Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

TOPIC: Rogatička "Pozitivna geografija"

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 10 years 11 months ago #21723

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 10 years 8 months ago #23314

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Last Edit: 10 years 8 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 10 years 3 months ago #25306

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Pusti krajolici

Bošnjacka prezimena (rodovi) u povijesnom i prostornom kontekstu istocne Bosne i Hercegovine.

Pregled prvih uvida.1

Senadin Lavic

http://www.preporod-ilijas.ba/godisnjak2008.pdf

Pusta dvorišta, prazne kuce, utihle mahale u gradovima Podrinja i Hercegovine. Pusta sela, zarasle poljane, korov na njivama, zarasli puteljci izlokani planinskim bujicama. Srušene džamije na cijim mjestima zjape provalije svjetova i kultura, kao velike kosmicke rupe nesrece i svekolikog ljudskog poniženja. Tako je u Foci koja šuti kao avetinjska ruina na Cehotini, kasaba na cijem se licu prepoznaje krv. Tako je u Nevesinju i Bratuncu. Stravicno je tužno na ulici u Rudom ili malo niže niz Drinu u Višegradu, gdje je kuca u kojoj su izgorjeli ljudi, žene i djeca. Gdje je, takoder, i stara cuprija na kojoj su zlocinci iz velikosrpskih pobuda i mitologija klali ljude bošnjackog porijekla. U Cajnicu se osjeca ruina, raspadanje ljudskog bica, barbarska tmina nad krajolikom crne omorike. Šutnjom misli da sakrije svoj zlocin, sram, zlodjelo koje je napravljeno nad ljudima bez ikakvog opravdanja. Stoljecima ce Foca biti obilježeno mjesto (stravicni prostor nesrece) i simbolicka tacka zlodjela nad ljudima koji su bili nevini. Takve tacke zlodjela u našoj svijesti ostat ce Trebinje, Gacko, Nevesinje, Bileca, Cajnice, Rudo, Višegrad, Rogatica, Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Bijeljina... Hodajuci po ruševinama u tim krajolicima užasa, u kojima se pokušava izbrisati svaki trag Bosne, covjek se suoci s djelom zla koje je tu, pred ocima, ostvareno, krvavo i opasno. U tim gradovima ili gradicima u istocnom dijelu Bosne i Hercegovine ideologija nacionalistickih fašista iskorijenila je gotovo cijeli bošnjacki narod iz prostora na kojem je stoljecima obitavao kao autohtono bice, kao svoj na svome.
Mnogo puta u proteklih desetak godina obišao sam krajeve Trebinja, Nevesinja, Kalinovika, Uloga, Glavaticeva, Trnova, Broda na Drini, Tjentišta, Foce, Ustikoline, sela Kukavice kod Rogatice, Prace, Ustiprace, Cajnica, Rudog, Medede, Višegrada, Žepe, Vlasenice, Srebrenice, Bratunca i Zvornika. Iste su slike u Nevesinju, Bileci, Cajnicu, Srebrenici ili u Vlasenici.
Neprestano ostaje osjecaj kao da se stalno hoda po istom krajoliku srušenih kuca, zaraslih livada i neobradenih njiva. Ugasla imanja vape za svojim ljudima. Pustinje koje rastu oko nas postale su “ornamentalni” segmenti naših života na pocetku 21. stoljeca u BiH. Rastuce pustinje i primitivne etnonacionalne politike, doista, predstavljaju najvecu nesrecu za jednu generaciju ljudi. Oko nas su brojna mrtva naselja u kojima samo cesme otkrivaju da je prije mrtvila tu bio covjek, da su se oko te cesme igrala necija djeca. Voda vraca izgubljenu nadu – voda ce možda oprati i ocistiti naše svjetove. Voda tece...Tamo gdje su nekada stoljecima živjeli brojni rodovi kao dijelovi bošnjackog naroda danas gotovo da nema ni traga od njihovog prisustva. Ostala je povijesna, demografska i politicka cinjenica da su nekada bili vecina u tim krajevima, da su gradili gradove i naselja, mostove, džamije, karavan-saraje. Ali sve je to odnijela ruka zlocinca.
