Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Welcome, Gost
Username: Password: Remember me

TOPIC:

Odgovor:Razne Islamske teme 13 years 3 months ago #12876

  • emira-tekija
  • emira-tekija's Avatar
  • Offline
  • Senior Member
  • Senior Member
  • budite tamo gdje ste najpotrebniji u rogatici
  • Objave: 325
  • Thank you received: 0
essehttp://www.n-um.com/?q=taxonomy/term/25lam alejkum ovo je samo sestrama namjenjeno
rogaticanka 72

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Razne Islamske teme 13 years 2 weeks ago #14645

Značenje la ilahe illallah

"La ilahe illallah" sadrži odbacivanje svojstva "uluhijjeta" (obožavanje i ibadet koji pripadaju jedino istinskom Bogu) od svega i njegovo pripisivanje samo Allahu Jedinome.

1. Uzvišeni Allah je rekao: "I znaj da nema (istinskog) boga osim Allaha." (Muhammed, 19)

2. Muhammed je rekao: "Ko iskreno kaže "La ilahe illallah" uči će u džennet. (El-Bezzar, a al-Albani u "Sahihul-Džami`" kaže da je ovaj hadis sahih). "Iskreni" (el-mukhlis) je onaj koji je razumio i shvatio smisao "La ilahe illallah", pa po njemu radi, njemu poziva druge, jer je u njemu sadržan "tawhid" (vjerovanje u Allahovu jednoću) radi čega je Allah stvorio džine i ljude.

3. Allahov poslanik je rekao svome amidži Ebu Talibu kada je ovaj bio na samrti: "O moj amidža reci "La ilahe illallah", riječ koja će ti biti svjedok kod Allaha, ali je on odbio da kaže "La ilahe illallah." (Buharija i Muslim)

4. Allahov poslanik je trinaest godina u Meki pozivao idolopoklonike (musrike) govoreći im: "Recite "La ilaha illallah", a oni su na to, kako Kur'an navodi, davali sljedeći odgovor: "Oni se čude što im je jedan od njih došao da ih opominje. I govore nevjernici: "Ovo je čarobnjak, lažov! Zar on da bogove svede na Boga jednog? To je, zaista, nešto veoma čudno!" I oni ugledni među njih krenuše: "Idite i ostanite pri klanjanju bogovima svojim, ovima se, uistinu, nešto veliko hoće! Zar ovo nismo čuli u vjeri predaka naših, ovo nije ništa drugo već namještena laž." (Sad: 4-7) Odgovorili su tako, jer su oni razumjeli značenje "La ilahe illallah". Znali su da onaj koji to izgovori neće se moliti nikom osim Allahu, te su ga ostavili i nisu ga izgovorili. Allah dž.š. je o njima rekao: "Kad im se govorilo: "Samo je Allah Bog!" - Oni su oholili i govorili: "Zar da napustimo božanstva naša zbog jednog ludog pjesnika, a nije tako, on Istinu donosi i tvrdi da su svi poslanici istinu donosili." (Es-Safat: 35-37) Muhammed je rekao: "Ko kaže "La ilahe illallah", a zatim zaniječe sve što se obožava mimo Allaha, zabranjeno je dirati njega i njegov imetak, a polaganje računa je pred Uzvišenim Allahom." (Muslim) Ovaj hadis znači da izgovaranje "Šehadeta" iziskuje da dotični zaniječe i prekine obožavati bilo koga mimo Allaha, kao što je moljenje i zazivanje umrlih i tome slično. Čudno je što neki muslimani izgovaraju "Šehadet" jezikom, a zatim, svojim djelima i dovama upućenim nekome drugom mimo Allahu, rade suprotno!

5. "La ilahe illallah" je temelj tawhida i islama, i potpuni program za život, koji se ostvaruje usmjerivanjem svakog oblika obožavanja i slavljenja samo Allahu, a to biva kada se musliman potpuno pokori Allahu, i kada samo Njega moli, i kada kao zakon uzima samo Njegov šerijat, a ne neki drugi.

6. Ibnu Redžeb je rekao: "Allah dž.š. je taj kome se pokoravamo i ne činimo Mu neposlušnost (asiluk), iz poštovanja i slavljenja, iz ljubavi, straha i nade. Oslanjamo se samo na Njega, tražimo samo od Njega, molimo samo Njega. Sve ovo ne dolikuje da se upućuje ikome drugom mimo Uzvišenog Allaha, pa ako neko uključi i pridruži neko stvorenje u neku od ovih osobenosti koje su samo Božje, to narušava njegovu iskrenost pri donošenju šehadeta "La ilahe illallah", i on obožava "stvorenje" u onom omjeru koliko u njemu postoji to svojstvo."

7. Muhammed je rekao: "Nagovarajte vaše koji su na samrti da kažu "La ilahe illallah", jer onaj kome zadnje riječi budu "La ilahe illallah" jednog dana će ući u džennet, pa makar prije toga izdržao kaznu." (Ibnu Hibban u "Sahihu", a al-Albani u "Sahihul Džami`" kaže da je ovaj hadis sahih). Smisao "nagovaranja" ne podrazumjeva samo spominjanje "Šehadeta" kod onoga koji je na samrti, kako neki misle, nego mu treba narediti, a dokaz za to je hadis Enesa bin Malka da je Allahov poslanik posjetio nekog Ensariju i rekao mu "O dajdža, reci "La ilahe illallah". Upitao ga je (Ensarija): "Je li dajdža ili amidža?" Muhammed je odgovorio: "Ne, nego dajdža." Rekao je: "Za mene je svako dobro da kažem "La ilahe illallah", a Poslanik je rekao: "Da." (Imam Ahmed 3/152, s ispravnim senedom po Muslimovom šartu. Preneseno iz "Ahkamul-džena'iz" od al-Albanija, str. 11)

