Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Welcome, Gost
Username: Password: Remember me

TOPIC:

Odgovor:Historija Rogatice 12 years 10 months ago #16988

  • Mare
  • Mare's Avatar
  • Offline
  • Platinum Member
  • Platinum Member
  • Objave: 1478
  • Thank you received: 1
ZAPIS O ROGATICI IZ 19-og vijeka



Rogatica je zaista jedno od najljepsih mjesta u zemlji jer lezi, kao sto bi se moglo i ocekivati od jednog gotovo potpuno muslimanskog grada, u zelenoj dolini navodnjavanoj bujnim rijekama. Od stanovnistva koje broji 3.300 ljudi, samo 300 su hriscani, pa je tako Rogatica jedan od najkonzervativnijih gradova u Bosni. Ovdasnji muslimani gorljivo su se opirali tome da im kceri idu u skolu s pravoslavnim djevojcicama i suprotstavljali se podizanju nove zenske skole iz tog razloga. Isto tako, u doba posta gradonacelnik musliman obilazi kafane da provjeri da neko od vjernika ne pusi ili da cak ne udise dim od cigareta nevjernika; svaki prekrsilac se strogo kaznjava. Pa ipak, uprkos ovoj ostrini muslimanske vecine, malobrojna hriscanska manjina, koja se iskljucivo sastoji od Srba, zivi u miru s ovim drugim dijelom stanovnistva. I ovdje su muslimani poznati po svojoj ucenosti, a mnogi od njih su begovi. U stvari, Rogatica se ponosi time sto je iz nje potekao prijasnji Sejh-ul-Islam, ili poglavar islamske hijerarhije u Carigradu, koji je ovdje podigao dzamiju sto nosi njegovo ime. Jedna zanimljiva dzamija je « Muftijina », u cijem se dvoristu nalazi lijepa rimska grobnica-jer je kroz ovo mjesto nekada prolazila rimska cesta i rimski ostaci se nalaze ovdje u velikom broju. Muslimani, sa svojim uobicajenim nemarom prema klasicnoj starini, mirno su dodali dvije zidane stepenice ovom drevnom kamenom spomeniku, tako da se po losem vremenu, kad je previse vlazno da se penje na munaru, mujezin moze popeti na njega i pozivati vjernike na molitvu.
Jos jedan kamen sasvim druge vrste jeste ogroman bogumilski spomenik, sa dugackim natpisom na cirilici, a ugradzen je u zid nove pravoslavne crkve. Graditelji ovog zdanja, da bi dokazali svoju nepristrasnost, pocinili su jos jedno uzasno djelo, razrezavsi napola lijepu rimsku plocu koja predstavlja muskarca i zenu, pa su jedan komad stavili s jedne, a drugi s druge strane vrata. Drugo rimsko kamenje upotrijebili su zidari, a u vrtovima kasarni i u lijepim malim gradskim parkovima ima ih jos. Ovi parkovi su lijepo projektovani na obali rjecice Rakitnice, ili « Rakovog potoka », i uzor su kako treba da izgledaju mali javni parkovi. Ovdje muslimani vole da dolaze i da uzivaju uz kafu koja se donosi iz turske kafane, dok ih uvece mozete vidjeti kako se peru za molitvu na izvoru zvanom Toplik, koji izbija ispod stijena blizu stare rimske ceste.

(Travels and Politics in the Near East, pp. 144-147; 150-160; 202-203; ove stranice su ukljucene u knjigu Na vratima Istoka: Engleski putnici o Bosni i Hercegovini od 16. do 20. vijeka od Omera Hadziselimovica (Veselin Maslesa, Sarajevo, 1989, 226-232; preveli O. Hadžiselimovic i Zulejha Ridzanovic)

Please Prijava to join the conversation.

Last edit: by Mare.

Odgovor:Historija Rogatice 12 years 9 months ago #17694

Članak iz Ljetopisa Slovenske Matice



Neka historičari komentarišu ove navode?
"ali" - ili

Please Prijava to join the conversation.

Last edit: by mirsad_d.

Odgovor:Historija Rogatice 12 years 9 months ago #17848

Rimski grobovi s paljevinom kod Rogatice.
Autor: FRANJO FIALA
GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA
1895.g.

