Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Welcome, Gost
Username: Password: Remember me
  • Stranica:
  • 1

TOPIC:

EU ide na ruku Dodiku koji priprema otcjepljenje 13 years 11 months ago #4658

  • Gracanica
  • Gracanica's Avatar Topic Author
  • Visitor
  • Visitor
Montgomeri: EU ide na ruku Dodiku koji priprema otcjepljenje RS-a

Činjenica je da su Milo Đukanović i njegove pristalice bili bar deset godina riješeni da ostvare nezavisnost. Oni su isprva bili blokirani snagom Miloševića, a potom snažnim protivljenjem Evropske unije. Ali Đukanović je svaki put prilagođavao svoju taktiku i prilaz, čuvajući u životu opciju nezavisnosti dok je "sarađivao" sa snažnim snagama koje su joj se protivile. On je osigurao da Zajednica Srbije i Crne Gore na propadne zbog aktivne konfrontacije već zbog pasivnog otpora toj instituciji na doslovno stotine malih načina. Kada je tajming bio pravi a otpor najslabiji, održao je svoj referendum o nezavisnosti, a ostalo je istorija.

Ovakvo stanje jasno odslikava strategiju bosanskih Srba za Republiku Srpsku (RS). Oni koji vjeruju da će potezi Evropske unije kao što su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ukidanjanje viza, finansijske beneficije ili čak prijetnje promijeniti taj cilj, na žalost, griješe.

Ironija je, ali sam Dejtonski sporazum daje oružje za pasivni otpor uspostavljanju snažne bosanske države. Na jednoj strani, on Republici Srpskoj jasno daje eksplicitne moći i ovlaštenja i mogućnost da remeti planove drugih etničkih grupa. Na drugoj, to je potpuno neostvarivi dokument čija disfunkcionalna priroda pojačava neuspjeh bosanske države. Dodik takođe ima pasivno ohrabrenje mnogih bosanskih Hrvata, koji imaju daleko više lojalnosti prema Hrvatskoj nego prema Bosni.

Milorad Dodik je često pominjao mogući referendum o nezavisnosti u RS, posebno nakon jednostrane deklaracije o nezavisnosti Kosova. Te izjave imaju dvije svrhe. Prvo, to je sjeme za akciju u budućnosti. Drugo, to obeshrabruje OHR i Upravni odbor Vijeća za provedbu mira da preduzmu bilo kakve odlučne akcije protiv njega i RS. Dodik sada zna pravu mjeru međunarodne zajednice i potpuno shvata da je ona daleko slabija nego u prošlosti.

Balans snaga se definitivno promijenio. Nekada Bosanci nisu mogli sebi da priušte sukob s međunarodnom zajednicom. Sada je stvar suprotna - smatra američki diplomata Vilijam Montgomeri.

Osim ukoliko ne bude provociran nekim snažnim pokušajem da se umanje ovlaštenja RS, Dodik će čekati svoje vrijeme. On želi da OHR ode i bude zamijenjen misijom EU koja neće imati Bonska ovlaštenja i koja će stoga biti daleko manje moćna i uticajna. Dodik takođe zna da će kraj OHR-a i njegova zamjena Misijom EU eliminisati ili značajno smanjiti američki uticaj. To je jedan od apsolutno ključnih faktora, pošto su Sjedinjene Države, više od bilo koje druge zemlje, insistirale na održavanju Bosne u okviru njenih sadašnjih granica. Ne shvatajući strategijski cilj bosanskih Srba i suviše samouvjerena u svoju "meku moć", EU im ide na ruku - smatra Montgomeri.

Još jedan važan faktor za Dodika je da će on željeti da "razumni" ljudi u Evropi i van nje imaju izvjesnih simpatija za ideju o referendumu. On je u Crnoj Gori bio moguć tek kada se politička situacija u Srbiji pogoršala. U Bosni će to biti omogućeno produženim ćorsokakom i nedostatkom uspješne akcije na nacionalnom nivou, kontraproduktivnom retorikom bošnjačke strane i, što je najvažnije, ako RS bude mogla da pokaže pozitivni kontrast između svog ekonomskog uspjeha i kohezije u odnosu na Federaciju - ističe Montgomeri.