8. Zaista "La ilahe illallah" koristi onome koji ga kaže, ako primjenjuje njegovo značenje u životu i ne prekrši ga sa "sirkom", kao što je moljenje i zazivanje mrtvih, ili živih koji su odsutni. Ovo liči abdestu kojeg pokvarimo nečim što kvari abdest. Muhammed je rekao: "Ko kaže "La ilahe illallah" jednog dana će ga izbaviti iz `azaba (kazne) bez obzira koliko on (`azab) dugo trajao. (El-Bejheki, a al-Albani je rekao u "El-ahadis us-Sahiha", br. 192, da je ovaj hadis sahih.)

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Razne Islamske teme 13 years 1 week ago #14896

Nišan


Ono što jedan narod, jednu državu ili regiju čini specifičnom i posebnom u odnosu na druge jeste upravo kultura, bilo da je u pitanju jezik, arhitektura, običaji, umjetnosti i sl. Činjenica je da danas kad nam je kulturno-historijsko blago najpotrebnije za očuvanje svog identiteta ne posvećujemo gotovo nikakvu pažnju ovoj izuzetno važnoj problematici. Moramo biti svjesni da smo nacionalno kulturno-historijsko blago ”posudili od svojih potomaka” te da u ime generacija koje dolaze iza nas moramo pod hitno pristupiti spašavanju onoga što se može spasiti i sačuvati, a uporedo raditi na naučnoj obradi istog.
Nišani su oblast koja dosad nije obrađena gotovo nikako, izuzmemo li izučavanja Mehmeda Mujezinovića koja su krunisana djelom ”Islamska epigrafika BiH”, međutim tu su obrađeni samo natpisi na nišanima (epitafi), te izučavanja Šefika Bešlagića ”Nišani XV i XVI vijeka u BIH”, koje je puno skromnije i ograničeno je na dosta kratko vrijeme s obzirom da je to praktično vrijeme pojavljivanja prvih nišana u BiH (najveći broj nišana u BiH je novijeg datuma).


Nišani kao nadgrobni spomenici muslimana u Bosni i Hercegovini predstavljaju po svojim osobinama zanimljivu i važnu kulturno-umjetničku pojavu u BiH, naročito kao izraz ukorijenjene klesarske tradicije stećaka. Zajedništvo stećaka i nišana, odnosno kontinuitet stećaka i nišana je nesumnjiv (prvi su drugima poslužili za uzor).
Riječ nišan je perzijskog porijekla, a znači cilj, meta, biljeg, odlikovanje, nadgrobni kamen, znak, znamenje. Nišan je ustvari vertikalno oblikovano kamenje (kameni stupci različitih veličina i oblika) iznad grobova muslimana čiji oblik je u osnovi čovjekolik. Obično po dva njih obilježavaju grob, jedan više glave, a drugi niže nogu, na grobu često stoje sami ili sa santračem i duguljastim tesancima, koji prave rub groba u obliku četverokuta. Prednji nišan ili bašluk je uvijek malo veći od zadnjeg. Kamen od kojeg su naši nišani klesani, bio je najčešće vapnenac, siga ili aragonit i adezitin tuf zelene boje. Pored ovih se ponekad pojavljuju i glaukonitski lapor, zeleni diabaz i makedonski bijeli mramor, ali se ovaj zadnji nije klesao u Bosni, nego je obrađen uvežen.