Tekst članka
Od kotarskog mjesta Rogatice vodi stari jahaći put kroz prijemet između Lunja i Matovog brda u zapadnom pravcu u mjesto Dobraču, a odovud u Praču. Ondje, gdje rečeni put ostavlja gradsko područje Rogatice naprema Kadinoj česmi, viđaju se pri dnu hrida „Ciganska sokolovina" drevne naplave, koje su bujice, što iza svake pljuštavice sa strmog Lunjbrda ovamo jure, raznoliko erodirale, a mjestimice i posve razrovale. U takoj jednoj vododerini naišlo se u mjesecu augustu 1894. prigodom otkopavanja pijeska i pruda u gornjem horizontu na kosture, u donjem na slojeve paljevine; od rukotvorina našlo se onda uz paljevinu rimskog ilovastog suđa i jedna broncana strugalica. Obaviješten o tim nahođajima po gosp. kot. predstojniku Gejzi pl. Barčaju (Barcsay), otišao sam na ono mjesto, da se prekopavanjem orijentiram. Našao sam onaj sloj u dužini od 3m i u visini od 2-3 m do zivca kamena raskopan. U goršem su horizontu svuda provirivale nespaljene ljudske kosti, u donjem rbine sudja, komadići uglja i iverje od spaljenih ljudskih kosti.


Slika 1. prikazuje idejalan profil, kakav sam dobio daljim prekopavanjem. Gornji dio sloja sastoji od žute gline, koja je mjestimice izmiješana slojevima pijeska i komadima istrošenog škriljevca, iza toga dolazi iza jednog tavana od jednog metra 0-3 m debeo sloj ruševine, koje se hvata gornjemu sloju konforman, 1 m debeo sloj do samoživog tla. Na mojoj odredbi bude sloj otkopan u dužini od 16m i u debljini od 2 m na takav način, da je najprije maknut gornji dio sa skeletima, a onda donji dio. Otkopano je u svemu šest kostura, petod odraslih i jedan od jednog djeteta u dubljinama od 0-5 do 0-8M. Bili su orijentirani od zapada prama istoku, glave naklonjene na desnu stranu, a ruke položene na gnjatove. Osim trulih komadina daske i željeznih klinaca nijesu se našli nikakvi prilozi. Saznao sam u Rogatici, da se ono mjesto od starine zove „Cigansko kopalište"; biva da su se ondje prije Cigani ukopavali. Danas to više ne biva, jer se danas Cigani, prema tomu, da li su muslimani ili pravoslavni sahranjuju u islamskom ili pravoslavnom groblju. Prema stanju kosti može se računati, da im ima najmanje 200 godina. Gospodin dr. Glik utvrdio je mjerenjem za jednu lubanju da je tipična ciganjska, a pet ih da su mesokefali, koji su se veoma blizu primakli brahikefalima. U donjem sloju otkopana su dva sloja s paljevinom. Svaki je obuhvatao od prilike jedan kvadratni metar površine, razmak izmedju obaju bio je 5m. Prvi, koji je ležao 1-5m pod površinom, sastojao je od konglomerata zajedno staljenih komada bronca, željeza i komadića kosti, rbina i kamenja. Na vrhu su ležale tri cijele posude. Ukupni dojam ne da sumnjati, da je mjesto sahranjivanja ujedno i mjesto lomače. Glina ispod paljevine bila je mjestimice crveno dopečena. Između rečene tri posude vrijedi vrč s ručicom, prikazan na tab. 1., sl. 1., 2/3nar. vel., da se naročito spomene.


