bioetičkom značenju šerijatskopravnog koncepta općeg interesa (maslaha)“, Glasnik Rijaseta IZ-e u BiH, br. 5-6. 2007.
2. «O islamskom odnosu prema stvaranju, obitelji i rađanju», Vrhbosnensia, časopis za teološka i međureligijska pitanja, Vrhbosanska katolička teologija, Saraejvo, God. XI, br.1, 2007.
3. «O islamskim načelima umjetničkog oblikovanja sakralnog/svetog prostora», Novi Muallim, broj 31, 29. septebar 2007.
4. «Priroda, život i ljubav u filozofiji Dželaluduina Runmija», Novi Muallim, broj 32. 29. decembar 2007.
5. «Teološko zasnivanje bioetičke odgovornosti: islamska perspektiva», Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Zbornik radova Prvog međunraodnog bioetičkog simpozija u BiH, Sarajevo, 31¸. 03. 01.04. 2006. Bioetičko društvo BiH, Sarajevo, 2007.
OBJAVIO NA NJEMAČKOM:
«Muslimische Auffassung der Geschichte des Islams und die Erfahrung des Leids», Pruifung oder Preis der Freheit? (Hg.) Andreas Renz, Hansjoerg Schmid, Jutta Sperber, Abdullah Takim, Verlag Friedrich Pustet, Regensburg, 2008.
INTERVJUI
U različitim printanim i elektronskim medijima dao je više intervjua o pitanjima odnosa religije i društva.
OBJAVIO JE SLJEDEĆE KNJIGE I UDŽBENIKE
Uvod u islamsku etiku, BEMUST, Sarajevo 1999.;
Kuda ide Islamska zajednica - poste restante, (zbirka eseja) Sarajevo, 2005.
Odgovornost u znanstvenotehnološkom dobu, Tugra, Sarajevo, 2008.
Ahlak (I) - udžbenik za medrese, Rijaset IZ-e u BiH, Sarajevo, 2003.
Ahlak (II) - udžbenik za medrese, Rijaset IZ-e u BiH, Sarajevo, 2003.
Fakultet islamskih nauka objavio je dvije hrestomatije koje je priredio Dževad Hodžić:
Etika, uvod u islamsko i zapadno etičko mišljenje, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2004.
Primijenjena etika, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2005.
Dževad Hožić koautor je i glavni urednik enciklopedijskog Atlasa islamskog svijeta, koji je 2004. godiine izdalo Udruženje ilmijje Islamske zajednice u BiH.
Last Edit: 11 years 2 weeks ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogaticani, o kojima treba pisati 11 years 2 months ago #16406

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Ja znam sve što je napisano u štampi o Bajri Goliću, i vjeruj mi da se i meni sve to gadi jer sam i sam prosvjetni radnik. Ali ovaj "slatkospjev" o njemu nisam ja napisao već to stoji na zvaničnoj stranici Pravnog fakulteta u Sarajevu. Nakon svih pisanja o dotičnom u štampi, on i dalje obavlja svoje funkcije na fakultetu i u različitim udruženjima i organizacujama. Ako je kriv, nadam se da će dobiti zasluženu kaznu na sudu.

Dr Bajro Golić,
redovni profesor
Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu



Dr Bajro Golić rodjen je 17.10.1948.godine u Rogatici, gdje je završio osnovnu i srednju školu kao odličan učenik. Ekonomski fakultet u Sarajevu završio je 1971. Diplomirao je na temu " Teorija uzoraka".

Postdiplomski studiji završio je u Zagrebu, gdje je i magistrirao 1976. Naziv teme magistarskog rada je " Transformacija naseobinskog sistema i njen uticaj na razvoj Bosne i Hercegovine".
Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1991. Naziv doktorske disertacije je " Ekonomika prostora u privrednom razvoju Bosne i Hercegovine".

