Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Welcome, Gost
Username: Password: Remember me

TOPIC: Gracanica i ostali dijelovi nase nam Rogatice

Odgovor:Gracanica i ostali dijelovi nase nam Rogatice 10 years 11 months ago #18522

  • Irfan tekija
  • Irfan tekija's Avatar
  • Offline
  • Stari Forumaš
  • Objave: 591
  • Thank you received: 1
  • Karma: 3
Nesto me tjera da napisem koju rijec o mom komsiji Alagi, a sto nije moj role Teva napisao.

O Alagi rah. moglo bi se puno toga pisati. Cijeli svoj zivot bavio se trgovinom i zemljoradnjom. Jos za vrijeme kraljevine Alaga je imao svoju trgovinu i bavio se prodajom Zita i Psenice. Ducan mu je bio kod pijace ispod pomocne, za ove mladje to je ispod Mutine kuce. Imao je sestoro djece, Asim, Rasim, Muhamed, Hiba, Fata i Sevala. Sva djeca su zivjela u Sarajevu, samo je Muhamed (Rodjak) ostao sa babom. Bila je to bogata rogaticka porodica. Alaga je imao dosta zemlje u Lukama, Zilicini i Kolovratu. Kad bi ona agrarna reforma, tako su je zvali, oduzese svu zemlju koja je bila na lijevoj strani Rakitnice. To je bilo od Gracanice pa sve do Kolovrata, i tu oduzese velika Alagina imanja. Placali su to nesto mizerno skoro da je narod poklanjo svoju zemlju. Alaga ne htje ni prodati ni potpisati prodaju svoje zemlje. Godinama se tuzio po ondasnjim jugoslovenskim sudovima, tuzio i gubio parnice. Kad je vidio da je djavo odnio salu napise Titi pismo i ovaj ga primi na Dedinje. Nedugo poslije toga Alaga velike pare naplati od drzave YU. Kao sto rekoh Muhamed bijase s njim i zivio je zivot bekrije. Drustvo, kafana i dernek. Sem sto je radio u TPR-u, kuci nista nije pridonosio. Za sve se brinuo Alaga. Ozenio se i Muhamed i dobi troje djece, al ne ostavi kafanu i drustvo. Pricalo se da je znao zakupiti hotel i sjediti sam sa svojim drustvom. Cesto bi Alaga dolazio traziti Muhameda po kafanama ali bi se ovaj vjesto krio.

Moram odmoriti.
Last Edit: 10 years 11 months ago by Irfan tekija.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Gracanica i ostali dijelovi nase nam Rogatice 10 years 11 months ago #18524

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Irfo, svaka čast, vidi se da ste Ti i Teva rođaci. Mogao bi ti i malo češće i više šta napisati.:) ;)
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Gracanica i ostali dijelovi nase nam Rogatice 10 years 11 months ago #18525

  • Teva
  • Teva's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6916
  • Thank you received: 10
  • Karma: 15
Irfan tekija napisao:
Nesto me tjera da napisem koju rijec o mom komsiji Alagi, a sto nije moj role Teva napisao.

O Alagi rah. moglo bi se puno toga pisati. Cijeli svoj zivot bavio se trgovinom i zemljoradnjom. Jos za vrijeme kraljevine Alaga je imao svoju trgovinu i bavio se prodajom Zita i Psenice. Ducan mu je bio kod pijace ispod pomocne, za ove mladje to je ispod Mutine kuce. Imao je sestoro djece, Asim, Rasim, Muhamed, Hiba, Fata i Sevala. Sva djeca su zivjela u Sarajevu, samo je Muhamed (Rodjak) ostao sa babom. Bila je to bogata rogaticka porodica. Alaga je imao dosta zemlje u Lukama, Zilicini i Kolovratu. Kad bi ona agrarna reforma, tako su je zvali, oduzese svu zemlju koja je bila na lijevoj strani Rakitnice. To je bilo od Gracanice pa sve do Kolovrata, i tu oduzese velika Alagina imanja. Placali su to nesto mizerno skoro da je narod poklanjo svoju zemlju. Alaga ne htje ni prodati ni potpisati prodaju svoje zemlje. Godinama se tuzio po ondasnjim jugoslovenskim sudovima, tuzio i gubio parnice. Kad je vidio da je djavo odnio salu napise Titi pismo i ovaj ga primi na Dedinje. Nedugo poslije toga Alaga velike pare naplati od drzave YU. Kao sto rekoh Muhamed bijase s njim i zivio je zivot bekrije. Drustvo, kafana i dernek. Sem sto je radio u TPR-u, kuci nista nije pridonosio. Za sve se brinuo Alaga. Ozenio se i Muhamed i dobi troje djece, al ne ostavi kafanu i drustvo. Pricalo se da je znao zakupiti hotel i sjediti sam sa svojim drustvom. Cesto bi Alaga dolazio traziti Muhameda po kafanama ali bi se ovaj vjesto krio.