Tipovi, dakle mogla bi se odrediti ona približna i najvidljiva tipizacija, a to je podjela nišana na tzv. muške i ženske i po pojedinim razvojnim epohama, zatim po zanimanjima ljudi i po pojedinim klesarskim školama. Nišani za muškarce su masivni, pa imadu na vrhu turban ili fes. Ženski su nišani tanji, a ukras, koji na nijednom nišanu nikada ne fali, mnogo je finiji, nego na muškim nišanima.”Za razliku između muških i ženskih nišana može se kazati, da su muški u svim epohama i klesarskim školama građeni u obliku četverokutne ili osmokutne prizme, a prednjak usto prelazi gore u tanki vrat i završava se isklesanim turbanom, kakav je pokojnik nosio. Za razliku od ovih ženski nišani su redovito plosnati i većinom su oba jednako oblikovana i gore završavano u vidu šiljastog luka. Jasno se opažaju tri epohe u razvoju oblika bosanskih nišana: doba feth, tj. prve godine turskog gospodstva u ovim stranama, zatim kasniji vijekovi (16-18 st.) kada se turska vladavina potpuno ustalila, i prošlo stoljeće, u kojem su i reforme dale novi oblik i nišanima.
Nišani najstarije epohe se nalaze gotov po cijeloj Bosni, za njih se u narodu kaže da označavaju grobove palih turskih vojnika i časnika, pa ih, po tome, zove šehitskim ili, rjeđe gazijskim i šehitlucima.Osnovne značajke ovih nišana su težina mase, arhaičnost oblika i jako primitivna obrada. Takođe se u narodnim pričama kaže da je osvajač Bosne Mehmed Fatih vodio sa sobom 12,000 klesara koji su radili te nišane i to njegovim poginulim vojnicima. Dimenzije i oblici ovih nišana ukazuju na oblikovani prijelaz iz stečka ili iz obeliska bosanskih krstajana. Na starim nekropolama opaža se ovaj prijelaz, gdje se na jednoj strani nalaze stečci bosanskih krstjana, a na drugojarhaični nišani njihovih islamiziranih potomaka. '' Takva je, poimenice, nekropola u Prečanima kod Trnova i u Brankovćima, u rogatičkom srezu. Među nišanima u toj drugoj nekropoli stajaše kao najstariji ili jedan od najstarih onaj Mahmuta Brankovića, koji pogibe na boju despotovu. Na nišanu je natpis u staroj bosanskoj ćirilici, koji sadrži to ime, a više njega i lik lava u proparnju – grb kuće Brankovića. Tome je nišanu i po obliku i po ornamentu posve sličan obelisk početnoga viteza vojvoda Radivoja Oprašića. Stojaše u Oprašićima, sat hoda sjeverno od Brankovića, pa već i to, a i ostala sličnost u obliku i ornamentici s nišanom konvevtita Mahmuta Brankovića upućuju na to, da su oba spomenika potekla iz istog doba i iz ruku istog majstora.''
Nišani kasnih vijekova su manjih dimenzija, ali se i tu nađe po neki koji je vrlo veliki, veći i od ovih iz prvog doba. '' Dapače, najveći poznati nišan u Bosni nastao je baš u toj drugoj epohi. To je nišan na grobu Omerage Bašića kod Bašića mosta na putu između Glamoča i Livna, iz 1798. godine. Visok je 4,7 m, a upravo mu je toliki i opseg turbana.'' U ovoj epohi javlja se težnja, da se nišanom interpretira stalež, u kojem je pokojnik pripadao. Kada su se četrdeset godina prošloga vijeka u Bosni počele provoditi vojne reforme, turski vojnici i ostali građani, osim svečenstva, po tim reformama, umjesto turbana nose od 1832. godine fesove, a oblik ove kape počinje se javljati i na nišanima. I s ovim oblikom fesa nastaje treća, dekadetna epoha u izradi nišana. Takođe je zanimljiva i pojava interpretacije pokojnikova zanimanja, koje se izvodilo raznim oblicima turbana.
Klesarske škole, ili klesari pojedinih regiona bili su daljni činbenici, koji su dovodili do raznolikosti naših nišana.Centri ovih regiona bili su jeftini i dobri kamenolomi, kao Sarajevo, Mostar, Foča, Vlasenica, Jajce i Bihać. Sarajevski, fočanski i mostarski klesari ili taščije klesali su nišane od vapnenca, vlasenički od zelenog andezitnog tufa, jajački od lakoobradive sige, a bihaćki od posebne vrste vapnenca, koja uprkos svemu uvijek ostaje bijela, vrlo otporna. Neki nišani su uvozeni sa strane, kao iz Makedonije gdje su se nalazili kamenolomi mermera, i nazivani su po turskom imenu Skoplja, uščupskim. Oni su svi bili dugi i tanki, kvadratičnog presjeka sosnovicom od 10 cm.U Bosni je sačuvano oko tridesetak ovakvih nišana i to u Sarajevu, Prači, Banja Luci i drugim mjestima.
Dekor naših nišana je vrlo raznolik i dosta bogat. Upotrebljavani motivi se oslanjaju na stare domaće tradicije, orijentalnu ornamentiku ali ima ih i često orginalne invencije.
Na nišanima iz prve godine turske vladavine su česti mladi mjesec s vrhovima prema gore, mač, sablja krivosjeklica, koplje, luk sa strijelom, topuz, čomaga (kijača) i balta. Predpostavlja se da one označavaju zanimanje ili život (upravo sport), kakav je volio provoditi pokojnik. Figuralni ukrasi su takođe pridruženi ovome ornamentu i tu su ptice i čitavi prizori lova sa sokolom. Čoviječi lik je u ovim prizorima dat simbolički, putem ispružene šake. '' Na jednom jedinom nišanu, koji se nalazi ispod Jahorine u Govedovićima kod Sarajeva, čovječi lik u lovačkom prizoru prikazan je na konju, ali opet samo kao gruba silueta.'' Mnogi lijepi ukrasi nalaze se na mnogim ženskim nišanima, mahom su u oblikom cvijetova, lišća i grančica.



'' Tim posljednim svakako pripada i jedan nedatirani nišan u groblju kraj bivše Tekijske džamije u Rogatici, na kojem je gotovo jedinstvenom simbolikom prikazano, možda, mladost i u dnu plohe ibrik (voda!), a iz njega izrasta vijugavi struk cvijeta s listovima i rascvjetalim čaškama.''
Dekor mnogih nišana kako muških, tako i ženskih upotpunjuju i natpisi na arapskom pismu.

Please Prijava to join the conversation.

Last edit: by mirsad_d.

Odgovor:Razne Islamske teme 13 years 6 dani ago #15073

www.box.net/shared/2pb6hnknl6

Babo, nauči me klanjati

Please Prijava to join the conversation.

Last edit: by mirsad_d.

Odgovor:Razne Islamske teme 13 years 1 dan ago #15274

www.box.net/shared/06y4nhxty4

Babo, šta je Kur'an

Please Prijava to join the conversation.

Last edit: by mirsad_d.

Odgovor:Razne Islamske teme 12 years 11 months ago #15387

  • emira-tekija
  • emira-tekija's Avatar
  • Offline
  • Senior Member
  • Senior Member
  • budite tamo gdje ste najpotrebniji u rogatici
  • Objave: 325
  • Thank you received: 0
Budite daije i sutite!!!

