Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Welcome, Gost
Username: Password: Remember me
  • Stranica:
  • 1
  • 2
  • 3

TOPIC: Rogatica - turizam, ugostiteljstvo, rekreacija

Odgovor:Rogatica - turizam, ugostiteljstvo, rekreacija 11 years 3 months ago #14094

  • Mustafa
  • Mustafa's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6600
  • Thank you received: 54
  • Karma: 9
Kod Gazibare Cice u piceriji



Sliku poslao mirsad_d
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatica - turizam, ugostiteljstvo, rekreacija 11 years 3 months ago #14249

  • Mustafa
  • Mustafa's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6600
  • Thank you received: 54
  • Karma: 9
KOD FICE



Cigo, Amela, Adil, Ednan a.r.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatica - turizam, ugostiteljstvo, rekreacija 11 years 3 months ago #14321

  • Mustafa
  • Mustafa's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6600
  • Thank you received: 54
  • Karma: 9
CRNA KUTIJA

The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatica - turizam, ugostiteljstvo, rekreacija 11 years 2 months ago #14769

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Povijest Boričkog arapskog konja



Uzgojni cilj matične ergele Borike 1895.g. bio stvoriti idealnog konja za oplemenjivanje bosansko brdskog konja. Prema tome,u stvaranju takvog konja učestvovala je Austro-Ugarska monarhija sa svojim najboljim konjima iz svojih najboljih ergela (Babolna, Radautz i poljska ergela Slawuta). Ergela Borike je od 1895.g. počela uvoziti punokrvne konje iz Sirije, sve do 1919.g. kada su ubacili čistokrvnog šagija pastuha 19 Šagija X-XII kojeg su pripuštali na punokrvne i polukrvne arapske kobile. Kasnije je Hrasnica u svojim djelima naveo još neke konje koji nisu bili čistokrvni,a ciljano su se pripuštali na taj uzgoj. Ekstremni uvijeti na ergeli (niske temp. do -40, vukovi, medvijedi, duge zime, malo hrane) nisu bili pogodni za opstanak i kvalitetni uzgoj čistokrvnog pustinjskog konja, pa je zbog toga veliki broj uveženih konja iz Sirije obolio i uginuo, zato su ubacivani i "nečisti" konji iz najboljih Evropskih ergela. Nakon 110.g. uzgoja konj je ostao fenotipski identičan izvornom arapskom konju. Kvaliteta te naše genetike je dokazana tako da je parenjem u srodstvu dobiven najbolji i najljepši materijal- dokaz 100-godišnjeg kvalitetnog selekcijskog rada. Nakon svega stvoren je vrlo lijep, čvrst, otporan i izdržljiv arapski konj, koji je vrlo cijenjen i izvan naše zemlje, što govore podaci o velikom broju prodanih konja u Njemačku i šire nakon II. svijetskog rata. Imamo priliku da sačuvamo ovaj hvale vrijedan uzgoj, jer je Hrvatska jedina šansa za opstanak te genetike.
Mi kao takvi, želimo se samo dokazati u sportu i van naših granica, a Svijet nek nas svrsta gdje god želi, a mi smo svijesni kakvog arapskog konja imamo!

