Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Welcome, Gost
Username: Password: Remember me
  • Stranica:
  • 1
  • 2

TOPIC:

Odgovor:Arheološka istraživanja u Bosni i Hercegovini 12 years 9 months ago #16576

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar Topic Author
  • Offline
  • Platinum Member
  • Platinum Member
  • Objave: 3229
  • Thank you received: 21
Kupres: Završeno geomagnetno snimanje tumulusa
16.09.2009. 20:31


Zemljani tumulus na Kupresu

Cilj snimanja utvrditi je li u grobovima nešto sačuvano kako bi se pristupilo izradi međunarodnog projekta
Na Kupreškoj visoravni završeno je geomagnetsko snimanje dva tumulusa, metalnodobnih grobova čija je starost oko 3700 godina.

Istraživanje su proveli Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja iz Sarajeva i Römisch-Germanische Komission iz Frankfurta u suradnji s Franjevačkim muzejom i Galerijom "Gorica" u Livnu.

Direktor galerije Josip Gelo istaknuo je da je cilj snimanja utvrditi je li u grobovima nešto sačuvano kako bi se, ako rezultati snimanja budu pozitivni, pristupilo izradi jednog međunarodnog projekta, budući da su tumuli raritet u svijetu.

Gelo je dodao da tumula ima i na području Livanjskog polja i šire regije te da su tumulusi s Kupreške visoravni posebno interesantni jer su klimatski uslovi pogodovali da se ljudski zemni ostaci sačuvaju.

On je također podsjetio da se u Galriji u Livnu nalaze očuvani ostaci ljudskog tijela, tzv. "Kuprešaka" pronađenog 1983. godine u tumulu na Kupreškoj visoravni, a čija je starost 3600 godina.


Autor: FENA

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Arheološka istraživanja u Bosni i Hercegovini 12 years 9 months ago #16921

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar Topic Author
  • Offline
  • Platinum Member
  • Platinum Member
  • Objave: 3229
  • Thank you received: 21

Jagnilo, naselje izgrađeno je prije 7.000 godina

Petak, 25 SEPTEMBER 2009 22:43

Projekat Butmirska kultura - neolitske populacije centralne Bosne realizuje se već osmu godinu, u saradnji Zemaljskog muzeja BiH, Rimsko-germanske komisije iz Frankfurta koja je odjeljak čuvenog Njemačkog arheološkog instituta iz Berlina posebno orijentiranog za istraživanja u jugoistočnoj Evropi, te Univerziteta iz Kiela.

U četvrtak, 17. septembra, završena je prva kampanja istraživanja na lokalitetu Jagnilo, u Zupčićima kod Goražda. U Jagnilu su pronađeni ostaci naselja iz neolita - mlađeg kamenog doba, koje je moglo nastati u periodu između 5.000 i 4.500. godine p.n.e.

Borba za Lug
“Alojz Benac je ovdje još 1957. otkrio neolitske ostatke, kada je jedan inženjer JNA pronašao figurinu na lokalitetu Lug, to je terasa iznad Jagnila, i donio je u Sarajevo, u Zemaljski muzej BiH, vjerujući da je to važno otkriće za arheologe.Prikupljeni materijal na građevinskom terenu u Lugu doktor Benac je naučno obradio i pohranio u Zemaljski muzej BiH, gdje se i danas nalazi. Na ovom terenu se desetljećima odlagala šljaka iz tvornice azota, pa su ostaci neolitskog naselja vjerovatno nepovratno uništeni. Nekoliko posljednjih godina na tom mjestu se odlagalo i gradsko smeće i izgrađena je ogromna deponija željeznog otpada.

Zahvaljajući toj deponiji pokrenulo se i naše interesovanje za ovaj arheološki lokalitet. Mještani Zupčića došli su kod nas, konkretno kod mene, u Zemaljski muzej, jer su željeli zaštititi taj prostor i svoje mjesto od dalje devastacije. Zatim je krenula naša borba kako bi se lokalitet Lug proglasio nacionalnim spomenikom, što nam je i uspjelo prošle godine”, govori arheologinja Zilka Kujundžić-Vejzagić, muzejski savjetnik.