Ovdje objavljujem samo dio etnografskih i antropoloških bilješki s “praznog terena” na kojem su ostali još rijetki pripadnici bošnjackog naroda, koji su do 1992. godine bili vecina u regionu Istocne Bosne, a danas ih tamo gotovo i nema. Da se ne bi zaboravili brojni bošnjacki rodovi koji su u tom regionu živjeli, donosimo ovdje prvu verziju popisa tih rodova koja je napravljena na terenu i u dugotrajnim komunikacijama s ljudima s tih podrucja. Uz savremene popise rodova navest cemo i rodove iz Herceg-Novog i Nikšica, koji su od sedamnaestog i devetnaestog stoljeca zbijani u krajolike Bosne i Hercegovine iz kojih su ponovo nemilosrdnom vojnom agresijom srpskih i crnogorskih osvajaca na koncu dvadesetog stoljeca protjerani širom svijeta. Tako se pokazuje da se Bošnjaci tri stoljeca sistematski trijebe s podrucja na kojima su živjeli vijekovima. Da bi se ovo zaustavilo, ocito je da Bošnjacima treba jedna vrsta unutarnje konsolidacije, jer su spoljni faktori vidljivi i djelatni.
Jednom sažetom formulacijom Mustafa Memic je kontekstualno predstavio
proces istrebljivanja Bošnjaka i otimanje njihovih imanja i posjeda na kojima su živjeli stoljecima. “Poraz Osmanlija pred Becom (1683.-1699.) nakon kojeg je sklopljen vojno-religijski savez, poznat kao Sveta alijansa, napuštanje Slavonije i Srijema od strane Osmanlija i prelazak austrijske vojske južno od Save i Dunava, te istovremeno stupanje i Mlecana u rat protiv Osmanlija, oznacilo je kraj osmanskih osvajanja i pocetak opadanja osmanske moci. Otpoceo je proces otimanja teritorija koje su Osmanlije osvajale u tristogodišnjem periodu.” To su na Balkanu odmah osjetili Bošnjaci.
Nije nimalo lagano za život covjeka (i naroda) da se živi na granici, na “liniji razdvajanja” velikih sila, svjetova, carstava. To je uvijek krvavo, krajiški neizvjesno i surovo. Tako se, naprimjer, dogodilo osvajanje i spaljivanje Novog Pazara u 17. stoljecu i prodor na Kosovo tzv. “dobrovoljacke srpske milicije” u sastavu austrijske vojske, kojoj je glavni zapovjednik u Srbiji bio Mark Graf Ludvig Badenski, a sve je to podržavao patrijarh srpske crkve u Peci Arsenije III Carnojevic koji se stavio na raspolaganje generalu austrijske vojske Eniju Silviju, grofu Pikolominiju koji je komadovao austrijskim jedinicama i “srpskom dobrovoljackom milicijom” od Niša prema Novom Pazaru, Kosovu i Skoplju. Za te poslove angažiran je kapetan austrijske vojske Petar Sokolovic – preko njega upucen je apel srpskom narodu da se diže na ustanak protiv “prokletog Turcina”. Tako je 1689. izvršen stravican zlocin nad Bošnjacima Niša, Novog Pazara, Sjenice... Povijest stradanja i gubitaka muslimana u 19. stoljecu na Balkanu, sa novim nacionalizmom koji je bio import iz Zapadne Evrope, pocinje s Grckom revolucijom 1821. godine. “Grcki ustanak bio je prvi od pokreta koji je sebe identificirao s ubijanjem i protjerivanjem muslimana iz njihove zemlje. Grcka revolucija postavila je model koji su kasnije slijedile druge nacionalne pobune protiv Otomanskog imperija”.3 Sve je to dio velikih imperijalistickih poduhvata i politika koje su transformirale svijet, posebno ruski nacionalizam i imperijalizam 19. stoljeca koji se pokazuje u “ruskoj pseudo-revolucionarnoj prici o ratovima za nacionalno oslobodenje” (Hannah Arendt).4 Tada u 19. stoljecu antisemitizam predstavlja
svjetovnu ideologiju.