Moram odmoriti.


Bogami ti Irfo dosta toga napisa o Alagi, a i o Rodjaku, sto ja nisam znao. Sve sam se pito otkud se moglo pricati da je Alaga reko umiruci da je zlato u zemlji...
ucinimo nesto za nas grad
Last Edit: 10 years 11 months ago by Teva.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Gracanica i ostali dijelovi nase nam Rogatice 10 years 11 months ago #18531

  • Irfan tekija
  • Irfan tekija's Avatar
  • Offline
  • Stari Forumaš
  • Objave: 591
  • Thank you received: 1
  • Karma: 3
I tako prolazili dani i godine, Rodjak u kafanu a Alaga u trgovinu. Vec je mala bosanska kuca postala pretjesna za tada vec brojnu porodicu. Alaga odluci da pravi unucima kucu. Sto naumi to i ucini. Ubrzo se ukazase zidovi nove velike kuce. Imade pare i svoj nijet brzo pretvori u stvarnost. Napravi veliku kucu na sprat u kojoj nikom vise ne bi tijesno. Alaga ostade u svojoj staroj kuci tik uz novu.
Rodjak i dalje zivi zivot lole i bekrije. Redovno se sastaje u hotelu sa svojim drustvom i lumpuje. Uvijek pun ko brod. Alaga zna da su ti lumperaji od njegovih para ali nikad nije mogo saznati odakle te pare u rodjakovim rukama.
Jedno jutro javise da je Alaga stradao u saobracajnom udesu vracajuci se iz Bijeljine. Ta vijest odjeknu medju komsijama kao bomba.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Gracanica i ostali dijelovi nase nam Rogatice 10 years 9 months ago #19881

  • Teva
  • Teva's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6916
  • Thank you received: 10
  • Karma: 15
Skaljuse

Devla i Fatima Skaljic zivjese na vrh Tekije, tacnija kad skrenes, sa vrha Tekije, tamo prema Cesti (Holucu) prva kuca sa desne strane. Zivjele su same i vjerovatno se nikad nisu ni udavale. Starija Fatima onako sitna, okruglasta lica i tiha uvijek je u stopu pratila nesto mladju Devlu koja je bila visocija i nekako ko spicava lica. Uvijek su bile pod samijama i nekako ih se najvise sjecam u njihovim mantilima. U Fatime smedji a u Devle nekako ko siv ko hoce na zelenkasto.
Nisu bile nimalo siromasne ali su tako nekako zivjele, tiho, mirno i povuceno. Imale su imanja i basce na nekoliko mijesta po Rogatici sto bi trebalo da znaci da poticu iz imucne porodice. Nisu nigdje radile i ne bi reko da su imale drugih primanja osim od svog rada u basci i plodova voca kog su imali jako dosta kako po bascama tako i na imanju na Biljinoovcu. Devla je imala drvena kolica, cetverokolicu, na kojima bi pazarnim danom vozila nesto voca i povrca koje bi prodavala. Nasla bi mjesto negdje u trznoj pijaci i nako prodavala sa kolica, a mjera bi joj bilo lonce u koje je moglo stati mozda kila slijiva, jabuka, krusaka ili nekog drugog voca. Poneko bi onako kupi. Kolica joj bijahose jako dobra sa drvenim tockovima oblozenim okolo sa zeljeznim obrucom, custa sto bi reko nas narod i nije im bilo izderka. Mora da ih je napravio majstor Halimaga iz Vrbanja il neki drugi vicni majstor stolar. Kolko li je samo truda i strpljenja trebalo uloziti da se naprave onako rucno.
Ko djeca otkrismo da Devli smeta da je zovemo "nena" i kasnije smo godinama tako cirkozali sa njom. Iz daljine bi neko od nas zovno "neno" i mi bi se svi onda pravili ko da smo u nekom poslu a ona se ljutila i nabrajajuci govorila onako tiho nesto. Tesko je bilo cuti sta ali vjerovatno kako nas nije stid, da ona nije nena i da ce nas reci roditeljima. A mi ko djeca bi se smijali i opet bi neko zovno "neno". Sad se kajem zbog toga al ko djeca sta smo mi znali, sta valja a sta ne valja ciniti.
Basce im bijahose zarasle u drveta i siblje dok je imanje na Biljinovcu bilo pod livadom ali sa puno voca u gustim redovima. Najvise haman bijase ranih zarudaka koji su okrugli i boje sljive kad sazre. Zarudaka bijase i po Pticijaku pa smo ih masovno tamanili mi djeca i velika jata ptica cvoraka. Cvorak je ptica slicna kosu, smedja, zivi u velikim jatima i pravi buku svojim oglasavanjem.

