DANSKA 20.5.2017: Manifestacija sjećanja na genocid u Srebrenici

Prisutnima se obratio i doc. dr. Suad Kurtćehajić koji je istakao: „Srbija se izvukla presudom 2006 godine jer nije osuđena za genocid, ali jeste za to sto nije spriječila genocid. U svijetu se desilo 100 genocida, ali se samo 10 genocida procesuiralo. Srpska ne može biti konstanta, Bosna je konstanta.

 

 

 

 

 

Već treći put džemat Nakskov u organizaciji sa IZ Bošnjaka u Danskoj, čiji je predsjednik Ramiz Radonjica, organizira manifestaciju „Sjećanje na 11. juli 1995. genocid BiH- Srebrenica.

Gospodin Radonjica je ovom prilikom istakao da je cilj ovog okupljanja sjećanje na genocid.

„Ono što se desilo u Srebrenici, desilo se na teritoriji cijele BiH i to nikad nećemo zboraviti, ovim skupovima želimo svima pokazati i dokazati da je genocid u BiH stvarnost, a oni koji isti negiraju moraju to prihvatiti. Nasa dužnost je da buduće generacije budu svjesne svoje historije i da nikada ne dozvole da se nešto poput genocida u BiH dogodi.“ kaže gospodin Radonjica.

Program je počeo ucenjem ašere efendije Kadrije Pitarević.

Imam džemata Nakskov Almedin ef. Ibiševic je u svom obraćanju istakao da jedino Allah dz.š zna u čemu je hajr tadašnjeg stradanja Bošnjaka.

„Kao prvo – mi moramo čuvati islam, jer nas on drži na uzvišenju. Drugo- ne smijemo zaboraviti- A današnji skup govori da se Srebrenica ne zaboravlja, jer svojim dolaskom to i pokazujete. I kao treće- moramo pokazati snagu zločincima da nas nisu porazili i da nas nikad neće poraziti, a naši uspjesi su i dokaz tome. Iako smo na kraju svijeta mi domovinu nismo zaboravili i nikada nećemo.“ ističe ef. Ibiševic

Emina Mujanović iz Tuzle pročitala je svoju autorsku pjesmu posvećenu najmlađoj žrtvi ovog genocida, Fatimi Muhić.

Skupu je prisustvovao i član opstine Nakskov Leo Christensen koji se ovom prilikom obratio i istakao da je Danska bila i da će uvijek biti uz Bošnjake u Danskoj.

„Razlog ovog okupljanja je žalostan i bolan. Ne vrijedi reći da razumijemo kroz šta ste prošli jer to niko u potpunosti ne može razumjeti ako nije prošao kroz isto. Mi ovo ne smijemo zaboraviti, uvijek se trebamo sjećati, jer ako zaboravimo postoji mogućnost da se ovo ponovi bilo gdje. Ovo moramo uvijek prepričavati budućim generacijama. Mi smo taj rat vidjeli i pratili kroz medije i zastrašujuće je što se to desilo pred očima Evrope, pred očima svih nas. Drago nam je što smo bili u prilici pružiti pomoć izbjeglicama i upoznati novu kulturu i tradiciju bošnjackog naroda, čak iako je razlog dolaska bio tragičan. Naše generacije sada zajedno odrastaju, ali historiju nikada ne smijemo zaboraviti!“ kaže Christensen.

Ambasador BiH u Danskoj Haris Bašic skupu se obratio riječima da je razlog okupljanja tužan,a li stvaran i da nakon više od dvije decenije se stvarnost ne prihvata u potpunosti.

„Svi su gleadali kako kako u nekoliko dana ubijaju na pravdi Boga 8732 osoba, ali broj još uvijek konačan. Pričaju da se ovo nikom više neće dogoditi, međutim isto ovo se dešava negdje u svijetu, dok mi o ovome pričamo. Dužnost nam je sjećati se ovoga i nikada ne zaboraviti. Genocid se nije dogodio samo u Srebrenici već na prostoru cijele BiH. Svako ima pravo oprostiti ali nikada zaboraviti! Meni je čast predstavljati narod BiH, jer upravo vi svjetlate obraz našoj domovini.“

Direktor instituta za nestala lica prof. Amor Mašovic je u toku 45 minutnog izlaganja prisutnima predočio statističke podatke koji govore o nastradalim i nestalima u toku genocida.

U toku agresije na BiH život je izgubilo oko 200.000 osoba, a nestalo oko 32. 000 od kojih je 96% odraslih, a čak 4% mlađih od 18 godina.

Svoje izlaganje je završio izrekom „ Ko prašta zločincima, kažnjava nevinim.”

Prisutnima se obratio i doc. dr. Suad Kurtćehajić koji je istakao: „Srbija se izvukla presudom 2006 godine jer nije osuđena za genocid, ali jeste za to sto nije spriječila genocid. U svijetu se desilo 100 genocida, ali se samo 10 genocida procesuiralo. Srpska ne može biti konstanta, Bosna je konstanta. Navikavanje Bošnjaka da Srpska postoji je takodje genocid, jer je nemoguće da mi prhvatimo nešto sto je izvršilo genocid, to ne smijemo nikad prihvatiti, Srpska je genocidna tvorevina. Nama se osporava i država i jezik,a mi se moramo boriti i sačuvati svoju državu i svoj identitet. Jako je važno da znamo šta nam se dešavalo kroz historiju.”

Profesor Kurtcehajić naglasio i da Bošnjaci trebaju izvući pouku iz svega što im se desilo, da nauče sve što mogu o svojoj Bosni, da se potrude i da argumentima osporavaju laži i bore za svoje. „Bosna je preživjela i carevine i kraljevine, preživjela i živjet ce i dalje“ završio je Kurćehajić-

Vođa „Puta smrti“ Senad Omerović kaže da je Srebrenica 1993. godine proglašena kao zaštćena zona , a kada je 1995. napadnuta, holandski bataljon ništa nije učinio da je odbrani.

„Mi smo učinili ogromnu grešku kada smo se odlučili držati užeta UN a ne užeta Uzvišenog Allaha dž.š. čije uže nikada ne puca. Jedino je milost Njegova spasila Bošnjake onoga što se sa njima tada planiralo uraditi.“ rekao je gospodin Omerović.

Elmedin Kadrić glavni imam IZ Bošnjaka u Danskoj skupu se obratio riječima da je uzor Bošnjacima muslimanima Muhamed s.a.v.s. koji nikada nije odustao pa tako neće ni Bošnjaci.

„Sjećanje je naša obaveza! A to da nismo odustali je upravo ovaj skup kojim dokazujemo onima koji negiraju genocid isti i počinjen na prostoru BiH.“

Izaslanik reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i direktor za pravne poslove Ismail ef. Smajlović je istakao da se Bošnjaci nakon svih stradanja i užasa koji im se kroz historiju dogadjao moraju uzdici i krenuti naprijed.

„Vi Bošnjaci, muslimani Danske čuvajte jedinstvo, gradite organe i zajednicu Bošnjaka ovdje. Ne dozvolite nikom da vas razjedinjava. Uzviseni Allah dž.š. traži da vjerujemo u Njega i u Njegovog Poslanika.“

„Moja poruka su riječi i selami reisa Kavazovića: Razvijajte iskrene odnose pa ćemo imati nadu u bolju budućnost. Činite dobra djela i neka ona budu dokaz da smo postojali u vremenu, jedno od tih djela je i ovaj skup“ završio je ef. Smajlović.

Program je učenjem ilahija obogatio i ženski hor “Sabur” iz istoimenog džemata iz Randersa.

(SANA)

 

Komentariši