GRIPA

Obzirom na aktuelnost teme u vezi gripe i prehlada u ovim zimskim vremenima, prenosim vam tekst od nasih zemljaka Doc.dr.sc.Smajil Durmisevic, dr.med.spec. i Ass.prim.dr.Jasminka Durmisevic- Serdarevic,dr.med.spec., koji govore na pomenutu temu….

 

GRIPA

 

Pisu:
Doc.dr.sc.Smajil Durmisevic, dr.med.spec.
Ass.prim.dr.Jasminka Durmisevic- Serdarevic,dr.med.spec.

Ozbiljan zdravstveni rizik za starije osobe i hronicne bolesnike

Gripa je akutna zarazna respiratorna bolest koja se javlja najcesce u epidemijskim razmjarama.
Obolijevaju ljudi svih dobnih skupina. Narocito su osjetljivi stariji od 65 godina i mala djeca.Teski klinicki tok i komplikacije su cesce kod hronicnih bolesnika, bez obzira na uzrast. Epidemije gripe sa vecim brojem oboljelih se javljaju periodicno, svake 2-3 godine.

Vrlo brzo se siri i zahvata cijele drzave i kontinente. Izvor infekcije su oboljeli od gripe u prvim danima bolesti. Obzirom da od gripe obolijevaju i neke domace i divlje zivotinje nije iskljuceno i prenosenje infekcije od oboljele zivotinje.
Infekcija se prenosi sa oboljelog kapljicnim putem. Virusa gripe ima vise tipova i ceste su genetske promjene virusa. Kako infekcija moze biti sa razlicitim tipovima tako i covjek u toku zivota moze bolovati gripu vise puta.

Djecu najcesce inficiraju odrasli iz njihove okoline. Epidemije se javljaju u kolektivnim ustanovama, vrticima i skolama. Narocito su osjetljiva djeca koja boluju od neke hronicne bolesti (astme ili asmaticnog bronhitisa, diabetesa, bolesti bubrega, teske anemije, itd.). Kod ove djece bolest je tezeg klinickog toka i cesce su komplikacije.

Inkubacija, vrijeme od zarazavanja do ispoljavanja bolesti, kod gripe je kratka, 1-2 dana. Bolest pocinje naglo. Dijete odbija hranu, ima glavobolju, zali se na bolove u cijelom tijelu, javlja se groznica. Temperatura se penja na 38oC-39oC.

Narocito visoka temperatura, cak do 40oC, moze biti u prvih 12 sati bolesti. Najcesce se povisena temperature odrzava 2-3 dana. Opsta slabost, malaksalost pa cak i kratkotrajni gubici svijesti, kod neke djece, mogu trajati vise dana. Javlja se hunjavica, sakrecija iz nosa, suhoca i grebanje u grlu. Svi ovi simptomi traju 4-5 dana u nekomplikovanih slucajeva. Kod male djece mogu se javiti kmplikacije u vidu bronhitisa, upale pluca, upale uha ili sinusa, konjuktivitisa, kao i komplikacije na zglobovima, kostima i misicima.

 

Kod djece uzrasta od 0 – 4 godine rizik komplikacija od gripe kao i pojava tezeg klinickog toka je 100 slucajeva sa komplikacijama odnosno tezih slucajeva gripe na 100.000 stanovnika. Ovaj rizik je kod skolske i djece i omladine znatno manji i iznosi 20 slucajeva sa komplikacijama na 100.000 stanovnika.

Najveci rizik je kod odraslih osoba starijih od 65 god i iznosi 1000 slucajeva sa komplikacijama na 100.000 stanovnika. Radi smanjenja ovih rizika preporucuje se obavezna vakcinacija svake godine, a narocito rizicnih grupa stanovnistva.

Terapija – lijecenje

U obicnim, nekomplokovanim, slucajevima u prvim danima bolesti primjenjuje se simptomatska terapija uz mirovanje i lezanje u postelji nekoliko dana. Preporucuje se ishrana lahko probavljivom hranom uz dovoljan unos tecnosti i vitamnia, narocito vitamina C, u bilo kom obliku farmaceutskih preparata ili uzimanjem namirnica bogatih vitaminima (svjeze povrce, voce – narance, kivi, limun).