Građen je na točilo izljevni žljebić ima kljun, visok je 180mm, najveci premjer u trbušini 128 mm, a premjer ravnog dna 128 mm. Vrč je zeleno pokalajisan. Oblik je za Bosnu i Hercegovinu nov; kalaj mi je te ruke poznat iz Domavije (Srebrnice). Druga posuda, tab. I., sl. 3., 2/3 nar. vel. zdjelica je, građena na točilo, visoka 70mm; pri zjalu ima 80mm u premjeru; utisnuto dno koje je ukrašeno spiralom, ima premjer od 33 mm. Ilovača je intenzivnom vatrom sasvim bijelo pečena. Oblikom i tehnikom razlikuje se posve treći nađeni komad. To je lončić s jednom ručicom, građen prostom rukom, tab. I., sl. 4., 2/8 nar. vel.., oblik, koji je poznat u prehistoričkih naseobina Bosne i Hercegovine, kao na pr. Debelo brdo, Sobunar, Gradina na vrelu Rame i t. d. i t. d.; visina je 61mm, premjer pri zjalu 65 mm, premjer glatkog dna 37mm.Osim toga iskopane su još rbine neke veće, loncu slične posude ukrašene valovitim ornamentom. Bronceva, koji su se samo vrlo mucno mogli izlučiti iz staljene mase gvožđa, sprženih kosti, kamečaka ilovače, slabo je nađeno. Fibula na oblik strijele sa šarnijerima, s lučastim glavicama, dvije otvorene grivne od žice, ljevena, vrlo primitivno gravirana bronca, fragmenti limene kutijice s poklopcom, plosnat, ljeven nakitni kolut, i stilusu slična sprava, bili su rijetki oni broncani ostanci, koji su se mogli pohraniti. Zeljeznih rukotvora bilo je više, ali u vrlo lošem stanju. Tako su nađeni fragmenti od tri bodežima slična, jednoreza noža, od jednih nožica, više dlijeta i različitih komada, koji se ne mogu odrediti. Relativno najbolje se je održala sjekira, prikazana na tab. II., sl. 2., uz nar. vel. Ona pripada tipu uvijenih uskih sjekira; oštrica ima prama dužini kosi pravac, tulac je jajolik. Isto tako može biti, da je taj komad služio za halat, kao i za oružje. U drugom, 2 m dubokom sloju paljevine nije bilo čitavog suđa, ali su se od nađenih rbina mogla konštruirati dva komada. Jedan je na točilo građena zdjelica s nareckanim okrajkom, visoka 43 mm, 128 mm premjera u zjalu i 50mm premjera na dnu. Tab. I., sl. 2., 2/3 nar. vel. Drugi je komad prostom rukom građena zdjelica sa dvije ručice ansa 1unata, visoka 67 mm, premjer zjala 65mm, premjer dna 37 mm, Tab. I., sl. 5., 2/3 nar. vel. Fragmenata male jedne, na točilo građene posudice i više rbina s valovitim ornamentom našao sam požarom pritvrdjene u sloju paljevine.