Od 20-tih godina prošlog stoljeća Evropa je počela razmišljati o izložbama arapskih konja, odnosno o uzgoju izložbenih arapskih konja. Od tada je sudbina i budučnost arapskih ratnih konja krenula "krivim" smjerom. Od pravih čvrstih, otpornih i vijernih ratnih konja počeo se stvarati atraktivan, lepršavi show konj. Prestalo se voditi računa o kvaliteti kopita, karaktera, uporabnosti konja. Počelo se pariti samo lijepo s lijepim, bez obzira na sve ostale karakteristike. Težilo se samo malim,suhim,glavama sa konkavnim profilom. Zbog toga su se kod izložbenih konja izgubile performanse trkačeg konja (zbog udubljene nosne linije smanjuje se direktan protok zraka, koji je za trku itekako potreban).
Nedavno je jedan šeik poručio evropskim uzgajivačima arapa: "JEDINO ŠTO JE ORGINAL ARAPSKO NA VAŠIM KONJIMA JE OGLAVINA!"
Danas se razlikuju u arapskom konjskom svijetu trkači konji, izložbeni konji, endurance konji, koji jedni s drugima nemaju nikakve veze. Kako se razlikuju po upotrebi, tako se razlikuju i po eksterijeru.
Naš arapski konj koji je uzgajan više od 110.g. u uvjetima koje smo naveli prije, ostao je nepromjenjen i izgledom i karakterom, s time da je očeličen u uvijetima koji nisu nimalo slični onima u njihovoj pradomovini.
Svima onima koje detaljnije zanima nastanak našeg arapskog konja preporučamo "bibliju" NAŠ ARAPSKI KONJ (1932.g.) dr.ing.Grković Milan, te u dijelima i radovima F.Hrasnice i A.Ogrizeka.
Borički arapski konj je stvaran isključivo na brdskim i planinskim terenima Bosne i Hercegovine, pa se zbog toga noseči na svojim leđima jahače i vojni teret razvio u vrlo snažnog jahačeg konja. Kao jahači vojni konj je ispao iz upotrebe jer je Evropa tražila višeg modernijeg konja. Krajem XIX. i početkom XXst. konj je kao ratno sredstvo polako počeo gubiti funkciju, zamjenjen je modernijom ratnom mehanizacijom. Pa su konji u vojnoj službi preuzeli ulogu paradnog konja ( u tipu konja trakenerske pasmine). Ipak je na području bivše Juge zadržan bosansko brdski konj i arapski konj kao vojni tovarni i jahaći konjsve do 60-tih godina XXst..
Uvid u to s kakvim se problemima morao nositi uzgoj arapskih konja daju i A.Ogrizek i F.Hrasnica u svojoj knjizi «Uzgoj konja»:





[/img]


Last Edit: 11 years 2 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatica - turizam, ugostiteljstvo, rekreacija 11 years 2 months ago #14770

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
"MEĐEĐA LIJESKA"

Na području Borike (Lijeska)nalazi se i raritetni primjerak stabla „Međeđe lijeske“ starosti 450 godina i obima krošnje 12 metara, izuzetne ljepote.



Last Edit: 11 years 2 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatica - turizam, ugostiteljstvo, rekreacija 11 years 2 months ago #14891

  • Mustafa
  • Mustafa's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6600
  • Thank you received: 54
  • Karma: 9
Hotel BORIKE





ERGELA BORIKE







The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatica - turizam, ugostiteljstvo, rekreacija 11 years 2 months ago #15036

  • Mustafa
  • Mustafa's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6600
  • Thank you received: 54
  • Karma: 9
Sa Borika






Jos sa Mosta na Žepi








Lapidarij iz Rimskog doba

The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatica - turizam, ugostiteljstvo, rekreacija 11 years 2 months ago #15049

  • Mustafa
  • Mustafa's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6600
  • Thank you received: 54
  • Karma: 9
ZA HARISA


The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatica - turizam, ugostiteljstvo, rekreacija 11 years 1 month ago #16836

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
TURISTIČKI POTENCIJALI OPĆINE ROGATICA

