VEZA SKENDER PAŠE I NJEGOVIH POTOMAKA SA SELOM KOVANJ KOD ROGATICE
pripremio Kamer Šems
Ovaj hronološki slijed jasno pokazuje kako je porodica Skenderpašić (Jurišić) preko 250 godina održavala vezu između rodnog Kovanja, Sarajeva i carskog dvora u Istanbulu.
Hronološki slijed porodice Skenderpašić
1. Temelji: Skender-paša Jurišić (oko 1470 – 1506)
Porijeklo: Potomak plemićke porodice Jurišić iz Bosne (vjerovatno okolina Jajca/Rogatički kraj).
Dostignuća: Tri puta bosanski namjesnik.
Ključni potez: Kupuje privatne posjede (čifluk Kovan i livade Kolovrat) kod Rogatice od lokalnih vojvoda.
Vakuf: Gradi dvor, karavan-saraj i prvu tekiju u Sarajevu na lijevoj obali Miljacke (danas Skenderija).
Kraj: Umire oko 1506. godine, ostavljajući posjede svom sinu Hürremu.
2. Nasljeđe i žrtva: Hürrem-paša (1506 – prije 1522)
Uloga: Sin Skender-paše. Nastavlja vojnu i upravnu tradiciju.
Sudbina: Pogiba kao šehid u jednom od osmanskih pohoda.
Ukop: Sahranjen je u Konji (Turska), što ukazuje na to da je porodica već tada imala duboke veze sa carskim centrima izvan Bosne.
Porodica: Njegova majka (ili supruga Skender-paše) Šehšerare Hatun ostaje čuvar porodične tradicije u Bosni.
3. Pravno utemeljenje: Vakuf Ahmed-bega i Iskender-bega (1522)-Vidi Vakufnamu u prilogu
Akteri: Unuci Skender-paše (sinovi Hürrem-paše).
Događaj: Izdaju vakufnamu (jul 1522.) kojom potvrđuju da će prihodi sa njihovog naslijeđenog imanja u Kovanju služiti za:
Učenje Kur'ana za dušu njihovog oca Hürrem-paše u Konji.
Održavanje djedove tekije u Sarajevu ako njihova loza izumre.
Značaj: Ovaj dokument koji ste citirali je “rodni list” njihove porodične zadužbine.
4. Razgranavanje: Mustafa-beg Skenderpašić (1518 – sredina 16. v.)
Uloga: Brat Hürrem-paše (drugi Skender-pašin sin).
Zadužbina: Gradi čuvenu Skenderija džamiju u Sarajevu sa olovnom kupolom (1518.). Porodica dominira prostorom današnje Skenderije.
5. Zlatno doba “Odžakovića”: Period tišine (1550 – 1700)
Tokom ovog perioda, porodica drži posjede u istočnoj Bosni (Borač/Kovanj) i šalje svoje sinove u Istanbul na školovanje. Postaju tipična plemićka porodica koja balansira između lokalnog posjeda i državne službe.
6. Obnova moći: Ahmed-aga, Galata-saraj aga (1738 – 1742)
Uloga: Direktni potomak (vjerovatno čukun-čukununuk) prvobitnog Ahmed-bega.
Dostignuća: Postaje Galata-saraj aga (visoki oficir u Istanbulu) i nadzornik (nazir) na Sultanovom dvoru (Bâbü's-sa'âde).
Povratak korijenima: 1738. gradi kamenu džamiju u Kovanju (svom rodnom gnijezdu).-Vidi Vakufnamu u prilogu
Pravni potez (1742): Dana 20. marta 1742. (13. Muharrem 1155.), on službeno traži obnovu i upis stare vakufname svojih predaka iz 1522. godine kako bi pravno zaštitio posjede koji su nakon 220 godina i dalje u rukama porodice.
Zaključak hronologije
Krug se zatvara 1742. godine: Ahmed-aga iz 18. vijeka koristi dokument Ahmed-bega iz 16. vijeka da bi dokazao da je zemlja u Kovanju koju je kupio Skender-paša u 15. vijeku i dalje njihovo legalno vlasništvo.
Ovo je jedan od najljepših primjera pravnog i porodičnog kontinuiteta u cijeloj historiji Bosne.
