POVRATNICI I RASELJENI IZMEĐU PARLAMENTA I ŽIVOTA
19.02.2012. | PIŠE: Senita ŠEHERČEHAJIĆ
www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/dok-drza...kroz-snijezne-nanose
Dok država trubi, mlijeko putuje kroz snježne nanose
Ševko Gobeljić i njegov komšija Ramiz Popić iz Gobelja danima proizvedeno mlijeko prevoze na motokultivatoru čekajući da obećana mehanizacija raščisti put do njih • Djeca u Žepi mogu pohađati osnovnu školu samo do petog razreda
Vlasenica: Potreban je održivi povratak
Tridesetdevetogodišnji Ševko Gobeljić, povratnik u selo Gobelji u Mjesnoj zajednici Cerska, na razmeđi općina Vlasenica i Milići, 11 dana sa komšijom Ramizom Popićem svakodnevno na motokultivatoru prelazi devet kilometara dug od snježnih nanosa neočišćen put kako bi prevezli mlijeko preizvedeno na njihovim farmama do otkupne stanice.
Mehanizacija za čišćenje puteva do jučer nije doprla do Gobelja.
Ševko se u svoje selo vratio 2000. godine, a 2004. od kredita u jednoj mikrokreditnoj organizaciji kupio prvu kravu. Od tada, uzgaja stado koje danas broji devet grla. Stado je širio tako što nije prodavao telad. Kaže, niko mu do prije nekoliko godina, kad su od UNDP-a dobili po junicu, mašinu za izmužavanje, tonu koncentrata i kante za mlijeko, nije pomogao. Za to vrijeme sredstvima federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i angažmanom mještana i MZ obnovljeno je nekoliko kilometara lokalnog puta kroz Cersku. Ševko školuje troje djece. Najmlađe sa još 20-ak djece iz okolnih sela pohađa osnovnu školu u Cerskoj, koja je za djecu do petog razreda, drugo pohađa stariji razred OŠ u Konjević-Polju, a najstarije ide u srednju školu u Tuzli.
Ambulanta u Cerskoj, osposobljena prije šest godina uz pomoć NVO IRC, dan-danas ne radi, kaže Ševko. Oko 250 stanovnika okolnih sela, većinom povratnika, nedovoljno je da bi se s domom zdravlja u Vlasenici dogovorio dolazak ljekara dva-tri puta sedmično u ovu ambulantu.
Žepljak Muhamed Tabaković, koji ima vlastiti ribnjak i zapošljava 14 povratnika mahom iz Vlasenice i Zvornika, kaže da je ovoj populaciji zapravo najpotrebnije ono o čemu se najviše priča.
- Potreban nam je održivi povratak o kojem sve vrijeme država trubi. To bi privoljelo i druge da se vrate. Ali, održivi povratak nije samo napraviti kuću nekome i dati mu kravicu ili motokultivator koje i sama država zloupotrijebi zato što ne prati šta taj povratnik s tim uradi. Povratnik nije kriv što je to prodao, jer je bio prisiljen da bi obezbijedio egzistenciju sebi i porodici, kaže Muhamed, koji uskoro namjerava proširiti biznis kako bi zaposlio što više povratnika. Cilj mu je, kaže, da se što više ljudi vrati i živi u istočnoj Bosni.
- Povratnicima treba program koji će dovesti ljude kućama i osigurati im da ostanu živjeti tu i u najgorem zimskom periodu, zaključuje.
Ovaj Žepljak poručuje da ima i dobrih stvari. Primjer je sporazum koji su potpisali Sarajevski i Tuzlanski kanton, a kojim je povratnicima istočne Bosne omogućeno liječenje u FBiH. On plaća zdravstvo u RS-u, a jesenas se zahvaljujući sporazumu, liječio u Sarajevu.
U Žepi radi područna osnovna škola Sveti Sava iz Rogatice za učenike od prvog do četvrtog razreda. Djeca nakon toga nastavljaju školovanje kod prijatelja i rodbine u Tuzli, Sarajevu, Brezi... ili kako im se roditelji snađu.
Nadati se da će se problema o kojima govore Ševko i Muhamed sjetiti poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na tematskoj sjednici o problemima povratnika, raseljenih osoba i izbjeglica zakazanoj za 27. februar. Na sjednici će biti razmotrena i informacija o stanju u ovoj oblasti federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica koju je krajem 2011. usvojila Vlada FBiH. Zaključkom Vlade, uz ostalo, traži se kredit za zatvaranje 93 kolektivna centra za raseljene osobe i izbjeglice u FBiH. U njima je 1.959 porodica ili 5.632 osobe, od čega njih 71 posto ima status raseljene osobe. Vlada je dala podršku održavanju regionalne donatorske konferencije o raseljenim i izbjeglicama koja će biti održana na proljeće i od koje BiH očekuje oko 100 miliona eura, ali Vlada traži i više sredstava u budžetima kantona i općina. Od elektroprivreda u FBiH traži se snimanje stanja elektromreže u povratničkim naseljima te izrada planova obnove...
- Tematska sjednica bi trebala dati konkretne rezultate i iskazati potrebe sa terena. Ljudi trebaju krov nad glavom, ali i infrastrukturu, jer imali smo slučajeva da se kuće nisu mogle obnoviti jer nije bilo pristupnih puteva i infrastrukture. Ne bi trebalo dozvoliti da nam se opet dešava da povratnik obnovi kuću, pa prođe i pet godina dok dođe struja, a u međuvremenu čovjek nema od čega živjeti, kaže predsjednica Unije udruženja izbjeglica i raseljenih osoba Mirhunisa Zukić.
Kuća, a gdje je struja