Imanje na Biljinovcu im bijase prije naseg tacnije odmah iznad kuce Ahmeta Mujcina to jest preko puta Ramica i Vatresa. I mi i one do caste a imanja nam granice tamo u dubinu mozda i nekih stotinjak metara. Sjecam se ko malehno dijete kad je stari rahmetli ogradjivo nase imanje hrastovim kolcima i bodljikavom zicom. Pomago mu Mahmutovic sa Mejdana to jest vrha Kruscice, sa sinom mescin Hopom. U tom dijelu u nas bijase livada a odmah u njihovom sljivik. Odnekud je jedna sljiva izrasla mozda jedan metar u nasem. Onako debljine ruke i Devla zapela da je to njena sljiva. Stari probo da je ubijedi da nema veze ako je to od njenih sljiva preslo i da je ipak nasa jer je u nasem. Nije islo i stari za sikiru, posijece sljivu i prebaci u Devlino. Takav je stari bio, nije volio ni sa kim da se zamijera pa i sa Devlom ostade u dobrim odnosima. Devla i Fatima su znale ponekad dolaziti kod nase mame da posjede.
S gornje strane imanja granicismo sa Alagom Nalbantic...

Jednu povelku bascu imadose Devla i Fatima u Kruscici, tacnije s lijeve strane kad se skrene u ulicu koja vodi dole rijeci Rakitnici to jest kuci Tolje Kazica. Ta basca im bijase preko puta kuce Mustafe Tankovica. Sikara bolje bi bilo reci, sva zarasla u gusto drvece koje je izdjikljalo u visinu. Bilo je i vocki pa smo ko djeca znali tu dolaziti da beremo. Onako po naski u njed...

Tako je i basca u Tekiji, gdje im je i kuca bila, u samom cosku bila jako zarasla. Zarasla tako da se nista nije moglo viditi. S druge strane kuce su sadile povrce. E taj zarasli dio basce spasi dosta nasih u ovoj zadnjoj cetnickoj agresiji.
Tog kobnog 19 juna ’92 navali cetnicka neman na lijevu obalu Rakitnice. U svom divljackom pohodu su palili i ubijali sve sto se micalo. Tog dana ubise nekoliko desetina rogaticana. Narod se izbezumljen sakrivo svuda probajuci spasiti glavu.
Naletise zlotvori kroz Tekiju, popalise sve sto je moglo goriti i pobise gdje su koga stigli.
Svuda cetnici zavirise ali nesmjedose u Devlinu i Fatiminu zaraslu bascu gdje se bilo sakrilo dosta naroda. Nesmjedose nos zaviriti ali pucase po basci iz svog raspolozivog naoruzanja, bacajuci i nekoliko bombi. Ranise u oko srednjeg Teskeredzica, Mustafinog.
Tu negdje ubise i Devlu a da li i Fatima tu pogibe neznam, ili je bila umrla ranije.
Da im obadvjema dragi Allah podari lijepi dzennet, i njima i svim nasim sehidima...
ucinimo nesto za nas grad
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Gracanica i ostali dijelovi nase nam Rogatice 10 years 9 months ago #20165

  • Teva
  • Teva's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6916
  • Thank you received: 10
  • Karma: 15
Gracanica kroz godisnja doba

Gracanica u ljeto

Evo prodje petnestak mjeseci kako pisah o Gracanici u proljece, pa je bio red da nastavim dalje. A ima se toga jos pisati kolko hoces jer cega ce se covjek najradije sjecati nego bezbriznog djetinjstva. A tako nam je bas i bilo, lijepo i bezbrizno.

Neosjetno se proljece pretvara u ljeto a mi sve vise vremena provodimo oko vode. Uz Gracanicu (Sucesku) do Dijanovine, na Hajvanskoj na Rakitnici a do Toplika idemo samo ponekad u predvece i to u onom dijelu kod Vatrogasnog gdje se i ulijeva u Rakitnicu. U tom dijelu je Toplik zarasto u stolisnik a ima i dobre medje iz kojih na ruke vadimo rakove a ponekad se ufati i poneka pastrmka. Rakovi nam trebaju za "nocne". Tako smo mi zvali nocni ribolov (citaj krivolov) koji smo obavljali dole od Medzedine (u imanju Alkovica kod klaonice) pa gore skroz uzvodno do iza Hajvanske, tacnije Suljaginog. Otkines raku rep i ogulis ga tako da ostane samo bijelo meso koje nabijas na udicu. Ostatak zgnjecic nogom i bacis uzvodno od dubijana na kom ces fatati. To sluzi ko "meeka" da se riba okupi bas na mjestu na kom fatas. Tamo negdje od po ljeta smo fatali i na velike gliste koje smo mi zvali "sarajke". Naravno bio je to ribolov na crno pa smo cesto bjezali gonjeni raznim cuvarima ribe i dezurnim policajcima. A cuvari ribe su se smjenjivali: Omer Camo iz Podljuna, stari Mehmed Sabaniic sa Holuca pa onda onaj satorovac Semso... O raznim dogodovstinama sa nocnih neki drugi put...