Na ovom lokalitetu “susrela” su se dva velika neolitska kulturna kompleksa: mediteransko-jadranski i balkansko-anadolski. “Upravo tako, i ne samo na ovom prostoru. Naša istraživanja jasno pokazuju kako su se i kada i ovdje te kulture miješale.

Naravno, ovdje je najviše zastupljen vinčanski materijal, ali imamo i lisičićkog, butmirskog... Lisičićka i butmirska kultura nastale su između Jadrana i Panonije. To su dvije kulture sa svojim specifičnostima i imaju svoju, da tako kažem, ličnu kartu i razlikuju se u mnogo čemu od vinčanske kulture”, kaže Zilka Kujundžić-Vejzagić, voditeljica stručnog tima iz BiH.

Jabuke i vino
Prva iskopavanja na lokalitetu Jagnilo počela su 24. augusta ove godine. Stručnjaci i studenti sa njemačkog Univerziteta u Kielu radili su više od četiri sedmice zajedno sa bosanskohercegovačkim arheolozima i studentima. Zahvaljujući geomagnetskim snimanjima, sa opremom koja je dopremljena iz Kiela, stručnjaci su dobili tačnu evidenciju o položaju naselja. Na osnovu upravo tih snimaka, uočili su ostatke kuća u Jagnilu.

“Kada sam prije otprilike dvije godine došla posjetiti Lug i vidjela mapu čitavog ovog prostora, shvatila sam da bi i na donjoj terasi, ispod Luga, trebalo očekivati neolitsko naselje koje je vezano za istraživanja doktora Benca. To je bilo i vrlo logično. Predsjednika Mjesne zajednice Zupčići, Adnana Zupčića, s obzirom da sam sa njim najviše sarađivala, zamolila sam da prilikom zemljoradničkih radova prikuplja keramiku i kućni ljep na oranicama Jagnila. Mještani su to i ranije nalazili, ali nisu obraćali pažnju, jer nisu imali ni najosnovnija znanja o prahistorijskim ostacima, a danas, u toku naših iskopavanja, mještani popunjavaju svoje znanje. Nakon nekog vremena Adnan mi je donio vrećicu fragmenata keramike i kućnog ljepa.

To je bio razlog da u nekoliko navrata lično izađem na teren i sa površine sistematski prikupljam keramiku i ostale svjedoke neolitske kulture. Zahvaljujući naučnom članku dr. Alojza Benca zna se da se ovdje radi o vinčanskoj kulturi, o prelazu iz njene starije faze u mlađu fazu, a kao što je poznato vinčanska kultura jedna je od najznačajnijih kultur a mlađeg neolita Balkana. Osnovni cilj našeg istraživanja na ovom lokalitetu je da saznamo kojim putevima i u koje vrijeme su nosioci vinčanske kulture dolazili u kontakt sa butmirskom kulturom. Naša prethodna istraživanja na lokalitetetima Okolište i Moštri kod Visokog dala su zanimljive podatke.

Pored ostataka butmirske kulture nalazili smo i brojne ostatke i materijal sa odlikama vinčanske kulture”, objašnjava Zilka Kujundžić-Vejzagić. Jedan od najangažovanijih stručnjaka na projektu je Robert Hoffman, sa Univerziteta u Kielu, koji na problematici butmirske kulture priprema doktorsku disertaciju.

Nacionalni spomenik danas je - deponija!
Veliku pomoć stručnom timu arheologa na lokalitetu Jagnilo pružaju stanovnici Mjesne zajednice Zupčići, predvođeni njenim predsjednikom Adnanom Zupčićem. Svi zajedno frustrirani su odnosom lokalnih vlasti prema ovom vrijednom i dugoročno značajnom arheološkom nalazištu. Samo 150 metara od Jagnila je nacionalni spomenik BiH - Lug, danas
ništa drugo do deponija smeća. “Ovdje je neka privatna firma, Drina mislim, i nemam pojma ko im je dozvolio da na ovom lokalitetu odlažu smeće. Ustvari, to je neka druga firma, kojoj je Drina ustupila ovo zemljište. Slika, tužna i ružna, sve govori! Odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH je jasna: smeće se mora ukloniti! Ali, evo godina i više, sve stoji kako stoji”, kaže Adnan Zupčić.