1 Ovaj rad je otvoren za sve dobronamjerne dopune prezimena (rodova) koja su iz nekog razloga previdena ili zanemarena. Svi oni koji mogu ponuditi neku dopunu podataka bice od velike pomoci.
2 Mustafa Memic, Bošnjaci-Muslimani Sandžaka i Crne Gore, MNV Sandžaka, Sarajevo 1996., str. 164.
3 Justin McCarthy, Death and Exile. The Ethnic Cleansing of Ottoman Muslims 1821–1922, The Darwin Press, Inc. Princeton, New Jersey, 1995, p. 9-10.
4 Hanah Arendt, Izvori totalitarizma, Beograd, 1998, str. xxii.

POVIJESNI I GEOGRAFSKI RASPORED

BOŠNJAČKH PREZIMENA (RODOVA)



7. ROGATICA

prezimena (rodovi) bošnjaka iz rogatice55


Agic, Ajanovic, Ajnadžic, Alagic, Alajbegovic, Alic, Alimanovic, Arnautovic, Avdagic, Bahtanovic, Bajraktarevic, Becirevic, Bejtic, Bradarac, Caldarevic, Camdžija, Colic, Catic, Cubro, Dedajic, Divovic, Dizdarevic, Dugalic, Durakovic, Durmiševic, Džabija, Džananovic, Džindo, Ðedovic, Feriz, Ferizovic, Garagic, Hadžibulic, Hajdarevic, Halimic, Hodžic, Husic, Isakovic, Isanovic, Jamakovic, Janjoš, Jarovic, Jašarevic, Jesenkovic, Jusic, Jusufovic, Kapo, Karahmet, Karic, Katica, Kazic, Kerla, Konakovic, Kozadra, Kozic, Krajina, Kujovic, Kukavica, Kulic, Kurtic, Kustura, Lihic, Ljutovic, Makaš, Mašic, Mehmedovic, Mehovic, Mesiren, Mešic, Muhic, Muhovic, Muslic, Nalbantic, Omeragic, Osmanovic, Pavica, Pecikoza, Pleho, Ploco, Puhalo, Ramic, Sejtarija, Selimovic, Smajic, Smajilovic, Smajovic, Šatrovic, Šehic, Šetkic, Šišic, Šuša, Šuvalija, Velic, Vrana, Zukic, Žiga.

8. Žepa

prezimena (rodovi) bošnjaka iz Žepe56

Nekad je Žepa bila opcina, a danas je podijeljena izmedu Rogatice, Han-Pijeska i Srebrenice. Ta podjela stanovnicima ne odgovara, jer trebaju daleko ici po dokumente, slaba im je zdravstvena zaštita i slicno...)
U Žepi se nalaze sljedeca prezimena (rodovi) Bošnjaka:
Bajic, Begic, Brgulja, Cocalic, Cardakovic, Cavcic, Cesko, Devedžija, Džebo, Fazlic, Guhdija, Gušic, Halilovic, Halimanovic, Hasanovic, Heljic, Hodžic, Imamovic, Jusupovic, Kacevic, Kamenica, Karic, Krešetlica, Kulic, Kulovac, Lilic, Mehmedovic, Mujkic, Muratovic, Nuhanovic, Omanovic, Otajagic, Piric, Podžic, Sušic (?), Štitkovac, Vatreš, Zagorica, Zimic, Žiga.

55 Prezimena Bošnjaka s podrucja opcine Rogatica pomogao mi je sakupiti junak iz Kukavica kod Rogatice Ajnadžic Adem, zvani Ako, kojem sam posebno zahvalan za “politicku geografiju” u rejonu Rogatice, Ustiprace, Medede i Strgacine, gdje smo proveli dosta vremena s legendarnim Sadikovic Hamdom (iz roda Sadikovica koji su iz Ljubuškog došli u Strgacinu tražeci glavi selameta). Ovdje treba naglasiti, da se gospodin Ajnadžic posebno pokazao u rejonu Modrana na Drini ispod Ustikoline dok je predvidao kišu s gospodinom Ðemidicem koji nije znao šta je demidija. U kuci generala Hamde Bahte bila je samo nena i nismo je htjeli ometati u tišinama i namazima. S tog mjesta smo otišli u Mesice na Praci i u americkom džipu našeg vodica Alije dolinom rijeke Prace došli do Salke Pale i onda se preko Pala spustili u Sarajevo.

56 Za prezimena Bošnjaka iz herojske Žepe zahvalan sam prijatelju Aliji Mehmedovicu.


prezimena (rodovi) prema selima

Žepa (dio koji je pod opcinom Rogatica)

• Centar Žepe: Podžic, Kulovac, Omanovic, Kaljevic, Cesko,
Salkunic
• Vratar: Guhdija, Hajric, Heljic, Vatreš, Kurtic, Parnica

• Ribioc: Vatreš, Mehmedovic

• Ljubomišlje: Cesko, Balaš, Omanovic, Šabanovic

• Laze: Cesko, Torlak

• Borovac: Bicic, Brgulja, Hublic, Zagorica

• Slap: Cocalic, Tabakovic

• Pripecak: Otajagic, Ramic, Salic

• Vrelo: Hodžic

• Stop: Halilovic, Karic, Imamovic, Devedžija

• Štitkov Do: Štitkovac, Žiga

• Cavcici: Cavcic, Rucic, Ramic

• Krnic: Džebo, Brdanin

• Purtici: Mehmedovic, Zimic, Kacevic, Avdic, Karcic,
Hasanovic, Hruljevic, Hadrovic, Gluhic, Mešanovic, Cavcic