Turistički mogućnosti općine Rogatica i njene teritorije su višestruke, ali nedovoljno iskorištene. Područje izuzetne prirodne ljepote, čistih planinskih rijeka bogatih ribom, planinskih i brdskim predjelima ispresijecan crnogoričnom i bjelogorično šumom s iznimnim fondom visoke i niske divljači, te zasigurno nezanemarljivim faktorom bogatog kulturno-povijesnog naslijeđa, čine Rogaticu izuzetnim turističkim potencijalom.
SEOSKI TURIZAM
Rogatica ima idealne preduvjete za razvoj seoskog turizma: očuvani ambijent, netaknutu prirodu, zdravu sredinu, tradicionalno gostoprimstvo, domaću hranu, te bezbroj mogućnosti za aktivan odmor.
LOV LOV
Teritorij općine Rogatica bogata je planinama i brdima i prelijepom crnogoričnom i bjelogorično šumom. Od ukupne površine Rogatičke opčtine, pod šumom se nalazi 390,04 km2. Planinski predjeli kao što su Devetak, Sjemeć, Tmor i drugi, oduvijek su privlačili ljubitelje prirode i planinarstva, kao i ljubitelje lova.
Među najstarija sportska društva na području Rogatičke općine ubraja se i Lovačko društvo koje nosi ime svoga grada. Inače, tu egzistiraju dva lovišta: Inače, tu egzistiraju dva lovišta:
-planinsko lovište "Sjemeć" koje obuhvaća površinu od 16.000 ha i
- brdsko lovište "Mednik-Sočice" pokriva nešto više od 52.000 ha.
Neki dijelovi lovišta imaju atribut prvog bonitetskog razreda i pružaju praktično optimalne uvjete za rast i razvoj gotovo svih vrsta visoke i niske divljači, kao što su vuk, lisica, kuna, vepar, srna, medvjed, divokoza, divlja mačka, zec, jazavac,. ..
Lovačko društvo svake godine organizira i tradicionalno "Lovačko večer" uz bogat kulturno-zabavni program.
RIBOLOV
Prirodne ljepote izvora rijeke Rakitnice, kao i njenog toka, te kanjona rijeke Prače, živopisne rijeke Žepe i rijeke Drine na slap, veliki su mamac za ljubitelje ribolova.
Ove bistre planinske rijeke izuzetno su bogate raznim vrstama ribe, poput planinske pastrmke, lipljana, plotice, mladice, škobalja, mrene ,..., tako da je ribarenje na njima nezaboravno iskustvo.
Udruženje ribolovaca upravlja svim ribolovnim vodama na području općine Rogatica i na njima razvija svoju ukupnu aktivnost au prvom redu su zadaci na očuvanju i zaštiti ribljeg fonda i čovjekove okoline.
Sportsko-ribolovni društvo često organizira amaterska sportska natjecanja, te natjecanja u spremanju ribljih specijaliteta.
BORIKE
Na oko 18 kilometara sjeveroistočno od Rogatice, na 1100 metara nadmorske visine, nalazi se pravi raj za ljubitelje prirode BORIKE.One su prava vazdušna banja, bogate šumskim predjelima punim divljači i livadama na kojima rastu mnoge vrste ljekovitog bilja.Pravi su raj za sve koji žele pobjeći od gradske vreve i buke, uživati u šetnjama prirodom, sakupljaju ljekovito bilje, sumske plodove, gljive, ili da se bave lovom i ribolovom, biciklizmom ili jahanjem.
Još davne 1893. godine na Borikama je osnovana ergela za uzgoj bosansko-brdske i arapske pasmine konja, jedina ove vrste na Balkanu.Ona pruža i usluge škole jahanja, au mogućnosti ste uživati iu vožnji kočijama po ovim živopisnim predjelima ljeti, kao i u saonicama zimi.
Hotel "Borike" smješten je u borovoj šumi nedaleko od ergele.. Raspolaže sa 36 ležajeva, restoranom i lovačkom sobom.Izuzetno je pogodan kako za boravak radi odmora i rekreacije, tako i za održavanje sastanaka, seminara, konferencija, te pripreme sportskih ekipa. Gostima na usluzi stoje izuzetno kvalitetna jela nacionalne kuhinje, poznati borički kajmak, cicvaru u medu, janjetinu sa ražnja ,..., kao i domaće prirodne rakije.
Na području Borike nalazi se i raritetnu primjerak stabla "Međeđe lijeske" starosti 450 godina i opsega krošnje 12 metara, izuzetne ljepote.
KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE
Na području općine Rogatica se nalazi mnoštvo kulturno povijesnih spomenika. Živopisni Rogatičke kraj oduvijek je bio privlačan za naseljavanje, pa je tu kroz vjekove bujao život, o čemu svjedoče mnogobrojni ostaci iz različitih povijesnih razdoblja-prapovijesti, rimskog doba i srednjeg vijeka.
Iz rimskog razdoblja sačuvano je oko 14 spomenika, dok je srednjovjekovni period iza sebe ostavio mnoštvo stećaka, nijemih čuvara povijesti koji otkrivaju tko je nekada živio širom Rogatice i koji su plemići i vladari stolovali i živjeli pod srdnjevjekovnim kulama i bedemima.Srednjevjekovni gradovi u Rogatičke kraju koji podsjećaju na davna vremena su Borač i Vratar.
SREDNJOVJEKOVNI GRAD BORAČ
Na oko desetak kilometara od Rogatice nalaze se ostaci srednjovjekovnog grada Borča.Borač se po prvi put spominje u X vijeku u djelima bizantskog cara i pisca Konstantina Poriforgenta.Po imenu ovoga grada, jedno vrijeme, tijekom prvih godina turske vlasti i sam trg Rogatica nazivao se Borač, odnosno, pazar Borač.
Župa Boračka je u prvo vrijeme bila dosta mala, predstavljala je niže upravno tijelo, ali kasnije, kada je u njoj proširivanjem granica u području starovlaških planina s obje strane rijeke Drine obuhvaćen veći broj naselja i kada je cijeli ovaj kraj ušao u fazu razvijenog feudalizma " slavni "grad Borač sa svojim Varošište postao je politički, kulturni, gospodarski, pa i prometni centar u zemljama feudalnih gospodara Pavlovića, koji su iz njega vladali svojim podanicima.