Od Bosne do Morave
“Vinčanska kultura”, veli naša sagovornica, “širila se od eponimnog lokaliteta na Dunavu kod Beograda u susjedne krajeve. Na osnovu prvih naših opservacija pronađenog materijala u Jagnilu pretpostavljamo da se u ove krajeve vinčanska kultura širila sa područja rijeke Morave. To bi zapravo bila moravska varijanta vinčanske kulture koja se u Podrinje širila dolinom rijeke Lima i preko teritorije današnje Crne Gore. Istraživanjima u Okolišu kod Visokog prikupili smo izuzetno vrijedne podatke za arheologiju kao nauku, pa pretpostavljamo da ćemo do sličnih rezultata doći i ovdje. Pored ekipe arheologa, na terenu su prisutni i pedolozi, stručnjaci koji se bave istraživanjem slojeva zemlje.

Rezultati njihovog rada dat će nam podatke o uslovima za život tih najranijih zemljoradnika i odrediti vrijeme nastanka plodnog zemljišta. Neolitske populacije naseljavale su se uz riječne tokove na uzvišenim terasama gdje se taložilo vrlo plodno zemljište - les. Pored pedologa u istraživanje je uključen i arheobotaničar dr. Helmut Kroll sa Univerziteta u Kielu. Zahvaljujući toj pomoćnoj nauci u Okolišu su nađene ostaci dvije vrste žitarica, zatim ječma, prosa, lan... Isto tako nađeno je i puno ostataka divljeg voća: jabuka, grožđa, lješnjaka, drenjaka, trnjina, gloginja”,veli Zilka Kujundžić-Vejzagić.

Na ovom projektu vrše se i paleozoološka istraživanja. Znači, analiziraju se ostaci životinjskih kostiju, a nalazi jasno pokazuju da su ljudi ovdje uzgajali goveda, svinje, ovce, koze. Ali, lovili su i divlje životinje, najčešće jelene, od kojih su dobijali kvalitetnu kožu, meso i posebno rogove za izradu čvrstih alatki:“ “Kako su živjeli uvijek uz rijeke, sigurno su se bavili i ribolovom. Međutim, kosti od ribe jako brzo propadnu, pa ih je vrlo teško naći, na bilo kojem lokalitetu. U Jagnilu smo na ovom relativno malom iskopu pronašli dobro očuvane ostatke jedne velike kuće sa gotovo kompletnim inventarom jednog većeg domaćinstva.

Tu su otkrivene velike posude - pitosi u kojima se čuvala hrana, brojni lonci za kuhanje, finije posuđe za služenje hrane i pića, utezi za tkalački stan, glačane sjekire, kremeni noževi, šila i svrdla i jedna manja, sumarno izrađena figurina sa ptičijim licem, po tipu srodna figurini iz Luga. Kuća je većim dijelom bila zahvaćena požarom, a sav inventar je nađen na mjestu gdje bi se inače nalazio u toku svakodnevnog života, pa se na osnovu toga može zaključiti da su žitelji ovog naselja morali napustiti svoje kuće bez prethodne pripreme, vjerovatno tjerani nekom prirodnom katastrofom ili protjerani nekom agresivnijom neolitskom zajednicom.

Čitavo naselje, što nam pokazuju geomagnetski snimci, bilo je veoma dobro organizirano. Kuće su uredno poredane, a između nih su popločane staze, ili uslovno nazvane ulice. Oko čitavog naselja podignuti su zaštitni rovovi i vjerovatno drvene pali - sade. Ovako organizirano naselje već je
preteča budućih gradskih naseobina.”

