Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Welcome, Gost
Username: Password: Remember me
  • Stranica:
  • 1
  • 2

TOPIC: Sve o vasim familijama

Odgovor:Sve o vasim familijama 10 years 7 months ago #17223

  • Škaljić
  • Škaljić's Avatar
  • Offline
  • User is blocked
  • Objave: 15
  • Karma: 0
Škaljići su iz Boke iz naselja ŠKALJARI,potom su se raselili u 16 stoljeću,jedan dio je preselio u Dubrovnik gdije ih ima i danas,drugi su otišli u Mostar i Rogaticu pa onda i u Srajevo... i svi smo familija..
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Sve o vasim familijama 10 years 6 months ago #18452

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
Žepa - naselja i stanovnistvo


Danas u Žepi žive sljedeci rodovi
:
Omanovici, koji su doselili u Žepu prije 90 godina iz Crnog Vrha kod Višegrada. Omanovica ima još u žepskom selu Ljubomišlju, ali nisu isti rod sa ovim iz Žepe.
Karahmeti, starinom iz Luke, susjednog podrucja koje pripada Srebrenici. U Žepu su došli za
vrijeme austro-ugarske okupacije, oko 1901. godine.
Ceske, koji ne znaju za dalju starinu, a u Žepi su ''od davnine''. Iz Žepe su neki odselili pa ih
danas ima u Ljubomišlju, Lazama i Mandrama. Nije im poznato da li ih ima i dalje u drugim
krajevima, a isto tako ne znaju ništa o porijeklu svoga imena.
1 / 4

Ferizovici su iz Vragolova kod Rogatice.
U zaseoku Vinjišta žive samo;
Podžici, koji su starinom iz Podžeplja. Zemlju u Vinjištu kupio je Rešid Podžic od Agica
Mustajbega iz Rogatice. Inace, prvi Podžici koji su doselili u Žepu iz Podžeplja bili su Medo i
Sinan. Mustajbeg je--prema kazivanju Zulfe Podžica---imao svoju zemlju u Žepi i u Krnjicima.
Salkunici, su iz Ljubomišlja, odakle su doselili prije II svjetskog rata. Salkunica danas više nema
u Ljubomišlju. Nije im poznato da li su otkuda doselili niti da li su oduvijek u Ljubomišlju.
Kaljevici su prije 1900-te doselili iz Kolašina (Crna Gora). MEDNOLUCANIN je prije II svjetskog
rata doselio iz Medne Luke kod Rogatice.
Jakubovic Zecir, kafedžija, doselio je u Žepu 1922. godine iz Pljevalja. Prema pricanju
spomenutog Zecira, njegov otac Rizvan bio je od Bilece, odnosno Fatnice, odakle je kao turski
vojnik dospio u Sandžak.
Iz zaseoka Kula potekli su KULOVCI. U Žepi oni predstavljaju najrazgranatiji i najstariji rod na
citavom ovom podrucju. Oni sami pricaju da su nekada, u tursko doba, bile spahije braca Salih i
Mehmed (treci brat Mujo nije bio spahija). Salih je pod svoje Borike, Staru Goru i Mednu Luku, a
Mehmed Srebrenicu. Mehmedbegov otac je, prema predanju, imao zemlju na mjestu zaseoka
Kula. po kuli, koja se tu i danas nalazi prozvani su Kulovci. Po drugoj verziji koja se najcešce
cuje od stanovnika Žepe, nekada je živio u Žepi Drinbeg, koji je imao slugu Harlaca, ciganina.
Jednom prilikom kad je beg kupio hak, bude otrovan od jednog cifcije. Ciganin Harlac uze za
ženu begovicu i od tog sjemena poticu Kulovci. Inace, Kulovcima nije poznato kako su se
nekada zvali.
Prije II svjetskog rata u Žepi je živjela porodica ŠAPCANIN, koja je izumrla. Porijeklom su iz
Šapca u Srbiji i ''davno'' su se doselili u Žepu. Davno su izumrli---''zatrli se'' DUCICI, koji su
živjeli kod Kule u Žepi
STOP je u neposrednoj blizini Žepe, tako da su njihove zemlje granicne. U Stopu ima danas 40
kuca sa 192 stanovnika.Na lokalitetu Tulež postojala je srednjevjekovna nekropola u cijem se
sklopu nalazi staro muslimansko groblje. I danas su još dobro ocuvana dva nišana za koje
narod ovog kraja misli da pripadaju nekom Topci Sinan-paši. Na lokalitetima Trojan i Mramor
nalaze se danas po jedan srednjevjekovni spomenik.
Naziv njiva kao i lokaliteta su: Kalevac, Topcije, Trojan, Postop, Stopovi, Gornji Stop, Gromilica,
Vidov do, Crkelji, Hamzovina, Goli brijeg, Kopile, Haluga, Torine, Homar( nekad bila šuma ),
Zvekara, Šejtanski mlin, I Tulež. U Stopu danas žive: Imamovici, Halilovici, Alincici, koji su "od
davnine" u Stopu, ali ih ne drže za starosjedioce.
Hrvacici, ili kako ih danas kratko zovu Hrve, prema predanju vode porijeklo od predaka koji je
bio iz Hrvatske . U staro doba -kaže predanje -kada je Jerina vladala gradom (misli se na grad
Vratar ) i kada su ga Turci osvojili, topcija je bio taj njihov predak iz Hrvatske po kome su
prozvani. Osim ovoga predanja, nikome nije poznato porijeklo ove porodice;samo se još
kaže:"Došli su u staro doba". Muslimana sa prezimenom istog korijena ima na nekoliko strana u
Bosni. Tako u zaseoku Hrvati kod Rudog, u Sokolovicima, živi "pleme Hrvati" gdje ih je oko
2 / 4