Od bronceva iskopani su ovi: fibula na oblik strijele sa šarnijerom, s lučastim glavicama, stremenka i nožica gravirana, dvije grivne čehasto ljevene, savaćeno, tab. II„ sl. v., 1/1 nar. vel., dvije grivne od žice s udubljenim na oblik buzdovana krajevima, dvije takve splošteno iskovanih krajeva, jedna takva od špiralno uvijene žice, tab. II, sl. 8., 1/1 nar. vel.. dvije brnjice s remena, tab. II, sl. 4., 7 nar. vel., jedan stilus, tab. II., sl. 11., 1/1 nar. vel., prsten sa nasavaćenom plojkom (dvije zmije uspravljene ukraj jedne ciste), dva broncana novca Konstansa I. (Flavius Julius Konstans 320.— 350. po Hr.), i jedan rimski novac s nečitljivim pismom. Od nakita iz drugog materijala nađena je bobica, rezana od tučnjaka u vidu pršljena, tab. II, sl. 9., 1/1 nar. vel.; jedna bobica od žutog emalja s modrim, okastim pjegicama, jedna takva od crnog stakla sa žutim prugama, dvije zelene, valjkaste gmize, jedna probušena ljustura, tab. II., sl. 7., 1/1 nar. vel. i fragmenti jednog željeznog prstena. Rbina staklenih posuda nadjeno je poviše. Ostali predmeti, koji su još nadjeni, bijahu: jedna željezna, uvijena, uska sjekira, tab. II, sl. 1., 2/3 nar.vel., jedan željezni žličastp svrdao, tab. II., sl. 6., 2/3 nar. vel., jedan kratak, širok, jednorez nož, tab. II, sl. 10., 2/3 nar. vel., jedno 267 mm dugo i 20 mm široko željezno dlijeto, jedno takvo, dugačko 100 mm, s oštricom širokom 31 mm, jedan brus i jedan fragmenat opeke. Po mnogim objektima ženskog nakita sudeći bijahu u sloju paljevine ostanci dvaju ondje sahranjenih mrtvaca, i to jednog muža i jedne žene. Još bi valjalo riješiti pitanje, kako je to, da je paljevina tako duboko ukopana: 1*5 t i 2*0m, i to tim više, što je mjesto sahranjivanja ujedno bilo i garište. Potankim pretraživanjem sloja uvjerilo se, da je nivo one naslage u ono doba bio dodirna linija 03 m debelog sloja ruševine i donjeg 1m debelog sloja. Tečajem vremena odronila se je valjda hrid, pa se ondje složila ruševina, na kojoj su onda bujice staložile najgornji sloj. Isprva je dakle bio samo jedan, 1m visok sloj, te se onda dubljina paljevine reducira na 0*2 t i 0*7m.
Ona dva groba s paljevinom, o kojima gore bijaše riječ, prilikuju provincijalnom rimskom tipu kasnijeg rimskog carstva. Ovi nam grobni nahođaji u prvom redu time izlaze zanimljivi, što nam služe prilogom za datiranje strelaste fibule sa šarnijerima i sa lučastim glavicama. U zbirkama zemaljskog muzeja zastupana je ona ovim nahođajima: Rogatica, dvijo broncane; Putičevo kod Travnika, dvije broncane; Donji Unac, jedna broncana; Srebrnica, dvije broncane; Dojčići kod Trnova, jedna srebrna; Mostar, jedna broncana; Nevesinje, jedna broncana; Stolac, jedna srebrna i jedna broncana; Ljubuški, jedna broncana; Dračevica kod Ljubuškog, jedna broncana; Resanovci kod Grahova, jedna broncana, srebrom okovana; Vrtoče kod Donjeg Unca, jedna broncana, srebrom okovana; i Glasinac, tri broncana (nahođaji iz gromila). Ta je fibula konštatovana i na tri figuralna i relijefna fragmenta sa nadgrobnih biljega iz Zenice. Nađenim novcem ovi su datirani: Rogatica, Constans I. 320.—3501 po Hr.; Mostar, Gallienius 218.—268. po Hr.; Nevesinje, Claudius Gothicus 218. - 268. po Hr. i Probus 276 - 282. po Hr. Zenički relijefi pripadaju 4. vijeku po Hr. Za Bosnu i Hercegovinu možemo dakle po nahodjajima dosele poznatim strelastu fibulu sa šarnijerima i lučastim glavicam pribrojiti 3. i 4. vijeku po Hr. Po dru. Tišleru (Tischler) je to kasnija rimska glavna fibula i pripada od prilike 4. vijeku po Hr. Drugi je zanimljivi momenat nahođenje rukom građenog suđa uz suđe, građeno na točilo u jednom te istom grobu. Blizina gromilama zasutog Glasinca i mnogih prehistoričkih uradina razjašnjava to doduše, ali nam ujedno naviješta, da dolaskom Rimljana za ono područje tako karakteristična halštatska kultura još nije prestala, nego da se je u zadnjim svojim ograncima pomiješala s rimskom kulturom. U Rogatici nađeno je više rimskog kamenja s natpisom i arhitekturnim fragmentima. Dr. Pač misli, da je na ovome mjestu bila rimska naseobina.

Please Prijava to join the conversation.

Last edit: by mirsad_d.

Odgovor:Historija Rogatice 12 years 9 months ago #17881

Nove rimske epigrafske tečevine iz Bosne i Hercegovine.
(dio članka)
Autor: KARLO PAČ
Publikacija: GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA
Datum izdavanja: 01/04/1900
Datum dodavanja u arhivu: 26/01/2009