Pored mnogobrojnih kupalista iz ranog djetinjstva mi je najvise ostala u sjecanju Dijanovina. Valjda sto je rijecica Gracanica (Suceska) u to vrijeme bila obilata vodom i bas u Dijanovini se prvi jaz pravio. Sjecam se vremena kada su veca raja (Pace, Tajzo, Srbe, Hari, Kikic...) isli uz rijeku do Seljana fatajuci pastrmku na krosnju. Fino na pravu krosnju za sijeno. Postavi je jedni u dubijan i onda bi drugi sa velikim i jakim motkama "njuskali". Njuskanje je znacilo uvlaceci brzo one motke duboko pod medju u zile, tamo, vamo iduci sa kraja prema krosnji. Riba bi u bijegu uleti u onu krosnju koju bi oni tamo brzo uspravljali i vadili iz vode. Naravno nije bilo ulova bas pri svakom vadjenju krosnje ali se ponekad znalo i 2-3 pastrmke ufatiti odjednom. Bila su to vremena kad nebijase zagadjenosti pa ribe bi dosta. Naravno fatalo se i onako na ruke, zalegni pod medju i trazi duboko pod medjom. Nekad isklizne riba i pobjegne a nekad je i ufatis. Jedne prilike je tako Tajza Mehmedovic, dole na Ramizbegovom pralu, izvuko zmiju vodenjacu...
Bilo je u izobilju vode tako da se jedan krak odvajo iz Dijanovine i teko skroz kroz nase basce i ulijevo se u Rakitnicu kod kuce Suvalija kod Donjeg (crkvenog) mosta. Tako da je taj potok teko kroz Suplju Gromilu pa tamo kroz nasu mahalu i dalje niz Tekijske basce. Bome bila i prala kod svake kuce (na nasoj strani ulice) na kojima su nase majke tih davnih godina prale ves mlateci ga pratljacama. Druge zene su morale nositi i prati tamo u rijeci Gracanici. Doduse toga svega se ja jedva sjecam jer domalo uvede se voda u sve kuce. Prije toga smo imali jednu zajednicku cesmu na nasoj strani Sokacica.
Bas u tom potoku sam ja sa druzinom ucio burazovu kokicu kalabardicu plivati. Piso sam o tome jednom negdje u ovoj temi. Nas stari bio betoniro korito potoka u nasoj basci iza kuce pa je na svaki kraj stavio mrezu i tu bi drzali pastrmke i male ribice lose, koje bi fatali na Hajvanskoj...
Iako se cijela cetvrt zove Gracanica ipak kad bi mi htjeli ici kroz Sokacic na rijeku govorili bi, odosmo "Na Gracanicu".

Nastavak slijedi...
ucinimo nesto za nas grad
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Gracanica i ostali dijelovi nase nam Rogatice 10 years 8 months ago #20848

  • Teva
  • Teva's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6916
  • Thank you received: 10
  • Karma: 15
Ibro i Hajra

