Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Gase se škole, u više od 500 sela u BiH ne živi niko

ljubuski.info

Prema popisu iz 2013. godine, nabrojeno je više od 300 potpuno praznih sela. Već 2018. godine pojavio se podatak kako je Bosna i Hercegovina u okruženju rekorder kada su u pitanju prazna sela ili ona u kojima živi do desetak ljudi. Već tada se govorilo kako je u BiH oko 500 potpuno praznih sela, a više od 1500 je onih u kojima živi do desetak ljudi. 

 

Gase se škole, u više od 500 sela u BiH ne živi niko

 

U protekla dva i pol desetljeća BiH je zbog rata, ali i migracija već osjetila znatno smanjenje broja stanovnika jer ih je na popisu iz 1991. imala gotovo 4,2 milijuna, a na popisu iz 2013. samo 3,5 milijuna.

Međutim, procjenjuje se da je i taj broj bio prevelik i da je stvarni broj stanovnika 2013. bio bliži tri milijuna jer je popisano puno onih koji u zemlji samo imaju kuće ili stanove, a novi život već su počeli u inozemstvu. Koliko nas danas u BiH živi, nitko sa sigurnošću ne zna ili ne želi reći.

Što kažu brojke

Bosnu i Hercegovinu je od 2013. do 2019. godine napustilo 530.000 stanovnika. Podaci su to iz ankete o radnoj snazi koju objavljuje Agencija za statistiku BiH i Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Tijekom 2019. godine iz BiH se iselilo 56.987 osoba, sljedeće godine 85 tisuća, a prošle godine taj broj dosegnuo je 170 tisuća ljudi. Iseljavanje je već godinama posebno izraženo u ruralnim područjima, međutim, sve više se prazne i veliki bosanskohercegovački gradovi.

Prema popisu iz 2013. godine, nabrojeno je više od 300 potpuno praznih sela. Već 2018. godine pojavio se podatak kako je Bosna i Hercegovina u okruženju rekorder kada su u pitanju prazna sela ili ona u kojima živi do desetak ljudi. Već tada se govorilo kako je u BiH oko 500 potpuno praznih sela, a više od 1500 je onih u kojima živi do desetak ljudi. Sada, četiri godine kasnije, situacija je zasigurno znatno lošija, iseljavanje je postalo još masovnije, a s obzirom na to da su u selima ostajali samo starci, i protok godina morao je ostaviti posljedice. A nisu tako davno bila vremena kada su ta sela vrvjela od života, kada se čuo smijeh djece, lavež pasa, sve ono što život na selu čini dinamičnijim i postojanim. Sa sela u grad, iz grada u inozemstvo - postao je put velikog broja stanovnika Bosne i Hercegovine. Najbolji pokazatelj odumiranja sela je gašenje škola. 

Prosječno svake godine gubimo po deset učenika. Svake godine, uz smanjen broj djece na upisima, dogodi se da se dva do tri ili više učenika preseli u grad ili otiđe u inozemstvo - kazala je ravnateljica Osnovne škole Dositej Obradović iz Suvog Polja kod Bijeljine Branka Stevanović. Ova škola imala je i najveći broj učenika, između 800 i 900, po tri odjela, ali su ti odjeli imali do 40 učenika.

Zbog migracije stanovništva, ali i pada nataliteta, posljednjih godina u Bosni i Hercegovini ugašeno je nekoliko seoskih škola. Taj negativan trend svake je godine sve izraženiji. I dok je za većinu to samo statistika i brojka, za one koji žive u malim sredinama gašenje škola početak je kraja. U selu je stoljećima bila viša stopa nataliteta nego u gradovima. Jer, kako bi ljudi opstali na selu, morali su imati radnu snagu, a to znači da su morali imati dosta djece, posebice muške. Sada je ta slika drastično promijenjena.

Brojni zauvijek otišli

Većina ljudi ne vidi da će u sljedećih nekoliko godina biti bolje u BiH. Siti su, kažu, podjela, dnevnopolitičkih prepucavanja, krpanja kraja s krajem. Sve više je onih koji odlaze da se nikad više ne vrate. To potvrđuje i broj onih koji su se odrekli državljanstva. U posljednjih 20 godina državljanstva BiH odreklo se 393.210 osoba, a samo u prošloj godini do 10. prosinca iz knjige državljana ispisale su se 2802 osobe.

Naime, taj trend odricanja od državljanstva BiH nastavljen je unatoč pandemiji koja traje gotovo dvije godine. Vlasti se ovim problemom ne bave, šute i uzimaju novac od onih koje država zauvijek gubi. A projekcije su dramatične: broj stanovnika Bosne i Hercegovine će do 2070. godine biti manji od 1,6 milijuna ako stope emigracije i nataliteta ostanu iste. To bi bilo manje od polovine sadašnjeg broja stanovnika zemlje i nešto više od jedne trećine stanovništva Bosne i Hercegovine 1991. godine. Više od 40 posto ljudi bilo bi u dobi od 65 i više godina (u odnosu na sadašnjih 17 posto).

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version