Progovoriću ovdje o epigrafskim spomenicima, što su na raznim mjestima nadjeni tečajem minulih godina, naročito u godinama 1897. i 1898., ponajviše bez izravnog utjecanja sa strane bos.-herc. zemaljskog muzeja. Kad poredamo imena nalaznika izbija na srijedu radosna pojava, da se sve to više proširuju krugovi, u kojima naše nastojanje nalazi potpuno razumijevanje i da se lijepo pomnožava broj našijeh saradnika, koji snažno potpomažu naš znanstveni rad, na čemu neka im bude i na ovom mjestu izraženo nase priznanje i usrdna blagodarnost. Mi se pouzdano nadamo, da će njihova marljivost i u napredak biti onako ustrajna ko i do sada i da će nam u krugu svojih prijatelja i znanaca pribaviti jos po kojega saradnika, što će nam tim bolje doći, jer mimo sve dobre volje muzejska uprava pored svog razgranjenog programa ne može uvijek s mjesta da zalazi u proučavanje prilika ovog ili onog nalaska na samom nalazištu.
Živaljević (kotar Rogatica).
Zavjetna ara od dobrog sivobjelkastog pjeskovca, odlomljena poprijeko nekako u zadnjoj trećini ima visok osnovni i gornji zabat. Povrh ovoga u sredini u plosnatom relijefu izrađena je ružica a sa svake strane po jedan akroter (desni je okrnjen). Na uskim stranama je isti zabat. Gornja je strana prosto izdjelana, a na otražnjoj strani nema tragova kakove obrade. Kamen je izlizan i u donjem dijelu počevši od jedne slojne žice okrnjen. Visina 0.79, širina na dbnjem zabatu 0.47, na gornjem 0.44; najveća debljina 0.14 m. Površina, u koju je uklesan natpis, nesto je izlizana, gornji zabat olupan je i usljed jedne rupe unakažen. Retci su bili slabo zaparani. Nađen u augustu 1897. po preparatoru gosp. Vejsilu Curčiću prilikom istraživanja predrimskih grobova u Živaljeviću, a sjevero-istočno od Rogatice na rubu neke gromile u blizini seoskog groblja, 1 metar odaljeno od nekog istočno-pravoslavnog groba. Kamen je onamo dospjeo valjda iz najbliže okolice. Sudeći po njegovoj neznatnoj debljini biće da je negda bio naslonjen o drugi koji kamen. Možda će poći za rukom, da se kad tad otkrije u Živaljeviću hram lune ili kapi-toliničkih bogova. Kamen je pohranjen u zemaljskom muzeju. Objelodanio ga g. Fijala u „Glasniku zemaljskog muzeja", 1897., str- 59.9., ne uvažavajući raspored redaka i kratice. Iunoni reg(inae) Mar(cus) Ulp(ius) Marcian(us) cum suis l(ibens) p(osuit).


Glavice (kotar Rogatica).
Augusta 1894. našao je preparator gosp. Vejsil Đurčić pred kućom Omer-hodze u Glavicama (Han Radovan zapadno od Rogatice) dva relijefna kamena; ležala su baš na slikovnim plohama, a služila su odavna kao pločnici. Iza nalaska donešeni su u zemaljski muzej. 1. Ploča od vapnenca, odozdol odlomljena, jako je olupana osobito s desna i na gornjem lijevom ćošku, a osim toga ima i pukotina. Visina 0.425, širina 0.77, debljina 0.18 m. Ploča pokazuje ovu sliku: U izdubini, koja ozgor ima oblik polukružnice, nalazi se izlizano poprsje starije žene, okrenute licem gledatelju. Pokojnica je bila potpuno obučena, al se pojedinosti u odjeći ne mogu raspoznati, već jedino jedna fibula na desnom ramenu. Položila je obje ruke na prsa. U desnoj drži nekakov malen predmet, čini se nekakov cvijet u spodobi čaše. Kosa joj je u sredini razdijeljena i uvojcima zaokružuje ovalno lice. U ostalom slikovnom polju s lijeva i s desna nema nikakvih ornamenata. Ozgor u sredini je okrugla rupa; u premjeru ima 0.45, a duboka je 0.05 m. Ta je rupa služila za klin, kojim bijase učvrščena glavica spomenika, koji je pri dnu svakako bio provućen natpisom. Plohe po stranama grubo su izdjelane, a otraga nema nikakvih tragova dlijeta. 2. Ploča od vapnenca, odbijena ozgor, ozdol i na desnoj strani. Visina 0.43, širina 0.77, debljina 0.245 m. Na prednjoj strani, koja je izlizana i olupana, nalaze se dva ljudska poprsja, lijevo ženeko, desno muško. Od odjeće na ženskom liku razpoznaju se samo bore ispod vrata i po jedna fibula na svakom ramenu. Postavila je desnu, a kako se čini i lijevu podlakticu na prsa. U lijevoj ruci drži nekakvi ključ. Kosa zaokružuje lice i pada duboko. Muški lik je golobrad. Osoba drži pred prsima u desnoj ruci nekakav uski i dugoljasti predmet, po svoj prilici, kako to često biva, uvojak spisa. Lijeva se ruka ne raspoznaje jasno. Lijeva postrana ploha je grubo izdjelana, a otražnja ni malo. Za poznavanje odjeće naših pokrajina oba su fragmenta poradi lošeg stanja od vrlo male važnosti, al su dragocjeni za prosuđivanje kulturnog stepena zemlje, jer dokazuju, da je rimski običaj prodro i u tako odaljene krajeve, ko što je Glavica i da taj kraj ni iz daleka nije bio tako varvarski, ko što se je do nedavno mislilo.