Idem ja polahko dalje mojim sjecanjima (u djetinjastvo) o starim rogaticanima, uglavnom nasim starima sa lijeve obale Rakitnice. Ovaj put necu daleko, samo preko tarabe do nasih prvih komsija Ibre i Hajre Pleco. Ulica Mice Sokolovica, a oni zivjese odmah vise nas na broju 26.
Zivjese u to vrijeme u manjoj kuci i to vjerovatno onakoj kakve su se pravile odmah poslije drugog svjetskog rata. Odmaknuta mozda 2 metra od caste i sa povelikim prozorom koji tada bijahose sa jednim krilima koja su se otvarala prema ulici. A u zimskim periodima je postojo umetak koji se stavljo iznutra kuce tako da je od stakla do stakla bilo nekih dvadesetak centimetara. To je ujedno znacilo da se zimi prozori nisu mogli otvorati jet ovaj umetak nije imo kanata., a i kome bi naompadalo da otvara kad je napolju cica zima.
S druge strane njihove kuce bijase kuca Mustajbega Brankovica o kom sam piso u ovoj temi ranije. Ulaz u kucu nasih Pleca bijase sa te druge strane i iz male avlije ulazilo se u ustakljenu verandu. Ako bi htio iz avlije u bascu moro bi opet kroz verandu jer je ona bila do same tarabe Brankovica. Iz verande se ulazilo u manji hodnik iz kog su vodila dvoja vrata, prva pravo u dnevni boravak a lijevo iz hodnika u spavacu sobu koja nije bila velika. I to je bilo sve.
Ibro onako pomrsav, povisok i koscat nikad nije bio bez francuzice na glavi. Radio je u Komunalnom a honorarno kod naroda za sta ga ko zovne. Bio je radisa i nije se bojo nikakva posla a valjalo je izhraniti i izvesti na selamet njihovo cetvero djece. Jednu mahanu Ibro imo, volio flasi u dno pogledati.
Hajra onako druzeljubiva i vesela zena nije radila nikdje kao uostalom i velika vecina nasih majki. Kazem nije nigdje radila a jes Bogami valjalo se brinuti o djeci, da je sve na vrijeme i skuhano i oprano. Kasnije je cuvala djecu kod svog sina iz prvog braka, Fadila. Valjda je tako da joj je on sin iz prvog braka. Nekako se nesjecam a nesjecam se ni da je Fadil kod njih zivio ili sam u to vrijeme bio pomali a mozda se nisam bio ni rodio. Uglavnom je Hajra stizala sve na vrijeme a ujedno i da obilazi redovno svoje kone. Bome se od nje mogla cuti svaka vijest i novost iz prve ruke, pa cak i one iz carsije.

Njihova djeca Fadila, Dzemo, Ramiza i Ramiz (kog i danas svi zovemo Husho) su svi stariji puno od mene pa se moze desiti da sam ponesto nesvjesno i pogrijesio u ovome sto pisem.
Fadila se kasnije udala za Omera Hodzica, Dzeka ozenio Seidu (sestru od naseg Pejde Matovica), Ramiza se udade za Nasku Titurica a Husho ozeni Kiju iz Satorovica.

Vrata njihove kuce su uvijek i svima bila otvorena pa smo se od malih nogu okupljali kod njih. Dnevni boravak koji je ujedno bio i kuhinja je uvijek bio topal i miriso raznim primamljivim mirisima. Mijeso se tu i miris vatre, hrane koja se kuhala i miris duhana. Cesto nam je Hajra sipala po tanjir graha koji smo slatko kusali ili davala pite da jedemo onako iz tepsije. Zimi bi se tu okupljala i malko starija raja pa bi igrali poklape il anjca u sitne pare a mi manji bi rado promatrali i ucili zanat. Malko starija raja, mislim na ove sto nit su djeca vise bili a nit momcici bome.
Kako su se djeca udavala i zenila odlazili su za svojom nafakom, tako da na kraju osta samo Husho sa njima. Ibro se u to vrijeme bio povuko u spavacu sobicu gdje je provodio najveci dio vremena. Onako penzionerski bi jos uvijek zaradi kod nekoga koju paru i kupi bi sebi flasu rakije tako da bi drugovo sa njom dok joj dno ne ugleda. Ponekad bi ga neko zezaj kad bi ga sreti na ulici a ostalo mi je u sjecanju kako je Ahmeda Michu Mehmedovica, u kog je bila malo poduza kosa zvao: Mica cetnik. A zvao bi ga bas ovako kako sam napiso, bez kvacica sto je nama bilo bas jako zanimljivo.
Ibro je umro puno godina prije ovog zadnjeg rata i dzenaza mu je bila na gradskom mezarju koje se nalazi iznad Novog naselja gore iza Uprave puteva. Nekad smo to i zvali: Iznad Pleca kuca.
Poslije Ibrine smrti Hajra je uspjela uz pomoc Komunalnog napraviti lijepu kucu u basci iza stare kuce koju su tada i srusili pa su imali i lijepu avliju do kuce.
Hajra ako je jos ziva onda vjerovatno provodi svoje staracke dane sa unucima i praunucima negdje u Americi, nisam siguran.
Neznam dokle su dogurala ostala im djeca ali Hushu ponekad sretnem u Sarajevu kad sam na odmoru. Ozenio se po drugi put i zivi sa svojom zenom u njihovom stanu blizu Vjecite vatre.