Budući arheološki park
“Sonde” na lokalitetu Jagnilo već su zatrpane, pokrivene folijom, a istraživanja će biti nastavljena sljedeće godine. Ostaci neolitske keramike, žrvnjeva, alatki, posuđa, kamenih sjekira, kao i figurina sa ptičijom glavom, posvećena boginji vode, već su prebačeni u Zemaljski muzej BiH. “Svaki detalj ovdje je fotografisan, ucrtan, tako da se na osnovu toga može praviti rekonstrukcija naselja. Da bi na ovom lokalitetu napravili muzej na otvorenom, uredili arheološki park, e, za takvo što treba mnogo finansijskih sredstava, pogotovo kada je u pitanju održavanje. Goražde je stvarno to zaslužilo, ali svjesna sam da u ovoj državi ima puno većih prioriteta. Trebam reći i da ne možete u nekoj bližoj vremenskoj perspektivi ovdje dovoditi turiste, jer iznad Jagnila je deponija smeća i drugog otpada u Lugu. Samo da
vidite kako to izgleda”, ogorčena je Zilka Kujundžić-Vejzagić. Vidjeli smo. Užas, sramota!

Premijer Bosanskopodrinjskog kantona Nazif Uruči kazao je da je dogovoreno da se državnoj Komisiji za nacionalne spomenike BiH uputi zahtjev za proširenje obuhvata nacionalnog spomenika i na novootkriveno neolitsko naselje u Jagnilu. Tako će se zaštititi, od dalje devastacije, oba neolitska naselja stara više od sedam hiljada godina.

(Slobodna Bosna)

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Arheološka istraživanja u Bosni i Hercegovini 12 years 9 months ago #17007

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar Topic Author
  • Offline
  • Platinum Member
  • Platinum Member
  • Objave: 3229
  • Thank you received: 21
Nastavljena istraživanja srednjovjekovne nekropole

28.09.2009 14:30

U opštini Srebrenica nastavljena su arheološka istraživanja srednjovijekovne nekropole koja se nalazi u zaseoku Budak kod Potočara, izjavio je danas novinarima arheolog Mirko Babić.



"Riječ je o dijelu nekropole iz 14. i 15. vijeka. Ovo nalazište je dio starije velike nekropole zvane Mramorje", rekao je Babić, koji je direktor Muzeja Semberije u Bijeljini.

On je dodao da je riječ o osam zidanih kamenih grobnica različitih dimenzija.

Babić je podsjetio da su prilikom izgradnje lokalnog puta u aprilu otkrivena grobna mjesta i utvrđeno da je riječ o grobnicama sa posmrtnim ostacima i bronzanim perlama, a u jednoj grobnici i sa konjičkim mamuzama.

On je naglasio da će grobnice zbog blizine puta biti dislocirane u neposrednu blizinu, konzervirane i uređene kako bi bile dostupne posjetiocima, a lokalitet će biti adekvatno zaštićen.

Sredstva za prvu fazu ovog arheološkog istraživanja od 4.500 KM obezbijedila je opština Srebrenica, a očekuje se da će biti obezbijeđena dodatna sredstva za drugu fazu radova koja podrazumijeva izradu panoa i uređenje arheološkog lokaliteta.


(Srna)

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Arheološka istraživanja u Bosni i Hercegovini 12 years 7 months ago #18472

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar Topic Author
  • Offline
  • Platinum Member
  • Platinum Member
  • Objave: 3229
  • Thank you received: 21
Ubijali djecu i jeli njihove ostatke u čast duha izvora!
Naišli smo na tragove stravičnih magijskih obreda

Autor: F. VELE
15.11.2009. 15:45

Imamović na nalazištu u Blagaju: Završena trogodišnja istraživanja

Dr. Enver Imamović, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, potvrdio je "Dnevnom avazu" da je njegov arheološki tim nedavno definitivno završio trogodišnja istraživanja na arheološkom nalazištu Vrelo Bune - Blagajska tekija, te da je otkriveno ljudsko stanište staro nevjerovatnih 7.000 godina!

Vrijedni nalazi

Tokom istraživanja pronađen je veliki broj izuzetno vrijednih arheoloških nalaza.

- Radovi su trajali tri godine. Za to vrijeme sam sa ekipom prekopao čitav prostor oko tekije. Naišao sam na dokaze da je na mjestu gdje se nalazi današnja tekija postojalo svetište još u kameno doba, prije sedam do osam hiljada godina! Dakle, pronađeni su tragovi prisustva ljudi od prije 7.000 godina. I Rimljani su ovdje imali svetište kao i naši bogumilski preci u srednjem vijeku. Otkopani su ostaci tekije od prije 300 i više godina koja je bila podignuta odmah po dolasku Turaka. Istraživanja su pokazala da je to bio ogroman građevinski kompleks s brojnim sadržajima i namjenama - kazao nam je profesor Imamović.