Neposredno nakon diplomiranja kratko vrijeme radio je u Energoinvestu na poslovima spoljne trgovine da bi se nakon toga zaposlio u Urbanističkom Zavodu Bosne i Hercegovine, kao rukovodilac Sektora za makroekonomska istraživanja, a kasnije i kao pomoćnik generalnog direktora. U periodu od 1977. do 1982. obavljao je funkciju Sekretara Koordinacionog odbora za ekonomiku i razvoj privrede u Osnovnoj privrednoj komori Sarajevo. Za pomoćnika generalnog direktora Zavoda za planiranje razvoja grada Sarajeva izabran je 1982. i istu funkcio obavljao do 1986. Od tada pa do 1990. obavljao je funkciju Izvršnog sekretara Gradskog Komiteta SK zadužen za poslove funkcioniranja privrede.

Od 1991. do 1993. bio je pomoćnik direktora Republičkog zavoda za planiranje koji je, u medjuvremenu, promijenio naziv u Državni zavod za planiranje .

Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1993. izabran je za docenta na nastavni predmet Politička ekonomija, čiji je naziv kasnije promijenjen u Uvod u ekonomiju . U zvanje vanredni profesor izabran je u januaru 1998. U dosadašnjem nastavnom radu bio je angažiran na redovnom studiju na predmetima Uvod u ekonomiju, a u školsloj 2002/2003, te 2004/2005 i na predmet Ekonomska politika. Na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu angažiran je na predmetu Urbana ekonomija. U školskoj 2002/2003 godini bio je angažiran na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na predmetu Uvod u ekonomiju. Na postdiplomskom studiju Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu angažiran je po jednom broju izabranih ekonomskih tema iz sfere makroekonmije, a na Arhitektonskom fakultetu iz sfere održivog razvoja.

Sudjelovao je na više međunarodnih konferencija i seminara, te na brojnim naučnim skupovima i okruglim stolovima u našoj zemlji.

Od brojnih javnih aktivnosti Dr Golića se ističe njegova uloga u Upravnom odboru Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo, člana Savjeta Privredne komore Kantona Sarajevo, člana Odbora za reviziju "Sarajevo-osiguranje" d.d i "Asfaltgradnja" d.d.. Na fakultetu je obavljao i obavlja brojne funkcije. U periodu od 1996. - 1998. bio je prodekan fakulteta, zatim koordinator dislocirane nastave u Zenici. Sada je koordinator dislocirane nastave u Tuzli. Član je Izdavačkog savjeta fakulteta, član Komisije za nostrifikaciju i ekvivalenciju i član redakcije Godišnjaka Pravnog fakulteta.

Oženjen je, otac dvoje djece
Last Edit: 11 years 2 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogaticani, o kojima treba pisati 11 years 2 months ago #16426

  • Dedo
  • Dedo's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 1013
  • Karma: 8
Selam Mirsade:

Drago mi je da si azuran i da nas svakim danom obradujes sa
lijepim tekstovima,al ovo gore mi govori nesto u podsvijesti da nezasluzuje ovoliki sladospjev.

Naime Golici koji su pogazili sve ljudsko devedesetih u Rogatici znamo o kome se radi. Ovaj o kome sve dobro napisa ucjenjuje svoje studentice i time kalja obraz svim Rogaticanima.Gdje je tu moral gdje je profesionalni kodeks gdje je obraz kao roditelj,iskoristava svoj polozaj za to malo licnog zadovoljstva.

Mozda ce sutra drugi Bajro isto postupati sa njegovom djecom sto mu ne zelim jer tada bi osjetio kako srce boli.

Treba razmisliti da se covjek angazuje na sve strane i realno gledano,nije u mogucnosti sve to obavljati kako valja. Onako kako to on obavlja mogao je samo Milojko u Rogatici sezdesetih godina.

Da si opisao Sabriju Golica a.r.nebih nista primjetio,al imam rodbinske veze u Tuzli pa sam saznao mnoge stvari koje cak ni novinari neznaju.
Nikad nije izgubljeno ono cega se ne odreknes
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogaticani, o kojima treba pisati 11 years 2 months ago #16430

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Selam Dedo

Ja znam sve što je napisano u štampi o Bajri Goliću, i vjeruj mi da se i meni sve to gadi jer sam i sam prosvjetni radnik. Ali ovaj "slatkospjev" o njemu nisam ja napisao već to stoji na zvaničnoj stranici Pravnog fakulteta u Sarajevu. Nakon svih pisanja o dotičnom u štampi, on i dalje obavlja svoje funkcije na fakultetu i u različitim udruženjima i organizacujama. Ako je kriv, nadam se da će dobiti zasluženu kaznu na sudu.
Last Edit: 11 years 2 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogaticani, o kojima treba pisati 11 years 2 months ago #16431