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:EU ide na ruku Dodiku koji priprema otcjepljenje 13 years 11 months ago #4659

  • Gracanica
  • Gracanica's Avatar Topic Author
  • Visitor
  • Visitor
Dodik kopira Đukanovića i priprema otcjepljenje RS!

U drugoj polovini 90-ih, Milo Đukanović postao je favorit zapadne međunarodne zajednice. Ona je u njemu vidjela blok koji će koristiti protiv Miloševića i na kraju dovesti do pada njegove vlade. Sve se to promijenilo 5. oktobra 2000. s padom Miloševića

Uloga Miroslava Lajčaka

Najveći dio svoje pažnje i podrške Zapad je okrenuo prema novoj vladi u Srbiji. Žestoko protivljenje Vojislava Koštunice, nasljednika Slobodana Miloševića, crnogorskoj nezavisnosti, zajedno s ličnom intervencijom Havijera Solane (a kroz njega i Evropske unije), doveli su do intenzivnog pritiska na Milu Đukanovića da prihvati povezivanje u Zajednicu Srbije i Crne Gore. Gotovo preko noći, Đukanović je od mjezimčeta Zapada postao "persona non grata" – smatra američki diplomata Vilijam Montgomeri, bivši ambasador SAD-a u Zagrebu i Beogradu. - Kad je Đukanović obnarodovao namjeru da održi referendum o nezavisnosti, međunarodna zajednica to nije pozdravila. Njoj je više odgovarao status kvo, pogotovo što je Solana odigrao ključnu ulogu u formiranju Zajednice Srbije i Crne Gore. EU je imenovala specijalnog predstavnika (bivšeg slovačkog ambasadora Miroslava Lajčaka) da nadgleda predloženi referendum. Đukanović je sve odigrao savršeno. U punoj mjeri je sarađivao s Lajčakom i čak prihvatio arbitrarni zahtjev da mora ostvariti većinu od 55 odsto na referendumu o nezavisnosti da bi on bio uspješan. Referendum je jedva prošao, ali je otvoreni i kooperativni pristup njegove vlade tokom čitavog procesa (uz rastuće sumnje zbog političke situacije u Srbiji) doveo do potpunog preokreta u gledanju na Đukanovića i Crnu Goru. Nezavisnost je bila prihvaćena i Crna Gora je ponovo postala favorizovana zemlja za EU, NATO i SAD. Turizam je doživio bum, privreda je rasla visokim stopama svake godine, a strane investicije su samo prošle godine iznosile oko milijardu dolara. Činjenica je da su Milo Đukanović i njegove pristalice bili bar deset godina riješeni da ostvare nezavisnost. Oni su isprva bili blokirani snagom Miloševića, a potom snažnim protivljenjem Evropske unije. Ali Đukanović je svaki put prilagođavao svoju taktiku i prilaz, čuvajući u životu opciju nezavisnosti dok je "sarađivao" sa snažnim snagama koje su joj se protivile. On je osigurao da Zajednica Srbije i Crne Gore na propadne zbog aktivne konfrontacije već zbog pasivnog otpora toj instituciji na doslovno stotine malih načina. Kada je tajming bio pravi a otpor najslabiji, održao je svoj referendum o nezavisnosti, a ostalo je istorija.