Žepa (dio koji je pod opcinom Han-Pijesak)

• Godenji: Lilic, Muratovic, Kulic, Šahic, Žigic, Curic, Džebo
Podžic, Halimanovic, Kamenica, Uvejzovic

• Stoborani: Cardakovic, Sejfic, Šošic, Nuhanovic, Bicic,
Odžakovic,Zagorica

• Brložnik: Mujkic, Nuhanovic, Torlak

• Podžeplje: Subašic, Hasanovic, Jusupovic, Hodžic

• Plane: Šahmanija, Gušic, Drmonja, Paraganlija

• Rijeke: Gušic, Kreštalica, Mujic

• Krivace: Piric, Palic, Hasanovic

Žepa (dio koji je pod opcinom Srebrenica)

• Luka: Mujic, Begic, Mustafic, Sulejmanovic, Šehic

• Krušev Do: Gladovic, Alic, Habibovic, Jugovic, Krlic,
Mandžic, Špiodic,Muminovic
Last Edit: 10 years 3 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 10 years 2 months ago #25522

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Rogatica - Popis stanovniuštva 1961.g. po selima
http://www.box.net/shared/jz9a8c3cf2
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 10 years 2 months ago #25523

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Rogatica - Popis stanovniuštva 1971.g. po selima
http://www.box.net/shared/o1ji7da57j
Last Edit: 10 years 2 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 10 years 2 months ago #25524

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Rogatica - Popis stanovniuštva 1981.g. po selima
http://www.box.net/shared/04mnrlrxvm
Last Edit: 10 years 2 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 10 years 1 month ago #26170

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Last Edit: 8 years 5 months ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 10 years 1 month ago #26235

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 10 years 1 month ago #26316

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Rogatička "Pozitivna geografija" 10 years 1 month ago #26408

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Žepa

http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/01/zepa.html


Selo Žepa sa selima; Slap, Pripečak, Ribioc, Vratar, Stop, Vrela, Ljubomišlje, Laze, Mandre, Mislovo, Borovac, Čavčići, Krnjići, Purtići predstavlja jednu administrativnu, donekle i geografsku cjelinu, koja je od grada Rogatice udaljena oko 35 kilometara u pravcu sjeveroistoka. Za čitavu ovu oblast postoji zajedničko ime Žepa po istoimenom najvećem selu. Sam naziv Žepa nije poznato po čemu je dobiven; da li po selu Žepi ili riječici Žepi? Zbog svoje geografske i saobračajne izoliranosti oblast Žepe je tipična etnokulturna enklava u kojoj se vijekovima ne mijenja. Ljudi su se međusobno pomagali, posjećivali i živjeli jedni za druge. Radost jednog je bila radost za sve, a tuga jednog tuga za sve. Žepa je kroz vijekove zračila historijski, neprocjenjivim vrijednostima i džennetskim prirodnim ljepotama., a za uzvrat njeni stanovnici vječno su joj odani i ponosni.



Premda na području Žepe nisu vršena arheološka istraživanja, ipak podaci kojima raspolažemo ukazuju na postojanje ljudskih naselja u prahistorijskom periodu na lokalitetu Gradina (kota797 i kota 974) u kojoj se i danas mogu naći fragmenti prahistorijske keramike, koji uglavnom odgovaraju materijalu iz glasinačkih gradina. Prilikom gradnje puta 1960 godine na sjeverozapadnim padinama planine Bokšanice pronađen je jedan kameni budak, koji bi se tipološki mogao smjestiti u neolit? Budak je smješten u Prahistorijskom odsjeku Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Ovi podaci govore da je žepsko područje bilo naseljeno u najstarijoj epohi, a vjerovatno i pod Rimljanima , jer na lokalitetu Bara (između sela Krnjići i Stopa) je nađen jedan odlomak ploče, koji tipološki odgovara rimskim stelama. I. Bojanovski smatra da je ovim prostorom prolazila rimska saobračajnica koja je povezivala sjeveroistočnu Bosnu sa Višegradom, a prolazila je preko Han Pjeska i Žepe

Srednji vijek ostavio je više tragova o postojanju života i kulture na području Žepe i oni se prvenstveno odnose na nadgrobne spomenike (stećke), koji su ovom području pronađeni na 13 lokacija sa 162 stećka. U selu Ljubomišlje, čije ime asocira na staroslavensku jezičnu tradiciju, nalazi se čitava nekropola ovih stećaka. Stećci postoje i u drugim okolnim selima oko Žepe, a jedan od najbolje očuvanih nalazi se u selu Stop, na groblju Tulež(čije je ime složenica riječi "tu" + "lež").