Kada musliman više ne može da govori o naređivanju dobra i sprečavanju zla i grijeha, u takvoj poziciji on biva daija koji mora šutjeti. Kako je to moguće? Ovo pitanje bilo je postavljeno Omeru b. Abdul-Azizu, rahimehullah, i on je rekao: ''Budite daije i šutite.'' Prisutni su ga upitali: ''Kako je to moguće?'', a on je rekao: ''Svojim moralom.''

Istinu je rekao, Allah mu se smilovao, jer jedan od najveličanstvenijih načina kako pozivati Allahu i uputiti one koji su zalutali jeste da se čovjek okiti lijepim moralnim vrlinama i odgojom kojim će dati drugima odgojnu poruku.

Dokaz za ovo su dvije stvari:
Prva: Lijep moral je najjači argument kojim se može potisnuti svaka sumnja oko vjere. Velik broj ljudi okrenuo se od vjere zbog osornosti onih koji su na istini, kao i zbog toga što se ne osvrću na one koji su u zabludi. Allah, dželle ve 'ala, podučio nas je kako da Mu se obraćamo skrušeno, pa kaže: ''Gospodaru naš, nemoj nas učiniti smutnjom onima koji ne vjeruju. Oprosti nam, Gospodaru naš, Ti si Silni i Mudri.'' (El-Mumtehine, 5)

Ovaj ajet može nositi dva značenja, a to su da vjernike ne iskuša nevjernicima ili da ne učini vjernike onim što će odvratiti nevjernike od vjere. Ako je to obaveza prema nevjernicima, onda kako se odnositi prema muslimanima?

Allah, subhanehu ve te'ala, kaže Poslaniku, s.a.v.s.: ''Iz Allahove milosti si blag prema njima. A da si bio osorna govora i gruba srca, oni bi se razbježali od tebe.'' (Ali Imran, 159)

Drugo: Pogledajmo hadis koji bilježi imam Ebu Davud od Bera'a b. Aziba, r.a., gdje kaže: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Uljepšavajte Kur'an svojim glasovima.'''

Sad postavimo sebi pitanje da li je Allahov govor, Kur'an, odbojan, pa da ga uljepšavamo? Ne. Ali Allah uvijek naređuje ono što je ljepše. Ljepše ga je lijepo učiti kako bi ostavio više traga na ljude i njihove duše. Pa ako treba da naš odnos prema lijepom Allahovom govoru da bude ovakav, onda kako da se mi ponašamo u našem govoru, naređivanju dobra i sprečavanju zla? I koliko treba da ga uljepšamo da utječemo na ljude?

U prvom redu mora se oživjeti sunnet širenja selama.

Brate, znaj da je Es-Selam Allahovo ime, kao što je Allah rekao: ''On je Allah mimo kojeg drugog boga nema. El-Melik, El-Kuddus, El-Mu'min, Es-Selam...'' (El-Hašr, 23)

Imam Muslim bilježi od Sevbana, r.a., da je rekao: ''Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., završio sa namazom, tri puta bi učinio istigfar, a zatim bi rekao: 'Allahumme ente-s-Selam ve minke-s-Selam... – Allahu Ti si spas i od Tebe je spas...'''

El-Hattabi u djelu ''Vrijednost dove'', str. 41, kaže: ''Značenje selama je čistoća od svakog nedostatka ili manjka koji se može naći kod stvorenja. ''

Pozdrav muslimana je upravo uzet iz Allahovog imena, kao što Taberani bilježi u djelu ''El-Kebir'', 10/182, od Abdullaha b. Mes'uda, r.a., da je rekao: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Es-Selam je ime od Allahovih imena koje je postavio na Zemlji. Širite ga međusobno, jer bilo koji čovjek da poselami skupinu ljudi pa mu odgovore, on će biti na većem stupnju od njih jer ih je podsjetio, a ako mu ne odgovore, pa njemu će odgovoriti oni koji su bolji od njih.'''

Allah, s.v.t., kaže: ''Ako ti dođu oni koji vjeruju u naše ajete, reci im: 'Selamun alejkum.' Vaš gospodar je Sebi naredio milost.'' (El-En'am, 54)

Allah, s.v.t., učinio je selam sredstvom odbrane od neznalica, pa kaže: ''Oni ako čuju prazne priče, klone ih se i kažu: 'Nama naša djela, vama vaša djela. Selamun alejkum, mi nemamo volje da se družimo sa neznalicama.''' (El-Kasas, 55)

Meleki će nazivati selam džennetlijama, kao što Uzvišeni kaže: ''Selamun alejkum, radi onoga što ste se strpjeli. Lijepo li je ovo stanište.'' (Er-R'ad, 24)

Allah, s.v.t., učinio je selam pozdravom u Džennetu njegovim stanovnicima, On će ih pozdravljati selamom, Džennet je nazvao kućom spasa – Darus-selam. Tako da muslimani ne smiju dozvoliti da zamijene ono što je vrijedno za nešto bezvrijedno, posebno kada je riječ o stranim ili uličnim pozdravima jer je to očigledno šejtanova borba protiv istine.

Drugo je potpomaganje muslimana u njihovim potrebama, što je svakako obaveza muslimana da svako dobro dostave na sve strane do svih ljudi.

To se neće postići sa mnogo priče niti uzdizanjem na pozicije, pisanjem knjiga, podjelom letaka, ali će se postići lijepim moralnim vrijednostima i lijepim odnosom prema ljudima.

Nakon selama, u prvom redu ono što otvara i osvaja ljudska srca, ono što između neprijatelja gradi prijateljstvo, bez imalo sumnje, to je potpomaganje ljudi u njihovim potrebama.