Istražne su i pećine koje se nalaze u liticama iznad vrela. Do njih su se arheolozi popeli užadima uz pomoć mostarskog alpinističkog kluba. Ova otkrića senzacionalnim čine dokazi da su pećinski ljudi u Blagaju bili ljudožderi!

Pećinski ljudi

- Naišli smo na tragove stravičnih magijskih obreda u kojima su ubijana djeca čije su ostatke jeli u čast duha izvora koji izbija ispod litice. Drugim riječima, radi se o ljudožderstvu. Ranije su u još jednoj pećini u ovim liticama pronađeni tragovi tog mračnog obreda pećinskih ljudi - pojašnjava Imamović.

Avari i Huni su rušili i palili

Tokom istraživanja pronađeni su ostaci ljudskih skeleta, keramički ulomci od posuda iz prethistorije, te ognjište oko kojeg su se okupljali pećinski ljudi. Jedno od najznačajnijih otkrića arheologa kod Blagajske tekije bio je vrh strijele koja pripada vremenu od prije 1.500 godina. Pronađeni su i vrhovi koplja.

Imamović cijeni da je strijela pripadala nekome iz barbarskih plemena, među kojima su bili Avari i Huni koji su rušili i palili naselja na području Bosne. Također, nađeni su i ostaci ilirskih naseobina iz 5. i 6. stoljeća, te brojni eksponati koji upućuju na srednji vijek.

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Arheološka istraživanja u Bosni i Hercegovini 12 years 7 months ago #18760

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar Topic Author
  • Offline
  • Platinum Member
  • Platinum Member
  • Objave: 3229
  • Thank you received: 21
Novo arheološko otkriće Snježne Vasilj u dolini Neretve: Četiri civilizacije u četiristo metara!
Piše: Dragan Marijanović
28/11/09 06:22

Posuda s ptičijim skeletom; foto: Oslobođenje

Skupina mještana Doljana pojavila se kod Snježane Vasilj, tvrdeći kako se na području njihova sela upravo događaju građevni radovi na širenju dvorišta jednog privatnog objekta, da se tu vide neki čudni zidovi koji izranjaju ispod zemlje pod grubim zahvatima bagera, te da se u odbačenoj šuti također nalaze neki predmeti, ili su to nekada bili, a koji nikako nisu s ovoga svijeta
Izvanredno arheološko nalazište otkriveno je u dolini Neretve, na području sela Doljani, uz samu granicu BiH sa Hrvatskom.

Sve se zapravo dogodilo i događa u okviru projekta kojega je osmislila arheologinja Snježana Vasilj, a odnosi se na rekognosciranje širega prostora Hutova Blata (podsjećamo da je ondje otkriveno i fantastično nalazište Desilo, ali to je već drugi dio priče, i nema veze s ovim projektom) a kojega financira federalno Ministarstvo nauke i obrazovanja ministrice Melihe Alić. U sklopu tog projekta za kojega je izdvojeno oko 20.000 KM, u selu Sjekose otkrivena je rimska vila, o čemu smo već pisali, i taj je lokalitet ministrica Alić tada posjetila sa suradnicima, izjavivši da nismo ni svjesni što se sve pod tlom naše zemlje krije.

Danonoćni rad

Upravo kada su "curila" posljednja sredstva i kada se mislilo da će Sjekose i pozamašan objekt, koji je ondje otkriven i kojemu po logici stare rimske gradnje gravitiraju i drugi pripadajući objekti, biti zaboravljeni, skupina mještana spomenutih Doljana pojavila se kod Snježane Vasilj, tvrdeći kako se na području njihova sela upravo događaju građevni radovi na širenju dvorišta jednog privatnog objekta, da se tu vide neki čudni zidovi koji izranjaju ispod zemlje pod grubim zahvatima bagera, te da se u odbačenoj šuti također nalaze neki predmeti, ili su to nekada bili, a koji nikako nisu s ovoga svijeta.