Borač je podignut na teško pristupačnom stjenovitom terenu iznad lijeve obale rijeke Prače.Grad se sastojao iz više dijelova koji ukazuju na različite etape građenja.
U neposrednoj blizini Borča nalazi se selo Varošište, lokalitet Carina i lijepa nekropola stećaka.To nam govori da je Borač imao i svoje predgrađe, koje se spominje u povijesnim dokumentima kao Sootto Borac-Podborač.
Grad se širio usporedo s jačanjem političke snage i ugleda obitelji Pavlović.Važno je naglasiti, da uz kraljevske gradove Bobovac i Jajce, po opsegu u čitavom arhitektonskom sklopu, Borač ulazi u red najvećih utvrđenih gradova na prostoru srednjovjekovne bosanske države. Bio je stalna rezidencija, omiljeno boravište Pavlovića, gdje su živjeli, vršili sviju vlast, izdavali povelje i obavljali druge poslove.
Borač nije preživio propast bosanske države.Ima mišljenja da su sam grad Turci popalili i srušili gotovo do temelja.Njegovo predgrađe je još samo kratko bilo u životu.Već prije 1485.godine bio je napušten i pao je u zaborav.
Borač, nekada simbol moći i ugleda obitelji Pavlović, danas je samo kompleks ruševina.
ŽEPA
. Udaljena je 35 km od Rogatice se nalazi u živopisnoj kotlini, okružena sa svih strana visokim planinama.Jedino njezin istočni dio lezi na lijepoj obali Drinskog jezera, pa joj to omogucava I posebnu vodenu vezu sa susjednim gradovima, osebujnim kanjonom Drine, u kojem se plavi ukroćena rijeka, plove camci I brodice od Visegrada do Bajine Baste.
Izuzetno privlacna lovcima i ribolovcima I sa mnostvom turistickih motiva-Andrićev most / most na Zepi /, srednjevjekovni grad Vratar, nekropole stecaka, vrelo rijeke Zepe, ona upotpunjuje turisticku ponudu Rogatice.
MOST NA ŽEPI
Čuveni kameni most na rijeci Žepi čiju je ljepotu sjajno opisao naš nobelovac Ivo Andrić se nalazi 35 km.sjeveroistočno od Rogatice. Podizanje ovog mosta dovodi se u vezu sa izgradnjom čuvenog mosta Mehmed - Paše Sokolovića u Višegradu, te se pretpostavlja da je završen u drugoj polovini XVI vijeka. Podizanje ovog mosta dovodi se u vezu s izgradnjom čuvenog mosta Mehmed - Paše Sokolovića u Višegradu, te se pretpostavlja da je završen u drugoj polovici XVI. stoljeća. Izgradnjom hidrocentrale Bajina Bašta i stvaranjem akumulacionog jezera ugrožen je opstanak mosta i on je izmješten nekoliko kilometara uzvodno. Na novoj lokaciji nije izgubio ništa od svoje autentičnosti, spremljen je u svom prvobitnom stanju i ljepoti.
Redžep – Pašina kula
Ovaj objekt u Žepi, po kojem je zaseok i dobio ime Kula, predstavlja ostatke materijalne kulture iz turskog perioda. Narodno predanje kaže da je pripadalo izvjesnom Recep - paši, pa je po tome i dobila današnje ime.Ne zna se točno iz kojeg vremena potječe, ali arheolozi i historičari kazu da je takvih objekata po Bosni bilo u XVII i XVIII vijeku. vijeku.
Vratar
Ostaci ovog grada nalaze se u Žepi. Bio je podignut na jednom visokom (745 m), vrlo strmom i teško pristupačnom grebenu smještenom na drugoj obali rijeke Žepe. Na gradu su i danas očuvani temelji, zidovi četiri okrugle kule, ostaci velike sale i sudačka stolica uklesana u matičnoj, živoj stijeni. U ovom području se nalazi i veliki broj stećaka.A za srednjevjekovni grad i njegovu gospodaricu Prokletu Jerina vezane su mnoge legende.
Lapidarij
U parku Doma zdravlja u Rogatici formirana je mala kolonija kamenih spomenika-lapida koji potječu iz antičkog doba predstavljaju dragocjene dokumente o životu i razvoju grada iz tog razdoblja.
Spomen kosturnica
Spomen obilježje-kosturnica u kojoj su sahranjeni srpski i crnogorski vojnici izginuli 1914 godine na brdu Vituju i širem području Glasinca
LOVNA I RIBOLOVNI TURIZAM
LOV
Cjelokupna teritorija općine Rogatica, ai šire područje, izuzetno je bogato lovište.Svaki zaljubljenik u lov ovdje će neupitno uživati u boravku.Do sada ulovljeni kapitalni primjerci preporučuju vam dolazak u Rogatička lovišta, a ako ulov baš i ne bude najbolji prirodne ljepote ovoga kraja i gostoljubivost domaćina zasigurno vas neće ostaviti ravnodušnim.
Od ukupne površine Rogatičke općine pod šumom se nalazi 390,04 km2.Planinski predjeli kao što su Devetak, Sjemeć, Žep, Tmor i drugi, oduvijek su privlačili ljubitelje prirode i planinarstva, kao i ljubitelje lova.
Na području općine egzistiraju dva lovišta:
-planinsko lovište "Sjemeć" koje obuhvaća površinu od oko 16 000 ha i dato je na upravljanje Šumarstvu
-brdsko lovište "Mednik-Sočice" pokriva površinu od 52 000 ha i dano je na upravljanje Lovačkom društvu "Rogatica"
Neki dijelovi lovišta imaju atribut prvog bonitetnog razreda i pružaju optimalne uvjete za rast i razvoj gotovo svih vrsta visoke i niske divljači (mrki medvjed, vepar, vuk, lisica, kuna, jazavac, divlja mačka, srndać, zec ,...) s trofejima vrlo visoke vrijednosti.
Lovačko društvo, koje nosi ime svoga grada, ima dugu i bogatu tradiciju.Blizu 300 aktivnih članova, koji su raspoređeni u nekoliko lovnih grupa, brinu se o unapređenju lovstva, o uzgoju i zaštiti divljači, o načinu odstrela, o unapređenju i zaštiti prirode i čovjekova okoliša uopšte.Lovačko društvo na raspolaganju ima i veći broj lovačkih kuća, mnoštvo čeka, hranilišta i solila.
Svake godine u martu mjesecu u organizaciji ovog društva održava se tradicionalno "Lovačko večer" za lovce i njihove goste uz bogat kulturno-umjetnički program.