 

Od lijekova se mogu uzimati lijekovi za snizenje tomperature i lijekovi protiv bolova, cajevi i sirupi za smirenje kaslja i za iskasljavanje.

Sprecavanje i suzbijanje bolesti

Opste mjere za sprecavanje i suzbijanje gripe sastoje se od cesceg provjetravanja prostorija, izbjegavanja mjesta okupljanja ljudi u vrijeme epidemije, izbjegavanje posjeta oboljelima od gripe, kucna izolacija oboljelih, zastita usta i nosa maramicom prilikom kasljanja i kihanja, itd.

Medjutim, sve ove preduzete mjere namaju veci uticaj na sirenje zaraze. Mnogo djelotvorniju zastitu pruza aktivna imunizacija-vakcinacija protiv gripe.

 

Odmah po otkricu virusa gripe, 1933. godine, pocela su istrazivanja o mogucnosti vakcijnacije protiv gripe. Danas eksperti SZO (Svejetske zdravstvena organizacija) kontinuirano kontroliraju proizvodnju vakcine protiv gripe. Obzirom na veliki broj tipova virusa, eksperti odredjuju vjerovatnocu pojave tri tipa virusa za svaku jesenju sezonu. Referentne laboratorije SZO salju proizvodjacima vakcine prijedlog o moguca tri tipa virusa. Kontrola i laboratorijsko testiranje vakcine se vrsi u junu i julu, da bi proizvodnja vakcine za tu godinu pocela u avgustu. Vec od septembra se vrse pripreme za vakcinaciju i pocinje se provoditi vakcinacija stanovnistva.

Kad su u pitanju djeca, vakcinacija se preporucuje djeci koja vec boluju od neke hronicne bolesti, (astme ili astmaticnog bronhitisa, dijabetesa, bolesti bubrega, itd.), kao i djeci koja su u ranijim godinama bolovala od gripe sa tezim klinickim tokom ili su imala komplikacije.

Vakcinacija djece protiv gripe je u nasoj zemlji prvi put vrsena 2001. godine. Djeca se vakcinisu u dobi od 6 mjeseci i starija. Postoje dvije vrste vakcine. Vakcina protiv gripe kojom se vakcinisu djeca dobi od 6 mjeseci do 36 mjeseci, i vakcina za odrasle i djecu stariju od 36 mjeseci. Mala djeca do tri godine starosti se vakcinisu sa dvije doze vakcine u razmaku od 28 – 30 dana. Starija djeca se vakcinisu jednom dozom vakcine.

Protiv gripe se ne smiju vakcinisati djeca i odrasli koji su alergicni na jaja, perije, kokosije meso, kao ni one osobe koje imaju povisenu temperaturu. Vakcina se daje duboko podkozno u nadlaticu. Savremeni proizvozvodjacii vakcina sve vise rade na boljem preciscavanju vakcine, a time i smanjenju postvakcinalnih reakcija.

Postvakcinalne reakcije mogu biti lokalne i opste. Lokalne reakcije na vakcinu su i najcesce i manifestuju se: bolom, otokom i crvenilom na mjestu uboda. Opste reakcije su rjedje, a mogu se manifestovati povisenom temperaturom, glavoboljom, zamorom, bolom u misicima.

Postvakcinalne reakcije, najcesce, brzo prolaze. Javljaju se 6 – 12 sati nakon vakcinacije i obicno traju jedan do dva dana poslije vakcinacije. Veoma rijetko, mogu se javiti i teze alergijske reakcije.

Kod vakcinisanih osoba se postize zastita protiv gripe u visokom procentu, do 89%. Ukoliko vakcinisana osoba ipak oboli od gripe, tok bolesti je blazi i rjedje se javljaju komplikacije.

Komentariši