Precizna strategija

Međunarodni zvaničnici koji se bave Bosnom treba veoma pažljivo da razmišljaju o crnogorskom iskustvu. Ono precizno odslikava strategiju bosanskih Srba za Republiku Srpsku (RS). Oni koji vjeruju da će potezi Evropske unije kao što su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ukidanjanje viza, finansijske beneficije ili čak prijetnje promijeniti taj cilj, na žalost, griješe. Ove mjere mogu produžiti proces i povremeno čak učiniti da izgleda da postoji "napredak", ali će fundamentalni cilj Republike Srpske i njenog premijera Milorada Dodika ostati isti: nezavisnost. Neuspjeh da se shvati ova osnovna poenta na kraju će gotovo izvesno pomoći da se ona ostvari. Bosanski Srbi moraju da savladaju još snažniji otpor nego Đukanović u Crnoj Gori. Od samog početka sukoba u Bosni, zapadna zajednica ustanovila je fundamentalni princip da neće biti promjena bosanskih granica. To važi i danas kao i prije 15 godina i predstavlja mantru koja se regularno ponavlja na najvišim nivoima. U samoj Bosni, Bošnjaci se žestoko opiru svakom takvom koraku i mnogi bi čak u najmanju ruku zaprijetili upotrebom nasilja da to spriječe. Dejtonski sporazum nema nijednu odredbu te vrste koja bi bilo kom entitetu ili etničkoj grupi dopustila da se odvoji od Bosne.

Pasivni otpor

Na drugoj strani, opšte je poznato da nadmoćna većina bosanskih Srba smatra da živi ne u Bosni, već u Republici Srpskoj. Ironija je, ali sam Dejtonski sporazum daje oružje za pasivni otpor uspostavljanju snažne bosanske države. Na jednoj strani, on Republici Srpskoj jasno daje eksplicitne moći i ovlaštenja i mogućnost da remeti planove drugih etničkih grupa. Na drugoj, to je potpuno neostvarivi dokument čija disfunkcionalna priroda pojačava neuspjeh bosanske države. Dodik takođe ima pasivno ohrabrenje mnogih bosanskih Hrvata, koji imaju daleko više lojalnosti prema Hrvatskoj nego prema Bosni. Mnogi bi voljeli da vide uspješan odlazak Republike Srpske kao otvaranje vrata za sopstveno bjekstvo. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan s Bosnom 16. juna glavno je sredstvo koje EU želi da upotrijebi da ubijedi sve strane u Bosni da preduzmu neophodne reforme Ustava i počnu da jedinstveno rade na zajedničkim ciljevima, jačajući pri tom centralnu vladu. Međutim, problem EU je da su dužina vremena i količina posla koji Bosna treba da obavi da bi dostigla tačku učlanjenja predugački i previše komplikovani da bi mogli da budu značajno ohrabrenje. Bosanski Srbi će iskoristiti sve što im donosi potpisivanje SSP i otezat će što više mogu ispunjavanje njegovih obaveza. "Meka moć" Evropske unije funkcioniše samo onda kad narod zemlje koje se to tiče vrednuje članstvo u EU više od svega drugog i voljno se prilagođava propisima i procedurama Unije. To nije slučaj s bosanskim Srbima. Većina njih prije bi izabrala nezavisnost nego EU. Milorad Dodik je često pominjao mogući referendum o nezavisnosti u RS, posebno nakon jednostrane deklaracije o nezavisnosti Kosova. Te izjave imaju dvije svrhe. Prvo, to je sjeme za akciju u budućnosti. Drugo, to obeshrabruje OHR i Upravni odbor Vijeća za provedbu mira da preduzmu bilo kakve odlučne akcije protiv njega i RS. Dodik sada zna pravu mjeru međunarodne zajednice i potpuno shvata da je ona daleko slabija nego u prošlosti. Imajući u vidu situaciju na Kosovu, posljednja stvar koju međunarodna zajednica želi je još jedna kriza u regionu. Osim toga, ona nema nimalo apetita za neki sukob u Bosni. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira podstiče visokog predstavnika da bude aktivan, ali je čak i posmatračima spolja jasno da on ne bi dobio snažnu podršku ako bi bilo koja inicijativa koju preduzme pošla naopako. Balans snaga se definitivno promijenio. Nekada Bosanci nisu mogli sebi da priušte sukob s međunarodnom zajednicom. Sada je stvar suprotna – smatra američki diplomata Vilijam Montgomeri.