Allah, s.v.t., je za ovakvo djelo dao sevape koji ljudi ne mogu dokučiti svojim umom. Zato, brate i sestro, zamisli sebe ako si od onih koji žure i žude za pomaganjem drugih muslimana.

Prvo: Allah pomaže Svoga roba sve dok on pomaže svome bratu.
Drugo: Ko od muslimana otkloni poteškoću od ovosvjetskih poteškoća, Allah će od njega otkloniti poteškoću na Sudnjem danu.

Imam Muslim u svom Sahihu bilježi od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Ko od muslimana otkloni poteškoću od ovosvjetskih poteškoća, Allah će od njega otkloniti poteškoću na Sudnjem danu. Ko olakša nekome u teškom stanju, Allah će njemu olakšati na ovom i onom svijetu. Ko sakrije sramotu muslimana, Allah će sakriti njegovu sramotu na ovom i onom svijetu. Allah će pomoći Svoga roba sve dok rob pomaže svoga brata.''

Treće: Allah će radi tvojih dobrih djela otkloniti od tebe nedaće i probleme.
Imam Taberani u ''El-Kebiru'' sa dobrim lancem prenosilaca od Ebu Umame, r.a., bilježi predaju da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Dobra djela čuvaju od nedaća, sadaka u tajnosti gasi Gospodarovu srdžbu, održavanje rodbinskih veza produžuje životni vijek.''

Vrata dobročinstva prema ljudima su višestruka, odnosi se na velike i male stvari.

Od muslimana se neće tražiti pravo na jednakost, nego pravo na dobročinstvo u djelima, a onaj ko ne može, onda i riječi grade isto kao i djela.

Ebu Bekr je u srcu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zaslužio mjesto zbog svog odnosa prema Poslaniku, s.a.v.s., kao što kaže: ''Allah me je poslao vama pa ste rekli: 'Lažeš', a Ebu Bekr je rekao: 'Istinu govoriš.' Pomogao me je svojim imetkom i žrtvovao je život. Pa hoćete li pustiti moje ashabe?!' Ponovio je to dva puta. Tako da ga više niko nije smio vrijeđati.''

Pogledajmo primjer Hatidže, r.a., kada Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: ''Opskrbljen ljubavlju prema njoj.''

Dostigla je deredže zbog svog odnosa prema Poslaniku, s.a.v.s., kao što imam Ahmed bilježi od Aiše, r.a., da je rekla: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., spominjao bi Hatidžu i mnogo bi je hvalio. Jednom sam osjetila ljubomoru pa sam rekla: 'Mnogo je spominješ. Allah ti je dao bolju od nje.' Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče: 'Allah mi je nije zamijenio boljom od nje. Ona je povjerovala u mene kad ljudi nisu. Vjerovala mi je kad su me drugi utjerivali u laž. Pomagala mi je svojim imetkom kada su mi to drugi uskratili.'''

Samo je Allahova vaga pravedna vaga, Poslanikova mjerila su mjerila istine, pa ako su ovi dostigli ovakve deredže, kako onda takva djela neće prevagnuti u srcima siromašnih i slabih?


Šta je moguće uraditi za druge ljude?

-Pomoći im da vrate dugove ili da im se odgodi ili čak i oprosti dug.
Poznato je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., izbjegavao zaduženom klanjati dženazu, također šehidu se sve oprosti osim dugova. Vjernik ako je prezadužen osjeća srčanu i duševnu tjeskobu. Jednom riječju, dužnik je poput zarobljenika. Ako mu pomogneš da vrati dug, ili mu olakšaš odgađanjem, ili mu oprostiš, uistinu je to veliko djelo. Buharija bilježi od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Ko odgodi dužniku dug ili mu ga oprosti, Allah će ga uvesti na Sudnjem danu u hladovinu kada druge hladovine ne bude.''

-Pomaganje samohranim majkama, udovicama i djeci

U oba Sahiha bilježi se predaja od Ebu Hurejre, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ''Onaj ko pomaže udovicu i nevoljnike je poput mudžahida na Allahovom putu ili poput onoga ko noću klanja, a danju posti.''

Zamislite stanje velikog broja udovica, ako im se približimo, a recimo ne nose hidžab ili ne klanjaju ili se miješaju sa muškarcima, pa im pružimo utočište, onda se možemo nadati da će Allah nama pružiti utočište. Šta misliš u takvom stanju, da li će ona odbiti tvoje savjete i opomene?

Onaj jetim kojeg pomiluješ po glavi, ispuniš mu neke želje, brineš se o njemu, savjetuješ ga, takvo dijete će ti uvijek reći slušam i pokoravam se.

Dobročinstvo prema ljudima je skup metoda koja koristimo da bismo dospjeli do ljudskih srca do kojih i pored velikog umora ne možemo doprijeti.

Esbahani bilježi od Ibn Omera, r.a., da je neki čovjek došao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: '''Ko je najdraži Allahu, Allahov Poslaniče?'' On reče: ''Najdraži Allahu je onaj ko najviše koristi ljudima. Najdraže djelo Allahu je da uneseš radost u srce muslimana tako što ćeš otkloniti od njega nedaću, dug mu vratiti ili mu glad utoliti. Da pomognem bratu u njegovoj potrebi draže mi je nego da budem u itikafu cijeli mjesec u ovoj mojoj džamiji. Onaj ko ide sa ciljem da pomogne svom bratu, Allah će mu stope učvrstiti na dan kada drugi budu posrtali.''

Ako ništa od ovoga spomenutog ne možeš učiniti, onda postoje drugi oblici dobrih djela kao što su:

-Zauzimanje u dobru time što ćeš posredovati za svog brata u bilo kakvom dobru.