Nasim rahmetlijama, pomenutim u ovoj prici da dragi Allah podari lijepi dzennet.
ucinimo nesto za nas grad
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Gracanica i ostali dijelovi nase nam Rogatice 10 years 6 months ago #22513

  • Teva
  • Teva's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6916
  • Thank you received: 10
  • Karma: 15
Avdaga i Magbula



Avdaga, prvi sa lijeva

Babo i majka od nasih: Gileta, Safije i Cike, prezime Krluc.
Zivjeli su do, otprilike, pocetka osamdesetih u Vrbanju, a poslije u Carsiji. Cim predjes most u Vrbanju lijevo su kuce Suljage i Mujage Mehmedovi, pa onda Hasibage odnosno njegovog sina Halila Delije pa onda kuca Avdage Krluca.
Tipicna stara bosanska kuca sa zatvorenom kapijom koja je ipak uvijek bila otvorena jer je nama Gracanickoj djeci sluzila kao precica na livade Pticijaka.
Ista taka precica, koju smo koristili cesce bila je izmedju kuca Suljage i Mujage tacnije kroz Mujaginu avliju i dalje kroz njihove basce dok neizbijes u prvu livadu. Lutvagino se zvala jer je vlasnistvo Lutvage Nalbantica sa Tekije.
Kad udjes u Avdaginu avliju ona lijepo pokaldrmljena i odmah sa lijeve strane cesma na kojoj sam se napio vode sijaset puta. Kad bi ozedni skacuci po Pticijaku samo doletis i napijes se zacas i trk nazad. A najveci dio djetinjstva i jesmo, mi Gracancad, proveli na Pticijaku.
Iza cesme vrata u magazu koja je bila ispod cijele kuce a pored njih basamci koji su vodili gore na verandu, gdje su bili secija sa prozorima i vrata za ulazak u sprat kuce u kom je i zivio Avdaga sa svojom hanumom Magbulom i njihovom djecom. Za lijepa vremena se sjedilo na seciji a pogled se pruzo na rjecicu Gracanicu i preko nje na mahalu izmedju kuca Muhameda Skaljica i Sulejmena Causevica, Kikica. Kad udjes u avliju desno su bila vrata za ulazak u stalu. Pravo je bilo otvoreno u bascu koja je prelazila u njivu i dalje u livade Pticijaka.
Sva djeca smo znali raspored u Avdaginoj magazi jer smo morali cesto doletiti, sa Pticijaka po Cikinoj naredbi, po: sikiricu, konopac, zagu, cekic, eksere il bilo sta drugo sto bi nam zatrebalo u nasoj igri. Cika je i bio vodja nas mladje raje i od njega smo ucili raznorazne vjestine od gadjanja lukom i strijelom, kopljem, pravljenju satora i koliba do cardaka na drvetu. Kratko receno kroz igru smo ucili vjestine prezivljavanja, u prirodi i opcenito...
Te vjestine ce nam i te kako zatrebati, puno godina kasnije u cetnickoj agresiji na nasu Bosnu.
Uvijek smo bili na strani indijanaca pa tako i gledajuci prve filmove, od kojih se najbolje sjecam filma: Sto pusaka.
Vinetu nam je bio idol...

Dole nize, pet sest, kuca niz mahalu Gracanicu tih godina su zivjeli i Hodzici, Alija i Hasiba sa pet sinova: Munibom, Ramizom, Amirom, Salimom i najmladjim Subhom.
Rodjaci su blizi sa Avdaginom porodicom, kako vise neznam. Il su Magbula i Hasiba sestre, il je Hasiba Avdagina sestra, il, neznam Bogami.
Kasnije su Hodzici prodali kucu Oprasicu (Sejinom, rahmetli Zarfinom i Hamsinom babi) i odselili u Sarajevo. Kazu da je Alija (poznatiji po nadimku Secan) poceo sa par volova. Odselivsi u Sarajevo nastavio se baviti trgovinom i imo je mesaru. Svaki pazarni dan (ponedjeljak) je dolazio sa najstarijim sinom Munibom na stocnu pijacu u Rogaticu i kupovo stoku. Po pun kamion, onaj veliki stocni, bi gonio za Sarajevo.
Svakom je sinu Alija otvorio po jednu radnju, mesaru, cevabdjinicu ili kaku drugu a dalje su oni napredovali sami tako das u sada sva petorica uspjesni privatnici da nekazem bisnismeni.
I u ratu su Hodzici pomagali narod pa tako valjadose i meni. Kako sam bio u Kaknju a u to vrijeme se pare iz inostranstva mogle slati samo za Sarajevo. Nacuo ja da, mescin, Ramiz drzi mesaru u Brezi i odem ja. Pitam ga i on kaze nema problema te mi dadne adresu od babe Alije u Sarajevu. Treba pare iz inostransva da stignu na nekoga tvog i on samo odnese Aliji a Ramiz te odmah isplati u Brezi. Zamolih ja Amilu i stigose pare te ih ona odnese Aliji. Sutri dan sabahom ja za Brezu i dobih pare od Ramiza.
Hvala im, mnogim rogaticanima su pomogli a i drugima.
Alija je preselio na ahiret prije par godina, da mu dragi Allah podari lijepi dzennet...