deset porodicnih zajednica. Oni su morali seliti (ispitivac ne kaže odakle, ali naglašava da se
njihovo predanje podudara sa pisanjem A.Luburica, koji spominje bratstvo Rvati u Dronjaku)
zbog nasilja; jedan dio je ostao kod Rudog, a drugin su se naselli oko Visokog ili Tuzle.
Muslimanski rod Hrvati žive u istoimenom selu, u Žuljima u sarajevskom srezu. Risto Jeremic
navodi u svom radu stanovnike seoskih mahala pod imenom "Arvati" na Spreci, pod Konjuhom,
u opcinama Babunovici i Sladnoj, te zaseok "Arvacici" u opcini Kalesiji srez zvornicki. Svi oni
tvrde da su im preci doselili iz Hrvatske ("od Arvata"). Prema pisanju A.Luburica, Rvati su
stanovali u zaseoku Rvacevu, koji je oko Rubeške crkve u sjevernoistocnom dijelu Nikšickog
polja. Tu su Rvati došli u doba naseljavanja Drobnjaka i Onogoštana. Nakon jednog ubistva
koje su izvršili, Rvati odsele odatle u nepoznatom pravcu.
Karici su iz Pripecka . Otac Mujage Karica Dervo doselio je prije 80 godina "na ženovinu" u
Stop. Za dalju starinu ne znaju.
Devedžije, u Stopu ( i na Vrataru), doselili su 1908. godine iz sela Beheci kod Borika (Rogatica).
Nije im poznata dalja starina.
Barucic Avdo , kalajdžija, roden u Pljevljima, doselio je u Žepu poslije prvog svijetskog rata .
Prije nekoliko godina je umro i ostavio ženu sa dijecom.
Poslije II svijetskog rata , 1957. godine , odselio je iz Stopa u Rogaticu Sarija Imamovic. Od
starijeg stanovništva koje je živilo u Stopu spominju se Pandže, koji su bili porijeklom iz
Vjetrenika kod Sokoca. Behto Pandža je odatle doselio "na ženovinu" kod Junuzovica, koji su
izumrli. Posljednji Junuzovic od muške strane bio je Junuz, a umro je prije 80 godina.
Junuzovici su bili "starosidioci". Interesantno je napomenuti da se brojni rod Junuzovic u Koštici
kod Sokoca takoder drži za "starosjedioce" i da su "od feta". Od Pandža je ostao samo jedan
mladic koji sada živi u Sarajevu. U Stopu su življela i dva brata Hodžica . Jedan je umro , a
drugi preseli uselo Vrelo, na njivu Kopila . Starinom su od Brštanice kod Višegrada i nisu u
"fameliji" sa Hodžicima u Vrelu. Nekada su u Stopu živjeli Topcici koji su izumrli.
VRELO je sjevernozapadno od Stopa . Izmedu Vrela i sela Krnjici postoji jedan prahistorijski
lokalitet -"Gradina". Danas selo broji 43 kuce sa 205 stanovnika.
Osim CALDARA,koji su porijeklom iz Brodareva (kod Prijepolja), u Vrelu žive iskljucivo Hodžici.
Oni su starinom iz Godimilja , a u Vrelo su doselili prije 150 godina. Za dalju starinu ne znaju.
Jedna kuca Hodžica koja je doselila iz Stopa nije u srodstvu sa poznatim Hodžicima.
Nekada su u Vrelu stanovali Durmiševici koji su odselili u Okruglo.
CAVCICI -Nije poznato da li je selo dobilo ime po porodici Cavcici. U izvorima se nigdje ne
spominje. Prema predanju , Cavcici su starinom iz Kruševa Dola(Srebrenica), ali ništa pobliže
ne znaju o porijeklu.
Rucici (nadimak Salkici) su iz Krivaca kod Podžeplja.
3 / 4