EU ide na ruku Dodiku

Osim ukoliko ne bude provociran nekim snažnim pokušajem da se umanje ovlaštenja RS, Dodik će čekati svoje vrijeme. On želi da OHR ode i bude zamijenjen misijom EU koja neće imati Bonska ovlaštenja i koja će stoga biti daleko manje moćna i uticajna. Dodik takođe zna da će kraj OHR-a i njegova zamjena Misijom EU eliminisati ili značajno smanjiti američki uticaj. To je jedan od apsolutno ključnih faktora, pošto su Sjedinjene Države, više od bilo koje druge zemlje, insistirale na održavanju Bosne u okviru njenih sadašnjih granica. Ne shvatajući strategijski cilj bosanskih Srba i suviše samouvjerena u svoju "meku moć", EU im ide na ruku – smatra Montgomeri.

Kontraproduktivna retorika bošnjačke strane

Još jedan važan faktor za Dodika je da će on željeti da "razumni" ljudi u Evropi i van nje imaju izvjesnih simpatija za ideju o referendumu. On je u Crnoj Gori bio moguć tek kada se politička situacija u Srbiji pogoršala. U Bosni će to biti omogućeno produženim ćorsokakom i nedostatkom uspješne akcije na nacionalnom nivou, kontraproduktivnom retorikom bošnjačke strane i, što je najvažnije, ako RS bude mogla da pokaže pozitivni kontrast između svog ekonomskog uspjeha i kohezije u odnosu na Federaciju – ističe Montgomeri.

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:EU ide na ruku Dodiku koji priprema otcjepljenje 13 years 10 months ago #5217

Guske u magli
18.08.2008. 09:28

Dok pišem ovaj tekst (nedjelja je), Milorad Dodik je u posjeti Biljani Plavšić u zatvoru Hinseberg u Švedskoj. Posljednjih smo godina bivali redovno informirani o živopisnoj biografiji ove bivše univerzitetske profesorice, predsjednice RS-a, osuđenice za počinjenje ratne zločine, pa su besmislena bilo kakva ponavljanja. Sad se jedino možemo prisjetiti predizbornog slogana njezine političke stranke/opcije istaknutog na prvim bh. izborima nakon Daytona: „A sad mudro!", što u balkanskom prijevodu znači: pobili smo, protjerali smo, pokrali, uništili, obesmislili, sad valja sve to, hladne i mudre glave, dovesti u stanje prihvatljivije legaliziranosti pred vlastitim očima i očima međunarodne javnosti. Milorad Dodik je, međutim, brzo uvidio da se unutar bh. naciokratskog koncepta vlasti ne mora baš „mudro", s neugodnim hipotekama ratnih zločina, što je politički opterećivalo Biljanu Plavšić, SDS i druge Miloševićeve velikosrpske zanesenjake, nego se može bahato, siledžijski, na snagu omogućenu Dejtonskim sporazumom, hipokrizijom OHR-a i unutarbosanskim tragičkim razdijeljenostima.

Domaća sredstva javnog informiranja bila su, krajem protekle sedmice, puna Dodikove političke ofanzive o nužnosti popisa stanovništva u BiH i osiguravanja drugih relevantnih statističkih pokazatelja važnih za strateška planiranja. Ne bude li popisa stanovništva na nivou države, bit će ga u Republici Srpskoj. Tako bi, prema Dodiku, otpali kriteriji za formiranje vlasti i institucija na osnovu popisa iz 1991. godine. Godina 2011, kad se navještava mogući popis bh. stanovništva, ipak je daleko i svašta se, pogotovo na planu ustavnog ustrojstva države BiH, može izdogađati. Dodik zna šta radi, on ima svoj cilj, kako bi to groteskno rekao prvi čovjek OHR-a Miroslav Lajčak.