Hele Avdaga ode u penziju. A zaradio je, kolko se sjecam po pricama, ko pekar u Kikicevoj pekari. Dok je bio mladji mogo se samo dobro zaletiti kaldrmom Vrbanja i preskociti rjecicu Gracanicu i eto ga u Kikicevoj basci. Jos koji korak i vec je mogo poceti da mijesi tijesto za: hljeb tepsijas, veknu, lepinu jal kiflu. I kad budu gotove i miris ze raznese mahalom vec mi djeca stojimo u redu sa parama u rukama. Poslale nas majke i letimo kuci da uz bijelu kahvu namazemo pastetu, onu crvenu, po vrelome hljebu. Dok ovo sad pisem osjetim miris rastopljene pastete pomijesan sa mirisom vrela somuna...
Kako ode u penziju Avdaga imade vremena kolko hoces da se vise posveti vjeri i oko kucanskim, bascanskim poslovima i cuvanju krave koja je itekako imala svoju ulogu u odhranjivanju malih Krluca. A izrastose svetroje u visoke a Gile i Cika u krupne osobe.
Avdaga je pripinjo kravu na svojoj livadi na dugacki konopac a sa sobom je uvijek nosio drvenu stolicicu I kandjiju. Ako je bilo prilike kisi onda je tu bio i crni kisobran onaj klasicni starinski. Ne mogu da ne primijetim da je stolicicu sigurno napravio Avdagin prvi komsija stolar Halimaga Catic, o kom sam ranije ovdje napiso pricu, a kandjija ona prava kocijaska. Nekazem ja da on nju nije koristio i za kravu ali joj je glavna uloga bija da nas djecu razgoni njome. A jesmo belajsuzi i bili skupa na celu sa Avdaginim mladjim sinom Cikom. Nesjecam se a i sigurno nije nikad nikoga udario kandjijom, Boze sacuvaj. Vise je onako staracki rondo i ruzio nas sto unistavamo travu gonjajuci hloptu, beruci kacun il lomeci grane beruci raznorazno voce. A bilo ga je po Pticijaku izobilja pogotovo na ovoj strani do Gracanice. Ma skoro sve je bilo pod vocnjacima.
Ih mogo bih jos ovako pisati heftu...

Negdje pocetkom osamdesetih prodade Avdaga kucu, bascu, njivu a prodade i miljceve na svojoj velikoj livadi. Mislim da su kuce tu napravili Curevci i drugi. Kupi kucu u Carsiji onde kad se hoce u Pohrid al od autobusne stanice, odmah iznad kuce rahmetli Ramiza Suljagica, autoprevoznika. Godinama si Avdagu i njegovu hamumu Magbulu mogo viditi kako idu klanjati vakat u Carsijsku djamiju. Prvo ide Avdaga sa rukama na iskrivljenim ledjima i francuzicom na glavi a pet, sest metara iza njega ide Magbula pod samijom...
ucinimo nesto za nas grad
Last Edit: 10 years 6 months ago by Teva.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Gracanica i ostali dijelovi nase nam Rogatice 9 years 11 months ago #25201

  • Teva
  • Teva's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6916
  • Thank you received: 10
  • Karma: 15
Odlomak iz price koju sam daaavno napiso a koja se nalazi na prvoj strani ove podteme o Gracanici i ostalim dijelovima nase nam Rogatice.

Suljaga ne boj se, Nine......

...Hele svakog bi bajrama mi djeca,sacekaj ga na sokacicu
da dodje sa bajram namaza.
Kad bi se on pomolio i doso mi bi redom:
"Bajrambarecola Suljaga"poljubi ga u ruku pa ruku na celo.
A on isto para svakome.
Tek onda bi isli fameliji po bajramluk...


:)
ucinimo nesto za nas grad
Last Edit: 9 years 11 months ago by Teva.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Gracanica i ostali dijelovi nase nam Rogatice 9 years 11 months ago #25202

  • Teva
  • Teva's Avatar
  • Offline
  • Moderator
  • Objave: 6916
  • Thank you received: 10
  • Karma: 15
I ovu pricu sam davno napiso a nalazi se ovdje na strani 8...:)

Bajrami u mom kraju

Posebno lijepa atmosfera bi vladala u nasoj kuci u danovima pred i za vrijeme samih bajrama.
Vec heftu ranije bi mati pocela sa velikim pospremanjem kuce i prala je sve sto se oprati dalo i brisala prasinu sa svega i svacega po kuci.
Mi bi se trudili da sto manje smetamo i da ne zanovijetamo puno.
Iz ormara bi vadila store, vezeni stolnjak, kao i razne vezene ukrase koje je metala po ormarima, ispod radija, televizije, po stolicama i svuda gdje bi nasla pogodno mjesto.
A sve te vezove, rukotvorine je sama vezla i cuvala ih za posebne prilike.
Po prozorima bi zasjale nove stora a stakla bi se zacaklila na suncu onako dobro oprana i izglanjcana novinom.....