  • Kaza
  • Kaza's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 5104
  • Thank you received: 19
  • Karma: 18
Ovo je tema u kojoj smo do sada uglavnom pisali o uspjesnim ljudima koji su ostavili dubok trag u isroriji Rogatice. Valjda se to nekako podrazumijevalo da se pise samo o zasluznim koji nemaju ama bas nikakve mrlje u svojim biografijama.
Da treba pisati i o onima cija je proslost u najmanju ruku sumnjiva takodjer stoji. Mozda malo nezgrapno izgleda pisati i o jednim i o drugim u istoj temi zajedno ali eto i to je moguce. Vjerovatno ce se i ovdje otvoriti rasprava „za“ i „protiv“ sto smatram pozeljnim jer forum samo zato i postoji.

Posto sam u zadnje vrijeme propratio zbivanja o aferama na Pravnom fakultetu kontaktirao sam Mirsada i pitao ga da li mu je to poznato. Naravno rekao je da jeste ali i da covjek dalje radi svoj posao. Logican odgovor. Imamo ruznu naviku da ljude odmah vjesamo , pri tome ne cekajuci da se i dokaze krivica. Svima nam je poznato da su svi nevini dok im se krivica ne dokaze pa onda to vjerovatno vazi i u ovom slucaju.

Da u nasoj drzavi ne vaze postulati kao u normalnim demokratskim drzavama uvjerili smo se mnogo puta. Kao npr.

- krivica u narodu se izrice i prije dokazane krivice
- u nasoj drzavi mozes biti i kriv ali ako imas jaku pozadinu to te ne dotice (valjda zbog toga ovaj prvi navod egzistira)
- kod nas jaka pozadina prakticno znaci „ucjena jednih protiv drugih“. Svako svakog ucjenjuje i onda se stvara prostor u kome vlada totalna korupcija. Moras odradjivati prljave stvari za nekoga drugog samo zato sto si i sam odigrao prljavo i imas zastitu od onog za koga moras i dalje da igras prljavo. I tako u krug.
- Sve se lomi na malima kojih je najvise. Oni su uglavnom po zatvorima jer je protiv njih pravni sistem vrlo efikasan. Bijelim okovratnicima je skoro nemoguce dokazati bilo kakvu krivicu i njih uglavnom nema u ulozi krivaca.

Sta reci u konkretnom slucaju o covjeku o kome sam mnogo slusao i prije rata a eto i sada poslije mnogo godina. Prije rata je vazio za jednog izuzetnog mladog i perspektivnog strucnjaka. Pred sami rat TPR je pripremao transformaciju pa se pripremalo konstituisanje Upravnog odbora. Na spisku su bili ljudi od nauke kao sto je npr. rahmetli dr. Kasim Begic a i dr. Bajro Golic. Sa rahmetli Kasimom Begicem sam licno razgovarao na pravnom fakultetu i dobio pristanak. Rat me je sprijecio da se susretnem i sa dr. Bajrom Golicem.
Dakle covjeka licno ne poznajem. Samo onoliko koliko sam o njemu procitao a to sve upravo dovodi covjeka u dilemu gdje na osnovu svega covjeka svrstati.
Pored ove afere o sexsu sa studenticama , na pomolu je nova afera u kojoj sad dr. Golic pokrece istragu o sumnjivim diplomama koje su zadnjih godina izasle sa pravnog fakulteta. Da li to sada Bajro odradjuje neki prljavi posao u interesu trenutne politike a ujedno se sveti za prethodne optuzbe, ili zeli izvesti sve na cistac pokazujuci da su prethodne optuzbe bile montirane kako bi se on kao licnost diskreditovao. O tome je tesko suditi pogotovu kada nas sistem ostavlja sve u magli i sve pod znakom pitanja, zbunjujuci tako narod koji u ocaju ne zna vise sta da misli. Naravno u takvoj magli je onda povoljan prostor za daljnji nastavak prljavih igara nase politike i njeniih protagonista.
Zao mi je samo omladine koja se trenutnio obrazuje u BiH , jer se njihove diplome zbog mase afera na fakultetima dovode u pitanje i prije nego sto ih dobiju.