Sulejmanovici su "odavna" u Cavcicima.
Gagrice su doselili iz Laza , a zvali su se Torlak. Po nadimku jednog pretka prozvani su
Gagrice.
U zaseoku Štitkov Do žive Žige , koji su se doselili prije nešto više od 100 godina iz Gornjeg
Godimilja.
Štitkovci su došli iz Laza a za dalju starinu ne znaju.
U Cavcicima su do 1957 godine življeli Sivice, koji su odselili u Pašica Kulu (Hasan Sivica) kod
Rogatice. Tamo su 1958 .godine doselili Mehmed i Abid Cavcic
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Sve o vasim familijama 10 years 4 months ago #20112

  • ABenić
  • ABenić's Avatar
  • Offline
  • Novi Član
  • Objave: 1
  • Karma: 0
mirsad_d napisao:
Evo vam većina muslimanskih rodova, koji su do kraja 17.stoljeća živjeli u Boki Kotorskoj:


Abaze, Abdulahovići, Abdulovići, Agbabići, Agići, Ahmetagići, Ahmetćehajići, Alagići, Alajbegovići, Alečkovići, Alići, Alidžani, Alijagići, Alvahodžići, Amidžoći, Arikali, Arslanagići, Avdibegovići, Babe, Babahmetovići, Babovići, Bajramovići, Bakače (Baiče), Balaovići, Balići, Barašnovići, Bardonjići, Baše, Bašići, Bećiragići, Bećirovići, Begzadići, Behilovići, Benići, Bešovići, Bijedići, Bijegići, Bijelići, Bilajdanovići, Bulamuževići, Bjelajići, Bubići, Bulagdžići, Busul(h)adžići, Bušičići, Cvijetići, Čame, Čelebići, Čirtajići, Čomići, Čagijani, Ćatovići, Ćehajići, Ćehe, Ćerimagići, Ćiriati, Ćišići, Ćorići, Ćumurije, Danevići, Dautovići, Deljići, Delikapići, Dizdarevići, Drljevići, Durakovići, Duranovići, Durmišagići, Džaferovići, Djele, Ejenehanovići, Ejupi, Emrovići, Erkočevići, Fazlagići, Fetahagići, Galijatovići, Ganijagići, Giljulići, Glavovići, Hadrovići, Hadžagići, Hadžalići, Hadžiahmetovići, Hadžialijagići, Hadžiartići, Hadžići, Hadžihasanovići, Hadžimahmutovići, Hadžimahovići, Hadžimanovići, Hadžismajlovići, Hadžiživelići, Hajdarhodžići, Hajdarovići, Hajrovići, Hasandžikovići, Hasanovići, Hodžići, Hrustanovići, Huremovići, Huseinagići, Ibrahimagići, Ibrišići, Isakovići, Isovići, Jagonjci, Jenibegovići, Jerkovići, Joksalići, Jusovići, Jusufćajići, Kabili, Kalče, Kaplozani, Kapidžići, Karačine, Kasumovići, Kočići, Koljajići, Komandići, Kosići, Kraine, Krse, Krkalovići, Krupševići, Kurtbašići, Kurbegovići, Kurtagići, Kurtini, Kurtovići, Leventini, Lopušići, Lupori, Lupurovići, Majmutagići, Mahmutovići, Maksudići, Memišići, Mandžulići, Muharemćehaijići, Mujačići, Mujčinovići, Mulići, Murgići, Murguzi, Musići, Muslibegovići, Mustafići, Mušići, Muštovići, Nurkovići, Oleševići, Omeragići, Omerbegovići, Omerovići, Omurovići, Oskočkovići, Osmanovići, Ostojići, Ovčine,Ožerlići, Papuci, Parente, Paripovići, Parputi, Pašići, Pazmačići, Pervani, Pirići, Pivodići, Pizići, Pospanići, Preklovići, Pršinovići, Puškići, Ramadanovići, Ramovići, Redžepovići, Rejzovići, Repovići, Resulbegovići, Rikalovići, Risanovići, Redžepovići, Rejzovići, Repovići, Rizvanagići, Rizvanovići, Sagamozovići, Salahovići, Salimovići, Saračevići, Saškovići, Sćipegliahovići, Seferovići, Selimovići, Serdarovići, Sevdijarevići, Skenderbegovići, Slavovići, Slijepčevići, Smailovići, Solimanovići, Sučići, Suge, Sulejmanovići, Sulinovići, Suplikarevići, Šabanagići, Šabanovići, Šahinagići, Šamići, Šehovići, Štrbci, Temimi, Temimovići, Topalovići, Turci, Turčini, Ustalići, Vafirovići, Vilalići, Više, Vračevići, Zeferovići, Zulzauši i Zurkovići.