Informacije o lovnoj sezoni:
Lovna sezona na nisku divljač i divlje svinje: 07.10.-14.01.
Lovna sezona na visoku divljač: 03.06.-10.09.
Cijena ulaska u lovište za državljane BiH iznosi 20 KM po lovnom danu, a za strane goste 80 KM.Odstrijel se plaća po tržišnoj cijeni uz obavezno izdavanje propratnice za ulovljenu divljač.Potrebno je da se gosti najave 7 dana prije planiranog lova.
Sve potrebne informacije mogu se dobiti u Lovačkom društvu "Rogatica" na broj telefona +387 58 415 367 .
RIBOLOV

Prirodne ljepote izvora rijeke Rakitnice, kao i njenog toka, te kanjona rijeke Prače, živopisne rječice Žepe i jezero rijeke Drine, veliki su mamac za ljubitelje ribolova.Ove bistre rijeke izuzetno su bogate raznim vrstama ribe poput potočne pastrmke, lipljana, plotice, klena, raka kamenjara, dok je Drinsko jezero bogato svim vrstama bijele ribe.
Cjelokupna dužina vodenih tokova navedenih rijeka iznosi 50,5 km ili 62,4 ha, od čega na Praču otpada 18 km ili 36,0 ha, na Rakitnice 20,5 km ili 19,2 ha i na Žepu 12 km ili 7,2 ha . Opština Rogatica obuhvaća dijelom i Drinsko jezero: 8km od Ustiprače prema Međeđi, kao i od Starog Broda (Žepa) sve do granice sa Srebrenicom i Bajina Bašta (163 ha).
Sportsko-ribolovni društvo "Bereg" upravlja svim ribolovnim vodama na području općine i na njima razvija svoju ukupnu aktivnost, au prvom redu su zadatci na očuvanju i zaštiti ribljeg fonda i prirodne okoline.Ribolovačko-sportsko društvo često organizira sportska natjecanja u ribolovu, kao iu spremanju ribljih specijaliteta.Tradicionalno je i okupljanje ribolovaca na dan otvora ribolova na potočnu pastrmku prve nedjelje u ožujku mjesecu s nizom sportskih aktivnosti i natjecanja.
Za sportski ribolov neophodne su godišnje ili dnevne dozvole.Cijena dnevne dozvole za građane BiH iznosi 10 KM, a za strane 20 KM.Sportsko-ribičke društvo osigurava i vodiče za ove vode uz cijenu od 20 KM.
Lovne mjere : Lovne mjere: za pastrmku 25 cm
za lipljana 30 cm
Dopušteni ulov po jednom izlasku je 6 komada ribe (3 komada pastrmke i 3 komada lipljana), a za mladicu 1 komad.
Za sve informacije možete se obratiti RSD "Bereg" na broj telefona +387 65 426 734 .
Ljepotu ribolova na ovim rijekama jednostavno morate doživjeti.Dođite i iskušajte svoju vještinu.BISTRO!