-Lijepa riječ, kao što Uzvišeni kaže: ''Reci robovima Mojim, neka jedni drugima lijepe riječi govore...'' (El-Isra, 53)

-Osmijeh prilikom susreta sa drugim ljudima, kao što je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Nemojte omalovažavati bilo šta od dobročinstva makar se susreo sa bratom nasmiješena lica.''

-Obilazak bolesnoga ili koji je zapao u bilo kakvu nedaću, posjeta bolesniku ili iskazivanje saučešća kod smrti njemu bliskog.

Vrata dobra su otvorena sve dok Sunce ne izađe sa zapada, zato nemojte oklijevati, nego budite od onih koji rade, a malo pričaju.
rogaticanka 72

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Razne Islamske teme 12 years 11 months ago #15441

  • emira-tekija
  • emira-tekija's Avatar
  • Offline
  • Senior Member
  • Senior Member
  • budite tamo gdje ste najpotrebniji u rogatici
  • Objave: 325
  • Thank you received: 0
Kazao je Uzvišeni Allah dželle šanuhu: “Sjećajte se vi Mene, pa ću se i Ja sjećati vas! I zahvaljujte Mi, a ne budite Mi nezahvalni.” (El-Bekare: 152)

“O vi, koji vjerujete! Allaha često i mnogo spominjite!” (El-Ahzab 41)

“ ... i muškarcima koji mnogo Allaha spominju i ženama, Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio. “ (El-Ahzab 35)

“I u sebi spominji Gospodara svoga ujutro i navečer, ponizno i sa strahopoštovanjem i ne podižući glas, i ne budi nemaran!” (El-Araf 205)



Kazao je Allahov Poslanik: "Meselul-l-lezi jezkuru Rabbehu ve-l-lezi la jezkuru Rabbehu meselu-l-hajji ve-l-mejjiti"

- Primjer onoga koji se sjeća svoga Gospodara spominjući Ga i onog koji Ga se ne sjeća je kao primjer živog čovjeka i mrtvaca.



Zatim je kazao: "Ela unebbi ukum bi hajri e'a malikum ve ezkaha inde melikikum ve erfe'iha fi deredžatikum ve hajrin lekum min infaki-z-zehebi ve-l-veriki ve hajrin lekum min en telkav aduvvekum fe tadribu eanakahum ve jadribu e'anakak-um? Kalu, bela! Kale zikru-l-Lahi te' ala"

- Želite li da vas obavijestim o vašem najboljem djelu, koje je uz to najkreposnije kod vašeg Vladara, korisnije od udjeljivanja zlata i srebra, značajnije i od borbe protiv vašeg neprijatelja? Ashabi odgovoriše: Da, želimo! - Sjećanje na Allaha Uzvišenog.



Kazao je i ove riječi: Uzvišeni Allah kaže: Ene inde zanni abdi bi, ve Ene me‘ahu iza zekereni, fe in zekereni fi nefsihi - zekertuhu fi Nefsi, ve in zekereni fi melein- zekertuhu fi melein hajrin minhum, ve in tekarrebe ilejje šibren tekarrebtu ilejhi zira‘an, ve in tekarrebe ilejje zira‘an tekarrebtu ilejhi ba‘an, ve in etani jemši etejtuhu herveleten"

- Rekao je Allah, dželle šanuhu: - Ja sam sa Svojim robom kada misli o Meni. S njim sam kad god Me se sjeti. Ako Me se sjeti u osami, i Ja se sjetim njega kad sam sam; ako Me se, pak, sjeti dok je u društvu, i Ja se njega sjetim u još ljepšem društvu. Kad mi se približi za pedalj, i Ja se njemu približim za lakat, a ako Mi se približi za lakat, Ja se njemu približim za rukohvat.Najzad, ako Mi se približi hodom, Ja ću se njemu približavati žurbom.



A kazao je i ovako: "Ve'an Abdillahi bin Busr, radi-je- l-Lahu anhu, enne redžulen kale: "ja Resula-l-Lahi, inne šerai'al-islami kad kesuret alejje fe ahbirni bi šej‘in etešebbesu bihi" - Kale - "La jeza-lu lisanuke retiben min zikril-l-Lahi".

- Od Abdullaha sina Busra, r.a., prenosi se da je neki čovjek rekao Božijem Poslaniku: "O Božiji Poslaniče, meni se čini da ima puno islamskih propisa, pa mi kaži neke najvažnije, kojih ću se pridržavati", pa mu je rekao: "Neka ti jezik neprestano spominje Allaha, dželle šanuhu"



Kazao je i: "Men kare e harfen min Kitabi-l-Lahi fe lehu bihi hasenetun vel-hasenetu bi ašri emsaliha, ve la ekulu: elif-lam-mim-harfun ve lakinne elifun harfun, lamun harfun, mimun harfun"

- Ko prouči (pročita) slovo iz Allahove Knjige pribavio je sebi dobro, a za to dobro stječe se deset drugih dobara. Nisam kazao: "elif-lam-mim" - jedno je slovo, nego "elif" je slovo, "lam" je slovo i "mim" je slovo.