Please Prijava to join the conversation.

Last edit: by mirsad_d.

Odgovor:Historija Rogatice 12 years 9 months ago #17909

Rezultati pretraživanja prehistoričkih gromila na Glasincu godine 1895.
Autor(i): FRANJO FIALA
Publikacija: GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA
Datum publikacije: 1895-10-01

Uvod. Pretraživanje gromila na Glasincu bilo je god. 1895. ograničeno u jednu ruku na okoliš Rusanovića, u drugu na okolicu kotarske varoši Rogatice. U samom Rusanoviću gotovo je dovršeno lanjske godine otpočeto prekopavanje nekropole. U okolici raskopane su manje nekropole kod Planja, Brezija, i veća na Gosinj-planini. Oko Rogatice nagjene su i znanstveno pretražene gromile kod Osova, Gučeva, Plješevice i Zagorice. Tim je načinom program god. 1892.: da se pretraživanje Glasinca obavlja u paralelnim zonama od zapada na istok gotovo izvršen, te će za buduću godinu u ovom kraju ostati samo nešto pabirčenja. Pri pretraživanju sudjelovao je i gospodin preparator Vejsil Ćurčić s lijepim uspjehom.


www.box.net/shared/njnmxr3zte
Materijal je dosta obiman, sa dosta teksta i slika.

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Historija Rogatice 12 years 9 months ago #17917

Uspjesi prekopavanja prehistoričkih gromila u jugoistočnoj Bosni (do Glasinca) godine 1897.
Publikacija: GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA
Autor: FRANJO FIALA


Tekst članka
Pristup. Pošto je završeno prekopavanje gromila u prodolu kod Rusanovića, općina Sočica rogatičkog kotara, prenesena je radnja u sjeveroistočni dio kotara, i to u općinu Branković. U rečenom okolišu prekopane su skupine gromila kod Brankovića, Beheca, Krvojevića, Pešurića, Duba, Trnova, Osova, Oprašića, Živaljevića, Razdolja i Županovića. U sjevernijoj općini Sokoloviću pokušano je prekopavanje u Očimerima. Idući tragom sjevernih megja onoga polja, što su zapremile te gromile, obretene su i pretražene gromile kod Križevca, Zagragja i Miletina, ali već u području sarajevskog kotara. Prigodom jednog putovanja radi pretraživanja nekoga mjesta, gdje je u novije doba nagjeno pohranjeno skladište drevnih ostanaka, obretena je nekropola kod Strbaca u jugoistočnom dijelu susjednog višegradskog kotara, te je nekoliko gromila i raskopano. I tako se problem ispitivanja glasinačkih gromila proširuje u problem ispitivanja gromila jugoistočne Bosne. Radnja zbog ispitivanja gromila mora se logički u tome smislu raširiti, jer Glasinac prije svega ne predstavlja završeno polje nekropola, nego samo na gusto poredane manje skupine gromila. Takih skupina ima megjutim po cijelom rogatičkom kotaru, u susjednim dijelovima sarajevskog i višegradskog kotara, pa će se za cijelo naći i u četvrtom susjednom vlaseničkom kotaru. Moram još i to istaknuti, da je po meni prije više godina izrečena procjena gromila rogatičkog kotara, po kojoj sam ih računao na 20.000 naspram 100.000 po dru Truhelki, još uvijek prevršila. Šestogodišnje iskustvo na terenu prekopavanja poučilo je pisca, da većina manjih gromila (ispod 7 m u premjeru) nijesu drugo, nego hrpe kamenja iz drevnih vremena, prikupljenog po polju, livadama i pašnjacinia i prirodne istrošene glavice kamenitih slojeva u slabo travom obraslom triaskom vapnencu. Ako je broj u ovogodišnjoj kampanji raskopanili gromila 86, naspram onoga broja, koji je prijašnjih godina raskopan, znatno zaostao, onda toj pojavi uzrok valja potražiti u tome, što su ove godine većinom raskopavane humke znatnih dimenzija. Kako lanjske, tako je i ove godine preparator Vejsil Ćurčić osobito prilježno i vješto sudjelovao pri raskopavanju i vogjenju dnevnika. Evo sada izvještaj o nahogjajima u gromilama, sredan po kotarskim i mjesnim skupinama.