Žepa se prvi put se spominje u sumarnom osmanlijskom defteru iz 1485. godine, kao selo koje pripada Vrataru, bivšem starom gradu srednjovjekovne Bosne. Ostaci ovog grada nalaze se 5 kilimetara zapadno od sela Žepi. Bio je podignut na jednom visokom (745 m), vrlo strmom i teško pristupačnom grebenu smještenom na desnoj obali rijeke Žepe. Na gradu su i danas očuvani temelji, zidovi četiri okrugle kule, ostaci velike sale i sudačka stolica uklesana u matičnoj , živoj stijeni. Sa vrha grebena prostire se pogled na cijelu teritoriju Žepe, znači da je neko namjenski gradio na tom mjestu radi lakše zaštite i kontrole područja.

Do danas sačuvano je i nekoliko znamenitih spomenika kulture iz turskog perioda. Na rijeci Žepi, nalaze se dva kamena mosta iz vremena osmanske uprave - jedan koji je izgrađen u neposrednoj blizini izvora rijeke, dok je drugi bio lociran desetak metara iznad njezinog ušća, na trasi prometnice koja se u Višegradu odvajala od starog stambolskog druma i nizvodno pratila lijevu obalu Drine. Na ušću rijeke se nalazio sve do 1966. godine, kada je demontiran i rekonstruiran na drugoj lokaciji zbog izgradnje HE Bajina Bašta. Most je pušten u promet 1968.godine, a njegova nova lokacija se nalazi cca 500 m od naselja Žepa. Ovaj graciozni most koji je stoljećima bio ponos mještana ovog kraja Bosne, na žalost, nagrižen zubom vremena i ljudskom nebrigom, odavno nije turistička atrakcija.


Uz glasoviti kameni most, tu je i Kula u istoimenoj mahali koja je prema narodnoj tradiciji pripadala nekom Redžep- paši.
Nezaobilazna je i Redžep-pašina džamija čiji temelji datiraju iz perioda XVI stoljeća. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, 28. jula 1995. godine nakon izgona muslimanskog stanovništva iz Žepe, džamija je minirana i potpuno porušena. Uz potporu humanitarne organizacije BIRDS iz Islamske Republike Iran džamija je temeljito rekonstruisana i svečano otvorena 31. septembra 2002. godine. U groblju, neposredno uz Žepsku džamiju nalazi se staro turbe u kojem je ukopan Ibrahim Čavčić kojeg su ubili Austrougarski vojnici. A u selu Stop i nišan iz Turskog doba podignut Topčo Sinan-paši koji se nalazi u zaseoku Tulež.

Žepa je smješteno u dubokoj kotlini, okruženu planinama: Sjemač (Zlovrh 1526 m) sa sjevera, sjeverozapada i zapada planine Javot (1407 m) i Devetak (1417 m), Bokšanice (Klanac 1275 m), sa juga. Kotlina je otvorena na istoku, prema rijeci Drini, preko prevoja kod sela Slap. Nadmorska visina kotline je od 450 do 650 m. Južne strane kotline su strme, dok sjeverne strane nešto blaže i izdižu se prema visoravni planine Sjemač.