Zabilježen je i ovaj hadis: "Ve anUkbete bin Amirin, radijel-l-Lahu 'anhu kale: haredže Resulu-l-lahi (sallallahu `alejhi we sellem) ve nahnu fi-s-suffe fe kale: ejjukum juhibbu en jagduve kulle jevmin ila buthanin ev ile-l-akiki fe je‘ti minhu bi nakatejni kevmavejni fi gajri ismin ve la kati‘ati rahimin?-fe kulna: Ja Resule-l-lahi, nuhibbu zalike. Kale: e fela jagdu ehadukum ile-l-mesdžidi fe ju‘allimu ev jakre‘u ajetejni min Kitabi-l-Lahi azze ve dželle, hajrun lehu min nakatejni, ve selasun hajrun lehu min selasin, ve erbe‘un hajrun lehu min orbe'in, ve min e‘adadihinne mine-l-ibili"

- Prenosi se od Ukbeta, sina Amirova, da je rekao: " Dok smo mi boravili na sofi, izišao je Allahov Poslanik, sallallahu `alejhi we sellem, i obratio nam se: “Ko od vas ne bi želio svakog dana osvanuti u Buthani ili u Akiki i da mu k tome budu darovane po dvije velike jednogrbe deve na halal način i ne kao poklon rodbine?” Odgovorili smo: “Svi bismo to željeli, Allahov Poslaniče.” Tada nam on reče: “Zar niko među vama ne želi poraniti u džamiju i u njoj poučavati ili sam proučavati (čitati) dva kur'anska ajeta - što mu je korisnije od dvije deve; tri ajeta su mu na taj način vrednija od tri deve; četiri od četiri deve i tako redom.”



Kazao je i sljedeće: "Men ka' ade mak 'aden lem jezkuri-l-Lahe fihi kanet 'alejhi min-l-Lahi tiretun,ve men idtadže'a mudtadže'an lem jezkuri-l-Lahe fihi kanet' alejhi tiretun"

- Ko sjede u društvo ne spomenuvši pritom Allaha, Allah se srdi na njega a, također, ko legne ne spomenuvši Allaha, Allah se srdi na njega.



Kazao je i ovo:"Ma dželese kavmun medžlisen lem jezkuru-l-Lahe fihi ve lem jusallu ala nebijji-him illa kane alejhim tiretun, fe in šae‘azzebehum ve in ša egafere lehum"

- Grupa koja se okupi na jednom mjestu, a pritom ne spomene Allaha i ne donese salavat na svoga Poslanika, na sebe je navukla Allahovu srdžbu. Ako htjedne, Allah će ih kazniti, a ako ne, oprostit će im.



Sličnu poruku kazao je drugom prilikom Poslanik: "Ma min kavmin jekumune min medžlisin la jezku-rune-l-Lahe fihi illa kamu an misli džusseti himarin ve kane lehum hasretun"

- Skupina koja napusti sijelo ne spomenuvši pri tome Allaha kao da je ustala iza leša magarca, i oni su u teškoj nesreći.
rogaticanka 72

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Razne Islamske teme 12 years 10 months ago #16641

  • emira-tekija
  • emira-tekija's Avatar
  • Offline
  • Senior Member
  • Senior Member
  • budite tamo gdje ste najpotrebniji u rogatici
  • Objave: 325
  • Thank you received: 0
1. Uputa: “Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali.” [Sura El-Bekara 2]

2. Oprost i znanje: “Ako se budete Allaha bojali, On će vam sposobnost (znanje) darovati, pa ćete Istinu od neistine moći rastaviti i preko ružnih postupaka vaših će preći i oprostiti vam.” [Sura El-Enfal 29]

3. Izlaz iz nevolje – 4. Opskrba odakle se čovjek ne nada: “A onome ko se Allaha boji, on će izlaz naći i opskrbiće ga odakle se ne nada.” [Sura Et-Talak 2-3]

5. Pomoć: “Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje.” [Sura En-Nahl 128]

6. Zaštita: “A Allah štiti one koji Ga se boje.” [Sura El-Džasije 19]

7. Ljubav: “Jer Allah zaista voli pobožne.” [Sura Et-Tevbe 7]

8. Dostupnost i lahkoća u svemu: “A onome ko se Allaha boji, On će sve što mu treba učiniti dostupnim.” [Sura Et-Talak 4]

9. Oprost grijeha – 10. Uvećavanje nagrade: “A onome ko se Alaha boji - On će preko raznih postupaka njegovih preći i još mu veliku nagradu dati.” [Sura Et-Talak 5]

11. Primanje dijela: “Allah prima samo od onih koji su bogobojazni.” [Sura El-Maida 27]

12. Postignuće željenog: “I Allaha se bojte, jer ćete tako postići ono što želite.” [Sura Ali Imran 130]

13. Dobre vijesti: “I neka se ničega ne boje i ni za čim ne tuguju Allahovi štićenici, oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali, za njih su dobre vijesti i na ovom i na onom svijetu.” [Sura Junus 62-64]

14. Ulazak u Džennet: “Za one koji se budu bojali Allaha biće, zaista. dženneti uživanja u Gospodara njihova.” [Sura El-Kalem 34]

15. Spas od Džehennema: “I svaki od vas će do njega stići! Gospodar tvoj se sigurno tako obavezao. Zatim ćemo one koji su se grijeha klonili spasiti.” [Sura Merjem 71-72]
rogaticanka 72

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Razne Islamske teme 12 years 10 months ago #16642

  • emira-tekija
  • emira-tekija's Avatar
  • Offline
  • Senior Member
  • Senior Member
  • budite tamo gdje ste najpotrebniji u rogatici
  • Objave: 325
  • Thank you received: 0
Islam je vjera koja usmjerava čovjeka da u ovodunjalučkom životu gradi tvrðavu ahlaka, jer jak moral je garancija napretka, kako pojedinca tako i zajednice. Mnogo je dokaza koji govore o bitnosti ahlaka i rekaika, a to potvrðuju i predaje koje su došle sunnetom Allahovog Poslanika, sallalahu alejhi ve sellem, u kojima se spominje da će jedna od najtežih stvari na Mizanu biti lijep ahlak i da će Poslaniku, alejhis-salatu ves-selam, biti najbliži oni koji imaju lijep ahlak.