Dodikova inicijativa očekivano je naišla na oštre reakcije bošnjačkih političara. Jer bi to značilo legalizaciju etničkog čišćenja, gubljenja konstitutivnosti na cijelom prostoru BiH, itd, itd... Sve to govori da bosanske guske u balkanskoj magli nastavljaju svoj tragički, neizvjesni let.

Nikad mi neće biti do kraja jasno zašto se bošnjački političari, odmah iza Daytona, ili pak koju godinu kasnije, nisu odvažili da, pod budnim okom međunarodnih posmatrača, pristupe popisu stanovništva na cijelom prostoru BiH. Tada bi se, upravo na osnovu podataka iz 1991. godine, direktnije znalo koliko je ljudi pomoreno, koliko poginulo, protjerano sa svojih prijeratnih obitavališta, koliko zauvijek izgnano u inostranstvo, koliko je koja općina imala pripadnika određenog naroda i kakva je demografska slika nakon agresije, čime je i bh. tužba protiv SRJ, odnosno, kasnije, protiv države Srbije, mogla biti pravno uvjerljivija i djelotvornija... Ne mogu se oteti dojmu kako Bošnjacima, u odsustvu pravovremene političke mudrosti, lične hrabrosti i odgovornosti, najviše odgovara postojeća magla, stanje „između", ni „tamo", ni „‘vamo", ona politička magla u kojoj će osiljeni pojedinci i bešćutne stranačke oligarhije postojati samo zato da bi se održavala ta magla i da bi se u njoj magli moglo sasvim lijepo, komforno, razmetljivo živjeti, da bi se još ponešto moglo jamiti, privatizirati... Suvišno je spominjati koliko je i ova, trenutna krvavooka bosanska natezalica „za" i „protiv" popisa stanovništva samo u funkciji najavljenih općinskih izbora u oktobru ove godine.

Niko me neće pitati jesam li ja, kao građanin ove države, ili nisam za što skoriji popis stanovništva u BiH. Na nekom javnom izjašnjavanju rekao bih da jesam. Uz jedan obvezujući uvjet: da jedno od pitanja bude i pitanje stalnog mjesta boravka pri popisu stanovništva 1991. godine. Taj bi podatak bio jako važan u praćenju i saniranju onoga što danas imenujemo demografskim inžinjeringom i genocidom.

Teško je znati je li jedna od tema švedskoga „summita" između osuđenice za ratne zločine Biljane Plavšić i „mudrog" nastavljača njena djela Milorada Dodika imalo se ticala bh. „zbrajanja" naroda, pod krinkom tzv. popisa stanovništva. Bosanske guske, uslijed nametnute političke magle, teško će razvidjeti da se Dodikova posjeta Plavšićevoj mnogo više tiče Radovana u Haagu i budućeg statusa RS-a unutar najavljujućih ustavno-teritorijalnih preustroja države BiH, s obzirom na to da će suđenje zločincu ispod Durmitora izbaciti na stol mnoge skrivane „karte". Karadžićevo izjašnjavanje o tužbi planirano je za 29. august 2008. godine. Biljana Plavšić je veliki svjedok u cijeloj toj velikoj priči. Njezine neposredne informacije prijeko su potrebne Dodikovoj voždovskoj svijesti. Jer ne bi želio da ga zaskoče neugodna iznenađenja iz Haaga. On je, prema Plavšićkinoj definiciji mudrosti, daleko mudriji negoli to mogu vidjeti bosanske guske u magli... Usput, njegova humanitarnosućutnička nježnost prema starici-zločinašici može itekako pridonijeti izbornim poenima SNSD-ovim pulenima na oktobarskim općinskim izborima od Trebinja do Brodskijeh vrata.


Piše: Hadžem Hajdarević

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:EU ide na ruku Dodiku koji priprema otcjepljenje 13 years 9 months ago #6143

Dodik najbogatiji u BiH!