Ovo područje velikim dijelom izgrađeno je od trijaskih slojeva, zatim jurskih I neogenih.Njegova tektonska građa odlikuje se brojnim rasjedima, među kojima ima i nekih veoma važnih, kao i nabornim oblicima koji po obimu zahvataju manje prostore na terenu. Prostor se velikim dijelom sastoji od sedimenata trijasa koji, sudeći po profile iznad korita Drine, čine značajan kompleks slojeva, debeo možda i više stotina metara. Anizijski i ladinski slojevi zastupljeni su krečnjacima i dolomitima, obično uslojeni u banke I sa dosta rožnjaca. Na planini Bokšanici, nađeno je mnoštvo otisaka fosila Daonella, čime su ladinski slojevi na ovom terenu i paleontološki dokazani. Gornji trijas je zastupljen značajnom serijom krečnjakih i dolomitskih slojeva,debelih nekoliko stotina metara. Veći dio planine Bokšanice izgrađen je od krečnjačko – dolomitskih naslaga gornjeg trijasa. Tvorevine megalodonskih krečnjaka gornjeg trijasa nalaze se i u širem pojasu Laza. Masivni sprudni krečnjaci srednjeg trijasa izgrađuju najveći dio Zlovrha, te od Mislova preko Bokšanice, Klanca, Starogorske stijene pa na jug polulučno do Debelog brda. Slično trijasu, na ovom području zastupljena je i jura sa gotovo svim svojim dijelovima, mada su njeni sediment znatno manje rasprostranjeni na terenu. Slojevi donje i srednje jure razvijeni su u faciji crvenih amonitskih krečnjaka koji su zastupljeni u dolini rijeke Žepe i dalje oko Han Pijesku. Dogeru-malmu pripadaju slojevi dijabaz-rožnjačke formacije koje se razvijaju duž pojasa doline Drine i Žepe. Tvorevine dijabaz-rožnjačke formacije Žepe, Štitareva kao i Blaca na desnoj strani Drine samo su dio njene veoma duge zone koja se na sjeverozapada proteže prema Han Pijesku i Kladnju, a na jugoistok preko Višegrada prema Rudom i dolini Lima. Pored sedimenata (laporci, pješčari itd) koji su tipični za dijabaz-rožnjačku formaciju u ovim krajevima, u dolini Drine nalaze se i veće mase peridotita i serpentinita. Kvartarne naslage na području Žepe zauzimaju ograničeno prostranstvo a predstavljaju ih deluvijalno-proluvijalni zastori u Žepi, Čavčićima, Vrelu i Slapu kao i toku rijeke Drine na granici sa općinom Višegrad. Isključivo deluvijalne naslage nalaze se na na prostoru Pripečka.Najmlađi sediment na ovom prostoru pripadaju neogenu i zasprostranjeni su u žepskoj kotlini . U litološkom smislu neogen čine dobro uslojeni sivožuti laporci, gline, trošni pješčari, slabo vezani kvarcni konglomerati, laporoviti krečnjaci itd. Njihova debljina je možda i do 100 m , u srednjim dijelovima basena, dok je na rubovima znatno manja.


Mada na ovom prostoru postoje i naborni tektonski oblici reljefa , ipak ovdje preovlađuje rasjedna tektonika koja koja se odlikuje velikim brojem rasjeda., među kojima ima i značajnih. Kako stratigrafski, tako i tektonski, ovaj dio istočne Bosne ulazi u opšti tektonski sklop oblasti mezozoika, smještene između paleozoskog prostora Vlasenice na sjeveru, i Prače na jugu. Na području planine Devetak nalazi se jasno izražen nabor čije je jugozapadno krilo poremečeno tako da je moguće da se radi o polegloj, eventualno raskinutoj bori. Prostori planine Bokšanice predstavljaju produžetak sjevernog krila nabora Devetaka, ali i ono je sa nekoliko rasjeda razbijeno u blokove i tako izgubilo prvobitno tektonsko obilježje. Dug rasjed koji sa sjevera oivičava trijasku masu planine Devetaka, preko Mislova i Budete zalazi u područje kod sela Babljaka. Ovaj rasjed na izvjestan način razdvaja trijasku zonu Bokšanice od Devetaka, a od Babljaka i Stare Gore dopire na jugoistok do strmih litica lijeve obale Drine. Na ovom području utvrđena je veoma važna dislokaciona zona koja od Slapa na ušću Žepe u Drinu do sela Miloševića prati korito Drine. Ova dislokacija se na sjeverozapad preko Žepe i Rijeke propeže do Han Pijeska, a na jugoistok od Miloševića može da se prati do Gornje Lijeske i Kočarina do Orahovca gdje ponovo ulazi u Drinu. Između Miloševića i Slapa korito Drine leži na oko 280 metara nadmorske visine, dok se litice, izgrađene od trijaskih krečnjaka i dolomite uzdižu I do 1237 m (Teferič iznad Starogorskih stijena). Tereni koji čine istočno krilo rasjedne zone, izgrađeni su od naslaga dijabaz-rožnjačke formacije i krede, duboko su spušteni, tako da na ovom dijeli dislokacije rasjedni skok iznosi preko 1000 m. Po svemu sudeći, ovo je najvažnija dislokaciona zona ovog dijela istočne Bosne jer, pored znatnih denivelacija terena, ona i prostorno djeluje na širokom području.


