Rogatica Home Page

Switch to desktop Register Login

Kurtćehajić smatra da zbog presuda suda u Hagu treba problematizirati postojanje entiteta RS

"Kod parafiranja 21. novembra i potpisivanja 14.decembra 1995. godine Dejtonskog sporazuma kao međunarodnog ugovora povrijeđena je najjača norma međunarodnog prava IUS COGENS koja je prema članu 53. Bečke konvencije o pravima međunarodnih ugovora osnov ništavosti svakog međunarodnog ugovora. U svom biću ta norma na prvom mjestu zabranjuje genocid", upozorava Kurtćehajić.

 

Kurtćehajić smatra da zbog presuda suda u Hagu treba problematizirati postojanje entiteta RS

 

Akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić smatra da treba pokrenuti proces dobijanja savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde na pitanje da li je postojanje entiteta Republika Srpska protivno međunarodnom pravu.

Akademik ističe da se približava 27 godina otkako su snage vojske i policije "tada faktičke paradržavne tvorevine pod nazivom Republika Srpska izvršile genocid u i oko Srebrenice što je presudio 26. februara 2007. godine najveći sud na planeti, Međunarodni sud pravde kojeg su osnovale 1945. godine Ujedinjene nacije".

"Kod parafiranja 21. novembra i potpisivanja 14.decembra 1995. godine Dejtonskog sporazuma kao međunarodnog ugovora povrijeđena je najjača norma međunarodnog prava IUS COGENS koja je prema članu 53. Bečke konvencije o pravima međunarodnih ugovora osnov ništavosti svakog međunarodnog ugovora. U svom biću ta norma na prvom mjestu zabranjuje genocid", upozorava Kurtćehajić.

Ističe kako je poznato je da je Međunarodni sud pravde presudio da su dijelovi vojske Republike Srpske izvršili genocid, a da se u nekim dijelovima presude spominje i policija tog entiteta.

"Također, imamo i više pojedinačnih presuda za genocid koje su pripadnicima vojnog i političkog života izrečene od strane Krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Potpisivanju Dejtonskog sporazuma prethodio je genocid u Srebrenici što predstavlja povredu IUS COGENS norme", ističe akademik.

Kurtćehajić navodi kako su učinjene i druge povrede IUS COGENS norme poput torture, izručivanje žrtve torture njenom mučitelju, ratove agresije i teritorijalnog proširenja, aparthejd (koji se ogleda u nametanju nošenja bijelih traka u Prijedoru) koje su utvrđene presudom Internacionalnog suda pravde u Hagu a i presudama Krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.

"Očigledno je da je IUS COGENS norma višestruko povrijeđena a prema međunarodnom pravu osnov je ništavosti svakog međunarodnog ugovora. I tu se nameće pitanje da li je Dejtonski sporazum automatski ništavan ili zahtijeva određenu verifikaciju. Radi se o pitanju na koje se svih ovih godina tražio odgovor", zaključuje Kurtćehajić.

Akademik Kurtćehajić ukazao je da je značajan doprinos odgovoru na ovo pitanje dao Alden Pervan, bh. državljanin koji živi i radi u Holandiji.

On je u svom uspješno odbranjenom magistarskom radu koji obrađuje ovu problematiku na Pravnom fakultetu u Holandiji, utvrdio da je potrebna verifikacija IUS COGENS norme i to tako što država koja smatra da je povrijeđena IUS COGENS norma obavijesti druge potpisnice međunarodnog ugovora o njenoj namjeri izlaska iz tog ugovora.

Verifikacija povrede navedene norme može se odvijati arbitražom ili da Internacionalni sud pravde u Hagu potvrdi povredu IUS COGENS norme čime bi se međunarodni ugovor poništio, a stanje vratilo na prvo prethodno pravno stanje što je, ističe Kurtćehajić, Republika Bosna i Hercegovina i njen tadašnji ustav.

"Razlog zašto je potrebna verifikacija ništavosti je da se ne bi unilateralnim potezima države pozivale na povredu IUS COGENS norme, a da ona uopšte nije učinjena. S obzirom na pravne mehanizme koji su u Bosni i Hercegovini uspostavljeni Dejtonskim mirovnim sporazumom nemoguće je preko institucija države BiH pokrenuti proces potvrde ništavosti Dejtonskog spoorazuma zbog povrede IUS COGENS norme pred međunarodnom arbitražom ili Međunarodnim sudom pravde u Hagu", mišljenja je akademik.

Smatra da je paradoksalno da postoji presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu, da su vojska i policija izvršile genocid u i oko Srebrenice, te da je od strane Krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju presuđen gotovo cijeli vojni i politički vrh Republike srpske od kojih imamo više presuda za genocid, a da djelo u čije ime je učinjen genocid i dalje postoji.

Smatra kako je u ovom momentu jedino moguće preko Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a na inicijativu bilo koje države sponzora koja je članica UN-a, po ovom pitanju tražiti savjetodavno mišljenje od Međunarodnog suda pravde u Hagu, koji bi dao odgovor na pitanje da li je postojanje Republike Srpske u skladu sa odredbama međunarodnog prava nakon svih presuda oba Haška suda od kojih je više njih vezano za izvršeni genocid.

Ucinimo nesto za nas grad... Ne zaboravi Rogaticu ... www.rogatica.com

Top Desktop version