Milorad Dodik, predsjednik Vlade Republike Srpske i predsjednik SNSD-a,ubjedljivo je najbogatiji stanovnik Bosne i Hercegovine. Ova konstatacija izvlači se iz najnovijih podataka i otkrića o njegovoj imovini koju je stekao
za vrijeme i nakon rata. Njegovo bogatstvo mjeri se stotinama miliona eura na računima, a posjeduje i brojne kuće, stanove, poslovne prostore, firme, plantaže i zemljište.

Kuća na Kipru

Njegovo naglo bogaćenje počelo je 1998. godine, kada je po dogovoru Slobodana Miloševića i Biljane Plavšić postavljen za predsjednika Vlade RS. Prije toga, on je bio dužan na sve strane. U Bakincima posjeduje „raj na zemlji“ - imanje sa nekoliko brvanara, ribnjacima i bazenima. Tu je kupio i nekoliko stotina dunuma zemljišta i na njemu podigao voćnjak. U Laktašima ima ogroman superluksuzni stan, baš kao i
u Banjaluci.

Prije nekoliko godina, zahvaljujući jednom ugovoru između kiparske firme „Glori“ i Lutrije RS, došao je do kuće u Limasolu na Kipru. U Aleksandrovcu kod laktaša sebi je izgradio pravi dvorac, a pobrinuo se i za brata Gorana kojem je također podigao vilu. U elitnom beogradskom naselju
Dedinje nedavno je sebi kupio pravi dvorac čija je vrijednost procijenjena na oko 2,5 miliona eura. On je kasnije tvrdio da je novac obezbijedio tako što je prodao dva stana u Beogradu, ali se ispostavilo da to nije tačno i da je on i dalje vlasnik tih stanova.

Zemlja i voćnjaci U Podgradcima je postao vlasnik 110 hektara zemljišta na kojem su plantaže voća i to je uknjiženo na članove njegove porodice. U selu Jurkovac on ima i 140 hektara zemljišta na kojem je podignut voćnjak.

On je i vlasnik i suvlasnik mnogih firmi. Pored ostalog, još prije devet godina postao je suvlasnik Agroprom banke sa 30 odsto dionica. Kasnije je tu banku kupila Nova banka u kojoj Vlada RS danas drži oko 300 miliona maraka. On je i suvlasnik beogradske firme „Zekstra“. To preduzeće u Srbiji posjeduje
desetak firmi. Uz sve to, Dodik je i suvlasnik Drvne ndustrije „Podgradci“, zatim Poljoprivrednog kombinata „Mladen Stojanović“ , jedan je od najvećih pojedinačnih akcionara firme „Farmalend“ , zatim Građevinskog preduzeća „Krajina“, a i dalje je aktivno njegovo nekadašnje preduzeće „Igokea“ koje posjeduje košarkaški klub. Prema nekim izvorima, zajedno sa Slobodanom

Stankovićem suvlasnik je i firme „Integral inžinjering“ koja dobiva sve poslove na tenderima koje raspisuje Vlada RS.
(San)

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:EU ide na ruku Dodiku koji priprema otcjepljenje 13 years 4 months ago #9954

  • PiTaRIsToK
  • PiTaRIsToK's Avatar
  • Visitor
  • Visitor
SIPA podnijela krivičnu prijavu protiv Dodika?
Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH podnijela je Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv premijera Republike Srpske Milorada Dodika, nekoliko ministara i osoba iz poslovnog miljea RS-a zbog sumnje da su nanijeli štetu budžetima BiH i RS-a u iznosu od 145 miliona konvertibilnih maraka, javili su danas neki mediji u RS-u.
U toj informaciji, koja se poziva na izvore bliske Tužilaštvu BiH, navodi se da je SIPA provela istragu u vezi s određenim građevinskim projektima u RS-u i utvrdila da su Vlada i određene entitetske institucije počinile nezakonite radnje u realizaciji tih projekata.

Krivična prijava je već dostavljena Tužilaštvu BiH, a u njoj se navodi da je učinjeno više krivičnih djela organizovanog kriminala, pranja novca i zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja, čime su budžeti RS-a i BiH oštećeni za 145 miliona KM.