Postor Žepe ima složenu reljefnu strukturu nastalu tokom duge geološke historije. Djelovanjem egzogenih sila nastali su kraško-korozioni oblici koji su posebno izraženi na području od Devetaka do rijeke Drine pravcem sjeverozapad-jugoistok, a predstavljeni su škrapama, vrtačama, kraškim pećinama i jamama. Najpoznatije pećine su: Petera vrata, Tmuša, Hrid, Zalažje itd. Pored pomenutog Devetaka izdvajaju se kraški oblici i na Bokšanici. Sjeverozapadni obronci planine Bokšanice odlikuju se strmim odsjecima koji su na više mjesta ispresijecani strmim olučastim žljebovima, sve do podnožja odsjeka. Olučasti žljebovi, kroz koje se kreće stjenoviti materijal predstavlja točila na čijem je kraju nagomilan materijal kupastog uzvišenja, koji se naziva sipar. Na pojedinim mjestima planine Bokšanice u blizini naselja Slap mogu se primijetiti jedinstveni siparski pojasevi koji su rezultat intenzivnog fizičkog razaranja stijena i dugotrajnog nagomilavanja siparskog materijala. Ovi siparski pojasevi su plazevi čija je gornja i donja ivica skoro paralelna, a uslijed nagomilavanja pad terena je znatno smanjen.

Planine koje okružuju kotlinu predstavljaju prirodnu barijeru,koja utiče na klimatske oscilacije ovog područja. Velika visinska razlika između dna kotline I okolnih planina, te sam položaj planina prekrivenih šumom, stvorio je povoljne klimatske prilike u naseljenim površinama tako da je jedan dio žepske oblasti župan i pogoduje ratarskim kulturama. Međutim, župnost ovog kraja nije u podjednakoj mjeri zastupljena u svim naseljenim površinama. Dok je ona više izražena u naseljima same kotline rječice Žepe (Slap, Žepa, Stop, Vrelo), gdje je nadmorska visina relativno malena, dotle u predjelima sa višom nadmorskom visinom ona opada. Ovom pojasu sa višom nadmorskom visinom pripadaju sela; Pripečak, Purtići, Borovac, Mandre, Laze i Mislovo, a jednim dijelom i Ljubomišlje. Ostala naselja (Vratar, Ribioc, Čavčići i Krnjići) stoje nekako na sredini između spomenutih dviju grupa naselja. Naselja su smještena po kotlinskim stranama koje se strmo spuštaju prema uskoj dolini rijeke Žepe.



Izuzetak čine mlinovi i nekoliko kuća koje pripadaju Stopu, smješteni u samoj dolini, i selo Pripečak situirano visoko iznad kanjonaste doline Drine. Daleko je naseljenija sjeverna strana (lijeva) strana slive Žepe,jer ona pruža povoljnije uslove za život. Faktor primarnog značaja za smještaj naselja je obradiva površina. Gdje ima zemlje za obrađivanje, izvorske vode i gdje vladaju povoljne klimatske prilike, tu ima i naselja. Ove klimatske razlike odražavaju se u većoj ili manjoj mjeri i na floru ovog područja. U predjelima nižim od 800 m raširen je hrast (Quercus petrea i Quercus cerris) , dok iznad 800 m počinje pojas bukve (Fagus silvatica), te jela (Albies alba), smrča (Picea excelsa) i Pančićeva omorika (Picea omorica). Pančićeva omorika ,reliktna i paleoendemska biljka, ima staništa na žepskom području u predjelu Golog vrha na Vrataru, na čak 30 hektara u rejonu Panjak, odjel 102 , Javor planini,u Dobratuši i na padinama Bokšanice, sa žepske strane.



Sredinom kotline protiče bistra planinska rječica Žepa koja natapa ovu plodnu i zdravu kotlinu. U narodu ovog kraja za rječicu Žepu postoji još i naziv Rijeka. Rječica Žepa je lijeva pritoka rijeke Drine, nastaje 6 km južno od Han Pijeska u podnožju planine Žep (1 537 m). Vrelo od kojeg nastaje naziva se Široko vrelo i nalazi se na 980 m nadmorske visine, ulijeva se u Perućačko jezero na Drini, kod sela Slap na 291 m nadmorske visine.



Najizdašnije vrelo od koga Žepa dobija vodu je nedaleko od sela Stop, samo 4 km ispred njenog ušća. Ovo vrelo je u narodu poznato kao Šakirino vrelo. Ukupna dužina rijeke Žepe iznosi 25,1 km.Na rijeci Žepi je planirana izgradnja MHE “Žepa“, instalisane snage 2,775 MW. Mještani Žepe kategorički odbijaju bilo kakvu daljnju saradnju po ovom pitanju , bez obzira na bilo kakve uvjete i eventualne koristi po Žepu.


Tabela - Srednja vrijednost proticaja rijeke Žepe od 1962-1981. godine (m³/s).

(Izvor podataka FHMZ Sarajevo)

Do 1992.god. Žepa je bila prostorno najveća mjesna zajednica u opštini Rogatica i jedina , gotovo 100%, bila muslimanska. Od 1947.god. do 1958.god. Žepa dobiva statut opštine, a obuhvatala je i područja sela ; Godenji , Brložnik , Stoborani , Podžeplje , Plane , Rijeke , Krivače , koja su pripala opštini Han-Pijesak. Žepa je imala veću teritoriju nego u prijeratnom periodu 1992. god.