Jedna od tih tema je i samokontrola ili suzdržavanje. Da bismo shvatili važnost teme neophodno je istaći koliko je života izgubljeno zbog nemogućnosti kontroliranja srdžbe?! Koliko je brakova izgubljeno zbog nedostatka ove osobine?! Koliko je djece i odraslih svoj dio života provelo kao invalidi zbog nemogućnosti kontroliranja svojih postupaka?! Koliko je...???

O vrijednosti suzdržavanja govori nam i Kur'an kada opisuje one koji zaslužuju džennetske bašče, izmeðu ostalog, kao ''...i oni koji koji svoju srdžbu kontrolišu i drugima opraštaju...'' (Ali Imran, 133).



Da neko ne posjeduje osobinu suzdržljivosti, govore nam sljedeće stvari:

-da se osoba vrlo brzo uzbudi i razljuti i da brzopleto reaguje, a to često biva u situaciji kada se ne udovolji zahtjevima takve osobe, naročito ako je u pitanju nešto što je vezano za islam;
-nekontrolisanost govora, tako da vrlo brzo iznosi mišljenja i uvrede na račun drugih ili onih koji ga po njemu ne razumiju ili ne udovoljavaju njegovim zahtjevima.



Od stvari koje pomažu u postizanju samokontrole su:

-proširivanje islamskog znanja, jer osoba koja više zna, svjesnija je odgovornosti koju ima za svaki postupak i riječ. Znanje je brana koja nas udaljava od lošeg i čuva od toga da nas ponese bujica zla.
-Kontrolisanje govora; dovoljno je da znamo da je jezik jedna od dvije stvari koje će ljude najviše odvoditi u Vatru.
-Čvrsto okretanje ka Allahu u svakoj situaciji i spoznaja da nas Uzvišeni Allah vidi i čuje u svakoj situaciji pa se trebamo stidjeti Njega.
-Kloniti se društva koje pomaže u izgradnji ružnih osobina i koje čovjeka namjerno dovode u situaciju da gubi kontrolu nad svojim riječima i postupcima.
-Vježbanje strpljivosti.
-Praktikovanje onoga čemu nas uči islam da umanjuje srdžbu, kao učenje euze, abdest, promijeniti stanje u kojem se nalazimo, tj. ako stojimo da sjedemo itd.
Ugledanje na bolje od nas po pitanju samokontrole.
rogaticanka 72

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Razne Islamske teme 12 years 10 months ago #16644

  • emira-tekija
  • emira-tekija's Avatar
  • Offline
  • Senior Member
  • Senior Member
  • budite tamo gdje ste najpotrebniji u rogatici
  • Objave: 325
  • Thank you received: 0
Jedan je mladić htio otići u Mekku da obavi Umru. Pripremio je kamilu i hranu i krenuo na put. Nakon nekoliko sati putovanja ugleda oazu pogodnu za odmor. Sjede u hlad ispod jednog drveta i zaspa dubokim snom. Dok je spavao, njegova kamila je hodala okolo sve dok nije ušla u obližnji vrt. Počela je jesti plodove u vrtu rušeći sve što joj se našlo na putu. Vrt je čuvao jedan starac. Pokušao je istjerati kamilu, ali nije uspio. Plašio se da će kamila uništiti cijeli vrt, pa ju je zaklao.

Kada se mladić probudio, potražio je kamilu i našao ju zaklanu u vrtu. Čuvar vrta dođe i mladić ga upita: – Ko je zaklao kamilu?

Čuvar mu ispriča šta se dogodilo, a mladić se toliko razljuti i jednim udarcem ubi starca. Pokaje se zbog onog što je uradio, no u tom trenutku dođoše starčevi sinovi koji ga odvedoše vladaru pravovjernih, Omeru ibn el - Hattabu radijallahu anhu, tražeći zadovoljenje pravde. Mladić pred halifom Omerom priznade zločin i iskreno se pokaja.

- Ja mogu jedino da ti presudim po Allahovom zakonu – reče halifa.

Mladić zatraži od halife da odgodi presudu na dva dana kako bi otišao kući da izmiri svoje dugove.

- Dovedi nam nekoga ko će jamčiti tvoj povratak, pa, ako se ti ne vratiš, da nad njim izvršimo presudu.

- Ja, vladaru pravovjernih – reče mladić – nisam kod kuće i ne znam nikoga ko bi se za mene založio.

Među prisutnima se nalazio ashab, Ebu Zerr el-Gifari radijallahu anhu, koji reče:

– Vladaru pravovjernih! Nudim svoju glavu, ako se ovaj mladić ne vrati za dva dana.

Na dan izvršenja presude svi su iščekivali mladićev povratak. Iznenada prisutni ugledaše mladića, koji se žurno približavao kako ne bi zakasnio. Svi su iznenađeno gledali.

- Zašto si se vratio, kada si mogao da izbjegneš presudu? – upita ga halifa.

- Vladaru pravovjernih, učinio sam to, kako ne bi rekli da je među muslimanima nestalo povjerenja – odgovori mladić.

- A ti, Ebu Zerre – upita halifa – zašto si se zauzeo za ovog nepoznatog mladića?!

- Učinio sam to kako ne bi rekli da je među muslimanima nestalo hrabrosti!
rogaticanka 72

Please Prijava to join the conversation.

Moderators: TevaMustafawebmaster
Time to create page: 0.049 seconds
Powered by Kunena forum

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version