Krivična prijava podnijeta je protiv jedanaest osoba, koje se sumnjiče za udruživanje u zločinačku organizaciju s premijerom Miloradom Dodikom na čelu.

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:EU ide na ruku Dodiku koji priprema otcjepljenje 13 years 2 weeks ago #13824

SBiH: Posljednjih mjeseci u BiH se revitalizira projekt definitivne etničke podjele države

16.06.2009. 15:02

Predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić izjavio je danas da su posljednjih mjeseci u našoj zemlji na sceni politički procesi kojima se revitalizira projekt definitivne etničke podjele države BiH.

On smatra da se ovaj projekt ostvaruje strategijom zasnovanom na realizaciji dvaju ključnih ciljeva, a to su stvaranje labave državne zajednice kroz entitetsku podjelu državne imovine, čak i prije početka pregovora o reformi Ustava, te hitno zatvaranje OHR-a.

- U svrhu realizacije ovih dvaju ciljeva poslužio je "prudski sporazum", kojim se predviđa zadržavanje u vlasništvu države BiH samo one imovine "potrebne za rad državnih institucija", dok se sva ostala imovina, koja je trenutno vlasništvo države, predaje entitetima po tzv. "teritorijalnom principu", kazao je Silajdžić na pres-konferenciji u Sarajevu.

Primjena ovog principa bi, kako je naveo, ustavno uređenje BiH promijenila u državnu zajednicu dvaju entiteta, prejudicirala sadržaj budućeg ustava BiH te popločala put disoluciji države.

Silajdžić upozorava da bi raspodjelom državne imovine po prudskom modelu entiteti stekli vlasništvo nad državnom imovinom, a time i atribute država.

Također, kako je ocijenio, postaje očigledno da se pritiscima na usvajanje "prudskog modela raspodjele državne imovine" više ne radi o primjeni izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma, već o "Dejtonu broj 2".

-On se provodi strategijom "korak po korak" koja se definira daleko od očiju javnosti i institucija države, a u javnosti prezentira kao "mudra, pragmatična politika". A u stvarnosti ona nije ništa drugo nego svojevrsni kišobran i izgovor pod kojim je oživljen i potvrđen projekt etničkog čišćenja i dezintegracije države BiH, mišljenje je Silajdžića.

Osim toga, u SBiH smatraju da je upravo "tzv. usložnjavanje odnosa između OHR-a i Narodne skupštine RS" poslužilo za skretanje pažnje s pritisaka koji dio međunarodne zajednice vrši na one koji se protive oduzimanju imovine koja pripada isključivo državi BiH.

Kako je istaknuo Silajdžić, posljednji događaji u vezi sa zaključcima NSRS pokazuju da u ostvarivanju ovog cilja nijedan standard nije previše nizak, niti je ijedna cijena koju treba da plati BiH previsoka.

U SBiH stoga odbacuju rješenja postignuta kroz političke dogovore "čiji format ne priliči modernim demokratskim principima jer se već izvjesno vrijeme vode tajno, mimo institucija države, mimo javnosti, te uz učešće pojedinih političkih partija i lidera".

Ova stranka zahtijeva od svih domaćih i međunarodnih aktera da se prestane s antidejtonskim djelovanjem i destabilizacijom BiH te da međunarodna zajednica djeluje transparentno, pogotovo kad se radi o suštinski važnim pitanjima za BiH.

Također, SBiH traži da se uspostavi puna vladavina zakona i da se u procese koji se vode u BiH, a pogotovo u proces ustavnih reformi, uključi kompletna javnost.

(Svevijesti.ba/Fena)
Bolje biti malo lud, nego malo pametan.

Please Prijava to join the conversation.

  • Stranica:
  • 1
Moderators: Mustafawebmaster
Time to create page: 0.049 seconds
Powered by Kunena forum

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version