Tokom protekle agresije na Bosnu i Hercegovinu Žepa je bila mala bosanska enklava, koja je odoljevala udarima daleko nadmoćnijeg neprijatelja. Rezolucijom UN -a broj 819, dana 16. aprila 1993.g., kada je Žepa proglašena "Zaštićenom zonom ", Žepljacima oduzeto naoružanje i Žepa povjerena na čuvanje UN snagama Poslije dugotrajne, žilave borbe, u kojoj su Žepljaci bukvalno goloruki branili svoje kućne pragove, Žepa se herojski branila, sve do 25. jula 1995. godine. Počeo je nezapamćeni egzodus njenih stanovnika i branitelja. Ostala je spaljena i sravnjena Žepa. U njoj nije ostao kamen na kamenu..

U centralnom djelu naselja otvoreno je Šehidsko spomen – obilježje.,neustraživim herojima Žepe, o kojima su pjesme ispjevane. Žepska voda, koja je jednim od simbola Žepe, na kojoj vijekovima iz šest rora izbija hladna i pitka voda


Ali, kao što sva zla prođu, tako je prošlo i to zlo. Ostali su tragovi. Teški i bolni. Žepa je imala i ima ljude koji su željeli i koji se žele vratiti na svoje – ništa. Na razoreno i uništeno, ali na svoje. I ljudi se se počeli vračati. Od „prijeratnih “2440 stanovnika (800 domaćinstava), vratilo se manje od 700 stanovnika (250 domaćinstava). Povratnici su uglavnom starije životne dobi. U novoj školskoj zgradi, osnovnu školu pohađa pet učenika. Jedini kontakt sa vanjskim svijetom su autobusi koji par puta sedmično voze za Sarajevo.

Dolazak u Žepu moguć je asfaltnim putevima, iz pravca Rogatice preko planine Bokšanica, Sokolca i putnom komunikacijom iz pravca Han Pijesak.Žepljak Enver Štitkovc-Žuti odmah po prestanku rata krenuo u gradnju dvedesetak kilometara asfaltnog puta koji je Žepu povezao sa Han Pijeskom, zatim je izgrađeno još 16 kilomatara do Rogatice. Žuti je počeo graditi puteve sa svojim parama, a država mu je tek kasnije pritekla u pomoć. Njegovi Žepljaci ali i mnogi drugi za njega kazuju ovako: „Da nije njega bilo, ne bi bilo ni opstanka ovdje, sigurno. Njemu svaka čast.“. Upravo zbog dobrih putnih komunikacija,ekološki čistog i prirodnim blagodetima bogatog kraja mještani se nadaju brzom ekonomskom razvoju i bržem povratku ostatka raseljenih Žepljaka. Novogradnje ulijevaju nadu.U fazi gradnje su hotel, fabrika za preradu voća, fabrika vode sa žepskog vrela, pristanište za brodice i čamce na Drinskom jezeru, ekološka farma zdrave hrane...


Plodno zemljište je dušu dalo za poljoprivredu. “Da sjemenku posiješ naopako, niči će!" - kažu ovdje. U plodnoj kotlini uspjevaju sve vsrte povrtlarskih kultura, ali kraj je bogat i voćem. Dok su ade uz vodotoke oaze za uzgoj raznovrsnih žitarica, visoravni su pravi mamac za stočare.




Drinskom jezero i riječica Žepa su bogate ribom, te otud ovaj kraj pohode ljubitelji ribolova, ali i lova. Okolna lovišta su riznice niske i visoke divljači, pravi raj za ljubitelje ovakve vrste rekreacije. Ovo je jedan od bogatijih prostora kulturno-historijskim nasljeđem (most na Žepi, Redžep- pašina kula, srednjevjekovni grad Vratar, nekropole stećaka), čine Žepu izuzetnom turističkom destinacijom.



Sve ovo naprjed navedeno pokazuje kako je povratak u Žepu itekako održiv.
Kraj ovog teksta o herojslkoj Žepi bih završio riječima povratnika Hamdije Kulovca iz jednog novinskog članka; “Grijeh je, bolan, ovo ostaviti na osami... Svaki povratnik na svoj način odužuje se gazijama i šehidima koji su krvavo branili Žepu.

Last Edit: 10 years 1 month ago by mirsad_d.
The administrator has disabled public write access.
Moderators: Mustafa
Time to create page: 0.093 seconds
Powered by Kunena forum

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version