A mi djeca ushiceni i nestrpljivi radovali smo se podjednako i ramazanskom i kurban bajramu.
Tokom cijelog ramazana bi ketili i cekali kad ce se upaliti kandilji i uz povike, enooo hiiii, bi letili svako svojoj kuci i pravo sjedali za sofru koja je vec bila postavljena.
Sirio se mahalama miris raznoraznih ukusnih domacih jela koje su nase majke posebno spremale tokom ramazana.
Sjedali bi i pocinjali bi brzo jesti ne znajuci sta bi prije kasikom zagrabio, pa bi izgledalo ko da smo stvarno postili iako nas kao malu djecu nisu gonili nasi stari.
Postili bi i mi samo sto bi"presivali" po nekoliko puta dnevno.
A stari bi se smjehuljili onako gledajuci nas.
Za njih je iftar pricinjavao citav obred i posto bi se omrsili hurmom jeli bi polahko, uz prijatne razgovore, prvo slana pa onda slatka jela i na kraju zahlada koja bi cesto bio kompot jal kaka druga tursija.....

Uoci samog bajrama bi nas mati pokupaj svu trojicu brace pa bi onako cisti legni u mirisljavu postelju sanjarili dok nebi pospali.
Ujutro bi se budili raspolozeni i pravac babi i majki cestipaj bajram, poljubi ruku pa je stavi na celo i vec bi pao prvi bajramluk.
Onda bi obidji nekolko prvih komsijskih kuca, ucini isto i vec bi u djepu zveckala pofina kamarica onije bijelije aluminijskih para (para se i zvala) a bila bi i pokoja banka (ona mesingana).
Utome bi i pristizali oni koji su bili na bajram namazu i vracali se kucama a znali su da ih mi raja iz mahale cekamo na sokacicu.
Nako bi zaredom bajrambarecola, poljubi ruku pa na celo a onda dobijes koju paru pa je strpaj pravac u dzep kod ostalog bajramluka.
Najvise bi se ipak obraduj rahmetli Suljagi Mehmedovicu jer nam je on najvise davo bajramluka, a Bogami se sjecam kad se bajramluk od njega popeo na 5 banki, onako svima isto.
Kad bi i to bilo zavrseno onda bi nas trojica burazera pravac u Tekiju, tetkama.
Ako bi koga usput sretni opet isto cestitanje bajrama, znao ga neznao.
Prvo bi redom svrati kod tetke Pase i tetka Osmana Hodzica.
Tu bi popi serbe, pojedi ruzicu i poslije propitivanja kreni dalje kod tetke Fadile i tetka Ahme Dzike.
Tu bi opet serbe i hurmasice a onda u istoj avliji kod tetkovog brata Ibre i njegove Amire.
Kod njih je bila i Majka.
Iako je ona prava majka Ahmi i Ibri svi smo je uvijek zvali Majka i ona je imala posebno postovanje kod sviju.
Boze mili kako su to lijepi obicaji bili i kako smo upijali svaku njenu rijec i svaki njen savjet.
Odatle bi kod tetke Adile i tetka Hrustema Agica.
Vise ne bi mogli serbeta ali bi pojedi nazor baklavu.
Stave tetke po dvije, tri ali mi mudri pa pojedemo samo najmanju jer valja taj dan na dosta mjesta jesti slatko.
Odatle dalje za Kruscicu kod tetke Behke i tetka Muhameda Muftica.
Zvali smo ih tetka i tetak zato sto su godinama bili blizu nasih roditelja, nesto mozda mladji, a u stvari Behka je nama teticna.
Hele nejse tu bi dzep vec poceo da odvaljuje pa bi kasnije trceci kuci drzali rukama da nam pare ne ispadaju.....

A ako bi jos bio kurban bajram onda bi ostavi pare kuci i kreni dijeliti kurbane.
Do kasno u noc bi brojali, po ko zna koji put, dobijeni bajramluk.
Jah bijahose to dobra vremena.....
ucinimo nesto za nas grad
The administrator has disabled public write access.
Time to create page: 0.145 seconds
Powered by Kunena forum

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version