Ahmet Fazlić – Agronom koji nudi i besplatne usluge

Uz rijeku Gostović se nalazi imanje Ahmeta Fazlića, lijepo je uređeno i vidi se da se neko ozbiljno bavio hotikulturom. Tu su i razne voćke, ali vrt bogat povrćem. Srednju školu je završio u Bijeljini, a fakultet u Sarajevu. Kaže kada bi živio milion godina drugi posao ne bi radio. Voli prirodu, a posebno voćke.

 

 

Ahmet Fazlić – Agronom koji nudi i besplatne usluge

 

Uz rijeku Gostović se nalazi imanje Ahmeta Fazlića, lijepo je uređeno i vidi se da se neko ozbiljno bavio hotikulturom. Tu su i razne voćke, ali vrt bogat povrćem. Srednju školu je završio u Bijeljini, a fakultet u Sarajevu. Kaže kada bi živio milion godina drugi posao ne bi radio. Voli prirodu, a posebno voćke.

-Vodim mnogo projekata u BiH, stalno sam na terenu. Narod se sve višed okreće uređenju zemljišta i kultivisanju određenih kultura. Ono što je primjetno je da se u zadnje vrijeme više sadi  jezgrasto voće, orah i lješnjak, kaže nam Fazlić.

Njegovo mišljenje je da BiH ima najzdravije prirodne resurse u Evropi i da se u tome krije ogromna šansa za proizvodnju zdrave hrane i zapošljavanje. Naprosto mu se čini da bi BiH mogla biti primjer zdravog života.

Jedna od budućnosti je kaže i uzgoj autohtonih sorti voća, prije svega jer su postale imune na rezistentne bolesti i štetočine Kao takve pokazale su se održivim u proizvodnji zdrave hrane.

Koronavirus je ljude ponukao da opet razmišljaju o egzistenciji baziranoj na vlastitoj proizvodnji. Primjetno je da se čak koriste i prostori u stambenim zgradama za uzgoj povrća i voća. naš sagovornik smatra da u tome nema ništa loše i da to može biti uspješna proizvodnja ako se sluša struka.

– Pa mogu se proizvoditi, paradaiz, paprika,  krastavci.U zgradama je  moguće ugojiti i patuljaste voćke, jabuku, trešnju, breskvu, kaže Fazlić.

Nije protivnik ni pokušaja da se u BiH uzgoje i neke sorte koje klimatski tu ne pripadaju poput limuna, banane, lubenice. U praksi se pokazalo da je moguće. Ono što ga raduje je činjenica da se ljudi u BiH sve vipše posvećuju uređenju dvorišta, pa se hortikultura nameće kao potencijalno zanimANJE BUDUĆNOSTI.

 

 

 

Komentariši