U nastavku cu navesti par linkova koje mozete procitati ali odmah da kazem da cete vjerovatno kao i ja poslije iscitavanja ostati zbunjeni.
Tako je to u nasoj drzavi, drzavi koje je sve manje, na zadovoljstvo onih koji profitiraju i veliko nezadovoljstvo i zabrinutost velike vecine koja je odavno presla rub siromastva.

Linkovi:

Ispovijed studentica


Duga karijera mracnjaka sa pravnog fakulteta


Novu aferu na pravnom fakultetu otkrio dr Bajro Golic


Naravno naci cete jos mnogo toga ako vas interesuje u pretrazivacu Google ako upisete ime naseg sugradjanina.
Kad imas sve, ne vidis nista; progledas tek kad nemas nista.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogaticani, o kojima treba pisati 11 years 2 months ago #16884

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Abeda – brico i sevdalija



Muhamed Mesic – Abeda se ovim poslom počeo baviti od davne 1955.godine kada je pošao na zanat, ali je istovremeno radio i kod oca u njegovoj brijačnici. Abedin otac Galib i majka Nehdila su se bavili ovim poslom i prije II svjetskog rata. Nakon rata Mešići su imali radnju preko puta Robne kuće ( do slastičarnice) u kojoj su kasnije bile prostorije IZ Rogatica. Posle toga radnja je preselila u prostorije nekadašnje prodavnice “1 Maja” kada počinje i raditi u brijačnici Abedina sestra Vesna. Oko 1975 godine napravljen je novi frizerski salon preko puta hotela Park gdje je Abeda radio sve do 1992 godine.

Poseban dio života Abedi predstavlja vrijeme provedeno u KUD- “Slaviša Vajner Čiča” u kojem je proveo 30 godina i sa kojim je obišao Libiju, Tunis, Njemačku, Bugarsku i cijelu Jugoslaviju. U KUD-u je počeo kao dijete, a bio u član muzičke sekcije.
Abeda je bio vrstan pjevač sevdalinke, kojeg se stariji Rogatičani dobro sjećaju i pamte njegove neponovljive interpretacije. Gdje god je pjevao publika ga je više puta vračala na bis, posebno u Brčkom, Pljevljima i Novoj Varoši. Učestvovao je na više festivala i priredbi gdje je ostvario zapažene rezultate. Na audiciji “ Prvi glas Istočne Bosne” u Goraždu zauzeo je prvo mjesto, a na Prvom festivalu narodne muzike u Zavidovićima zauzeo je visoko mijesto, i ako su bili pjevači iz cijele Bosne I Hercegovine. Bio je primljen na audiciji za Radio Sarajevo, ali nije htio da napusti posao i svoju Rogaticu. Za arhiv Radija Sarajeva snimio je pjesmu “Oj sudbino ja te pitam”.

Abeda živi u Velešićima sa svojom hanumom Nurom, sa kojom ima sina Ragiba i kćerku Almedinu, a nedavno je dobio i unuku Enu. Sada je u penziji, ali još uvijek pomalo radi u brijačnici “Kod Šljoke” u tržnici u Vogošći. Rogatičani koji sada žive u Vogošći su mu redovne mušterije, a stigne se malo i promuhabetiti sa njma i podsjetiti na stara dobra vremena. Najčešći Rogatičani koji navrate su: Rušid Ajanović, Alija Fejzić, Himzo Branković, Avdija Čurevac i drugi. Na kraju našeg razgovora Abeda selami sve Rogatičane i Rogatičanke, gdje god bili u svijetu i želi im dobro zdravlje. Poručuje im “Ne zaboravite Rogaticu”.





Last Edit: 11 years 2 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogaticani, o kojima treba pisati 11 years 2 months ago #16885

  • hamid_m
  • hamid_m's Avatar
  • Offline
  • Novi Član
  • Objave: 20
  • Karma: 0
Mislim da se dosta toga dobrog moze napisati o Munibu Mehmedoviću i Hamdiji Hadzihasanoviću.
The administrator has disabled public write access.
Time to create page: 0.079 seconds
Powered by Kunena forum

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version