AKTIVAN ODMOR U PRIRODI
JAHANJE: ERGELA „BORIKE“
Smještena na Boričkoj visoravni na 1 100 m nadmorske visine sa stogodišnjom tradicijom u uzgoju bosansko-brdskih i arapskih konja, jedina ove vrste u
BiH, raspolaže danas s oko stotinjak grla.Posjetiocima se nudi jahanje i vožnja kočijom.
PJEŠAČENJE I PLANINARENJE
Prirodna konfiguracija terena je kao stvorena za pješačenje i planinarenje.Planine Devetak, Tmor, Zasad, Sjemeć ,..., visoravan Borike, kanjoni rijeka Prače, Žepe, mnoštvo izletničkih mjesta, pećina, veliki broj kulturno-povijesnih spomenika, čine ovo područje izuzetno atraktivnim za planinare i sve zaljubljenike u prirodu.
Planinarsko društvo "Sjemeć" osnovano je 1972.godine i danas broji oko pedesetak članova.Članovi ovog društva osvajali su Mont Blanc, Gros Glokner, Matahorn, Olimp, kao i sve vrhove bivše Jugoslavije.Poseban pečat su ostavili u takmičenjima u planinarskoj orijentaciji.
Sve potrebne informacije mogu se dobiti u Planinarskom društvu "Sjemeć" na broj telefona +387 65 489 404 .
Last Edit: 11 years 1 month ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatica - turizam, ugostiteljstvo, rekreacija 11 years 3 weeks ago #17159

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
BORIKE

Abovethegreenhills's Blog
Inspiracija za izlet
Boravak u prirodi
Avgust 10, 2009

Priroda Bosne i Hercegovine je toliko bogata da daje puno prostora i ljudima koji nemaju naročito razvijenu maštu, da svako za sebe može naći kutak u kojem će naći nešto lijepo, zanimljivo i korisno. Tužno je što veliki broj ljudi svih generacija, najveći dio svog života provode vežući se za beton i plastično – metalna božanstva koja nemaju veliku stvarnu vrijednost i bez kojih se nekad, na izvjestan način, mnogo bolje živjelo i funkcionisalo.