www.box.net/shared/gz3e22jvfj
Materijal je dosta obiman, sa dosta teksta i slika.

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Historija Rogatice 12 years 9 months ago #18155

Molio bih da neko ovo prevede


Középkori sírkő Rogatica mellett. Fénykép után. | Medieval Rogatica on Gravestone. From a photograph
Srednjovjekovni spomenik Rogatica (kod Rogatice)pogledaj prilozenu sliku

Bogumil sírok Ladjevinában. Charlemont Húgótól

Please Prijava to join the conversation.

Last edit: by mirsad_d.

Odgovor:Historija Rogatice 12 years 9 months ago #18185

Ja sam ovdje po neku rijec uspjela odgonetnuti,pa eto ako sta moze pomoci kome ko se bolje razumi.

-mellett -u blizini,pored

-Fénykép -épitészet és fénykép (arhiktetura i fotografija)

-utàn -nesto prostorno poslije; npr;A hàz a sportpàlya utàn van (kuca je poslije sportskog terena)...a na jednom sam mjestu nasla znacenje "bez lica",sto ni to ne izgleda ne moguce vidjevsi sliku,al ipak se radi o madjarskoj morfologiji pa nebih sa sigurnoscu tvrdila pravo znacenje ove rijeci.

-Medieval -"Art Medieval"-umjetnost Medieval pokriva skup vremena i prostora na vise od 1000 godina istorije umjetnosti Evrope.

-Charlemont -"le fort de Charlemont"-jako utvrdjenje ciju je konstrukciju naredio Charles Quint 1555god,koji je imao velikog uticaja u toj epohi.Rijec charlement ima znacenje snage i moci (objekta,prostora,kulture....)

Dok neko ne odgonetne tacno sta tu pise i ne potvrdi to,do tada eto nekoliko rijeci tek toliko da mozemo sebi rastumaciti pa koliko bilo.

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Historija Rogatice 12 years 9 months ago #18186

  • Kaza
  • Kaza's Avatar Topic Author
  • Offline
  • Moderator
  • Moderator
  • Objave: 5099
  • Thank you received: 19
Svaka cast Sedina. Ja prvo imam problem da skontam koji je ovo jezik.
Kad bih znao mozda bih pokusao nesto. Ovdje ima izgleda mjesavine i turskog i francuskog ???
Kad imas sve, ne vidis nista; progledas tek kad nemas nista.

Please Prijava to join the conversation.

Odgovor:Historija Rogatice 12 years 9 months ago #18187

:) Ma i ja Kaza svo vrijeme pokusavam da skontam sta pise ispod slika.Po meni ove slike je zabiljezio Madjar koji je bio u nekoj vezi sa francuskom kulturom,eh sad dali se skolovao po francuskim univerzitetima ili samo biljezio nase Bosansko blago pa proslijedjivao ovamo u Evropu negdje u tom periodu 1600tih godina,i ne bih ti znala reci??U svakom slucaju nadam se da cemo saznati makar priblizno kad je ovo zabiljezeno i sta tacno pise ispod,nase je nase pa taman i muzeju u po Pariza.

Please Prijava to join the conversation.

Moderators: Mustafawebmaster
Time to create page: 0.058 seconds
Powered by Kunena forum

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version