Stuštila se marna arheologinja odmah u Doljane, brzo uvidjela o čemu se radi, što dakako vlasniku privatnoga objekta i zemljišta i nije toliko moralo biti važno, pa se Vasiljka odmah uputila u Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije, kojega je predsjednica Ivanka Milićević - Capek odmah izdala rješenje o zabrani daljnih radova na tom lokalitetu, a skupina studenata Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, zajedno sa profesoricom Vasilj, nešto alata i par stotina KM preostalih od prethodnog projekta, dala se na danonoćni rad.

Najprije su definirali da se radi o zidu rimske gradnje, te da je pripadao nekom značajnom objektu toga davnog vremena, te da se i na podnicama pronađene dvije prostorije nalaze ostatci mozaika, dio kojih je već odbačen u otpad, pa je valjalo pretražiti golemu hrpu mješavine zemlje, humusa, smrvljenog kamena i svega što jedan bager može pokupiti u nekoliko dana rada.

E, tu će ova arheološka družba naći puno djelića rimskoga mozaika, ali će pravi šok nastupiti kada će naći malenu perlu, ukras dakle, fino rađenu ukrasnu kuglicu od srebra s ostatcima pozlate, a koja nije tipična za rimsko, nego za helenističko doba. Na odbačenoj hrpi ostatci dviju civilizacija, a s iznenađenjima nije gotovo... No, neka to učini Snježana Vasilj, koju je zadnjih godina baš "pošlo": "Ispod spomenutog zida otkriveni su tragovi mozaika koji je nažalost registriran tek u tragovima, znači devastiran je tako vrijedan i rijedak arheološki nalaz. Odmah smo pristupili manjem, jer za veći nemamo novaca, zaštitnom istraživanju, pri kojemu otkrivamo do šest metara dužine zida, i visine do 0,80 metara, dobro isklesanih kamenih blokova"

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Arheološka istraživanja u Bosni i Hercegovini 12 years 5 months ago #19962

  • mirsad_d
  • mirsad_d's Avatar Topic Author
  • Offline
  • Platinum Member
  • Platinum Member
  • Objave: 3229
  • Thank you received: 21
U Studenoj Česmi otkrivena kasnoantička grobnica
Radi se o značajnijem groblju kao pratećem sadržaju nekog urbanog središta
Autor: D. MAKIĆ
07.01.2010. 01:30

Ostaci temelja sakralnog objekta u Studenoj česmi

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na listu nacionalnih spomenika uvršteno je arheološko područje - kasnoantička grobnica na svod i ostaci temelja sakralnog objekta u Studenoj česmi u Donjem Vakufu.

Ovim je broj nacionalnih spomenika na području donjovakufske općine porastao na šest, među kojima su Handanija i Hasan Kjafijina džamija u Pruscu, Sahat-kula u Donjem Vakufu, kasnoantička bazilika u Oborcima i Stari grad Prusac-
historijsko područje.

Iako se među narodom decenijama pričalo da na Studenoj česmi postoje ostaci nekog objekta iz prošlosti, pronađeni dokazi nisu prijavljivani nadležnim institucijama, uglavnom zbog bojazni zabrane gradnje.

Članovi Društva za zaštitu kulturno-historijske baštine Donji Vakuf, uz saglasnost vlasnika parcele, 2003. godine započinju istraživanje na ovom lokalitetu. Otkopavanju grobnice, polukružno zasvođene i ozidane od omalterisane sedre, prisustvovala je i Zilka Kujndžić-Vejzagić, arheolog Zemaljskog muzeja BiH.

U dva navrata kasnije ovaj i danas veoma gusto naseljeni dio Donjeg Vakufa istraživali su Lidija Fekeža, Adnan Busuladžić i Andrijana Pravidur, arheolozi Zemaljskog muzeja BiH. Busuladžić je zaključio da se radi o značajnijem groblju kao pratećem sadržaju nekog antičkog mjesta, urbanog ili administrativnog središta, te da pronađeni nalazi ukazuju da se radi o većem sakralnom objektu, vjerovatno kasnoantičkoj crkvi.

Please Prijava to join the conversation.

  • Stranica:
  • 1
  • 2
Moderators: Mustafawebmaster
Time to create page: 0.188 seconds
Powered by Kunena forum

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version