Postoji bezbroj stvarnih razloga zašto bismo trebali boraviti što je moguće češće i više u prirodi a ljudi nekako prečesto nađu mnogo više izgovora zašto da ostanu pasivni u nekom vještačkom, betonskom kutku.

Smrt velikog broja mlađih ljudi oko mene me je još jednom intenzivno podsjetila na kratkoću i nepredvidivost ljudskog životnog vijeka i osjećam da nemam više vremena da se tek tako baca na spavanje i aktivnosti koje me vezuju za zatvorene prostore, ako baš ne moram biti u njima.

Prethodni vikendi su bili sjajan nastavak moje težnje da što češće boravim u prirodi a ovaj iza mene je bio jednako dobar.

Osamnaest kilometara sjevero-istočno od Rogatice, na 1100 metara nadmorske visine, smješteno je živopisno selo Borike. Mama mi je bezbroj puta pričala o ljepoti tog kraja i nagovarala me da odem tamo. I otišla sam jučer. Kada idete iz pravca Sarajeva, cesta za Borike se odvaja lijevo u blizini autobuske stanice u Rogatici. Cesta ide uzbrdo. Krivine su blage. Krajolik je prelijep. Na cesti trenutno nema rupa i prilično je ugodna za vožnju.

Mi smo se odvezli prvo do hotela “Borike”. Ja sam iskreno bila razočarana koliko je taj hotel star i zapušten, kao i kućice oko hotela, ergela i ostali sadržaji. Šetali smo crnogoričnom šumom, preko malih pitomih proplanaka. U šumi sam našla i nekoliko preostalih slatkih malina. Na livadi sam ubrala ljekovitu kunicu koja je izuzetno dobra za čaj koji ja uživam piti i inače a naročito kada me boli stomak.

Nakon šetnje odlučili smo se za obrok na terasi hotela. Sve je tako staro. U toaletu su stari čučavci, usko je i ja nisam nikako mogla izbjeći da ne dodirnem vrata ili zidove koji mi nisu baš djelovali čisto. Recepcija je iz starih jugoslovenskih filmova. Recepcioner nije bio tu ali su zidovi prekriveni kalendarima sa motivima razgolićenih žena i fotografijama članova B. dugmeta koji su tu nekad bili česti gosti.

U restoranu ima nekih lijepih ćilima i predmeta vezanih za konje i jahanje. Stolovi i stolice su stari i neudobni. Konobar je bio izuzetno ljubazan. Tražili smo samo domaće seoske proizvode bez mesne varijante. Domaći uštipci, pečene polovice krompira, domaći planinski sir i kajmak, cicvara i domaći ušećereni med. Ostalo nam je dosta hrane ali se niko nije usuđivao pretjerivati jer nismo navikli jesti tako kaloričnu i masnu hranu.

Poslije ručka smo ugodno razgovarali, smijali se zdravo i onda smo odlučili sići do polja na kojima su pasli konji u grupicama. Na jednoj livadi su stajale kobile s malim ždrijepcima. Na drugoj su pasle samo kobile a na trećoj samo konji. Ja ne znam ništa o konjima ali sam pročitala da je ergela osnovana 1895. godine najprije kao ergela arapskih konja, a da je oko 1920. godine formirana i ergela bosansko-brdskih konja. Pročitala sam i da bosansko-brdska pasmina potiče od dva izvorna oblika rasa: pševalski i turpan. Prvi se i dalje nalazi na području Mongolije kao mongolski divlji konj, a druga rasa, koja je živjela oko Kaspijskog mora, izumrla je.

Konjima sam prišla s mješavinom poštovanja, divljenja i straha dok se nisam sprijateljila s jednim koji se nije odmicao od mene. Ima prelijepu smeđkasto – zlatnu boju, zlatnu grivu i nešto poptu bijelog romba na čelu. Nismo unajmljivali konje za jahanje u ergeli. To smo ostavili za drugi put kad se nadamo vratiti i posjetiti i Žepu.
Last Edit: 11 years 3 weeks ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.
  • Stranica:
  • 1
  • 2
  • 3
Time to create page: 0.095 seconds
Powered by Kunena forum

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version