Mozes mi rei od kud ti va lista sto si je postavio? Jesi je pokupio iz neke knjige ili odakle ti je?
The administrator has disabled public write access.

Odgovor:Sve o vasim familijama 10 years 4 months ago #20547

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar
  • Offline
  • Platinum Forumaš
  • Objave: 3230
  • Thank you received: 21
  • Karma: 12
MILIĆI PORIJEKLOM IZ MAHALE (ROGATICA/BIH)
Kategorija::
Zajednički interesi - Porodice
Opis:
Prezime Milić uobičajeno je kod slavenskih naroda. Prisutno je među Hrvatima, Srbima, Crnogorcima, Česima… Jedna porodica Milića prisutna je i u bošnjačkom narodu. Prezime Milić među Bošnjacima povod je za razne špekulacije o njihovu porijeklu. Od kuda su Milići bošnjačkog porijekla i kako su dobili prezime?

Jedini Rod Milića Bošnjaka dolazi iz maloga sela Mahala kod Rogatice (Istočna Bosna). Odatle su se razvili najviše u Sarajevu gdje su danas najbrojniji, no prisutni su u raznim zemljama svijeta (Amerika, Australija, Holandija, Njemačka, Austrija, Kanada, Kina, Hrvatska…).

U nedostatku adekvatne pisane građe koja bi rasvijetlila porijeklo Milića u Mahali, jedini je način da se usporede priče i sjećanja najstarijih Milića iz Mahale. Takve su informacije dakako podložne preispitivanju, no usporedbom različitih usmenih izvora može se doći do približno pouzdanih informacija.

Majka svih Milića iz Mahale, Milkija, došla je iz Gazija u Mahalu sa svoja dva sina: Alijom i Ahmedom. Alija i Ahmed su bili braća po majci no od dva oca. Alija je Hamzić a Ahmed Handrka.

Majka je kasnije svojim sinovima dala prezime po sebi, Milić kako se potomci braće ne bi međusobno miješali. Treba reći kako većina geneologa smatra da je prezime Milić i kod drugih porodica nastalo od majčinog imena.

U kasnijem razvoju porodica u Mahali, Alijini potomci su poznati kao «dornjaci» (Hamzići) a Ahmedovi kao «gornjaci» (Handrka).
(pročitaj manje)
The administrator has disabled public write access.
  • Stranica:
  • 1
  • 2
Time to create page: 0.146 seconds
Powered by Kunena forum

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version