Tokom iskaza u haškoj sudnici, bivši predsjednik Izvršnog odbora Općine Rogatica i zamjenik komandanta Rogatičke brigade Mile Ujić je nastojao da zločine protiv tamošnjih nesrba svede na nivo izolovanih incidenata
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je raspisivanje potjernice za Miletom Ujićem, optuženim za zločine na području Rogatice.
Predsjedavajući Apelacionog vijeća Hilmo Vučinić kazao je da Ujiću ponovo nije mogao biti uručen poziv.
– Pokušali smo putem Sudske policije izvršiti dostavu na obje adrese – rekao je Vučinić dodajući da su sudski policajci od policije u Rogatici dobili informaciju da je moguće da je Ujić u Srbiji, gdje ima dva sina.
Ujić je bio jedan od svjedoka odbrane ratnog zločinca Ratka Mladića. Svjedočio je u korist odbrane Mladića koji je bio optužen za progon Bošnjaka i Hrvata u 15 općina pod kontrolom srpskih snaga, od kojih je jedna Rogatica. Mladiću se sudilo i za genocid u Srebrenici i još sedam općina, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Mladić je osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovječnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Tokom iskaza u haškoj sudnici, bivši predsjednik Izvršnog odbora Općine Rogatica Mile Ujić je nastojao da zločine protiv tamošnjih nesrba svede na nivo izolovanih incidenata. Tako je naveo da je sredinom augusta 1992. godine 25 zatočenika logora Rasadnik izvedeno i streljano, ali da je to uradio “poremećeni um, bez ičije naredbe, bez ičije komande”. U nastavku unakrsnog ispitivanja tužilac je sugerisao da je “poremećeni um” bio Dragoje Paunović zvani Špiro i da nije bio “bez ičije komande”, već je zapovijedao jednom od jedinica Rogatičke brigade.
Ujić, koji je pored političke funkcije tokom 1992. godine bio i načelnik štaba, odnosno zamjenik komandanta Rogatičke brigade, saglasio se da je Paunović naredio streljanje zatočenika koje je iz Rasadnika prethodno izveo Radislav Ljubinac. Svjedok je, kaže, za incident čuo neposredno nakon što se dogodio, a isprva se “samo nagađalo” da je Paunović odgovoran, da bi kasnije to potvrdila istraga.
Budući da je počinilac bio komandant unutar vojne strukture bosanskih Srba na čijem čelu je u to vrijeme bio Ratko Mladić, tužilac Traldi je pitao svjedoka da li je Paunović sankcionisan. Ujić priznaje da protiv njega nisu preduzete nikakve mjere – nije to učinio ni komandant brigade, niti svjedok kao njegov zamjenik.
Umjesto toga, Ujić se, sugeriše tužilac, pojavio kao svjedok Paunovićeve odbrane pred Sudom Bosne i Hercegovine u Sarajevu, koji je protiv njega podigao optužnicu za jedan od najtežih zločina na području Rogatice. Tom prilikom je, međutim, propustio da kaže da je Paunović zaista počinilac, a na suđenju Mladiću se pravdao da mu niko u sudnici nije postavio direktno pitanje o tome.
Predsjedavajući sudija Orie je, međutim, primijetio da se u presudi kojom je Paunović osuđen na 20 godina zatvora navodi da je Ujić rekao da su zločin počinili “neki ekstremisti”, a ne optuženi. Svjedok je pokušao da objasni da kada kaže “ekstremisti”, iz te grupe “ne izuzima Paunovića”, kao i da se samo sumnjalo da je on počinilac. Kada je suočen sa sopstvenom tvrdnjom da je istragom sigurnosnog organa brigade utvrđeno da je Paunović naredio zločin, u više navrata je izbjegao odgovor, pa je predsjedavajući odustao od daljeg ispitivanja.
Suprotno navodima optužnice da su rogatičko poljoprivredno dobro Rasadnik i srednja škola Veljko Vlahović bili zatočenički centri u kojima su nesrpski civili držani u neljudskim uvjetima, svjedok Ujić tvrdi da se radilo o “sigurnim kućama” gdje su muslimani držani da bi se sačuvali od mogućih napada. Koliko je Rasadnik bio “sigurna kuća” po tužiocu pokazuje incident sa izvođenjem i streljanjem zatočenika, a sugerisao je i da su žene koje su držane u srednjoj školi silovane od policajaca koji su osiguravali objekat.
Ujić priznaje da je za to znao, kao i da je izvjestio komandira rogatičke policije, ali nije dalje na tome insistirao kada mu je ovaj uzvratio “da se ne petlja, jer je ljudska glava danas jeftinija od glavice luka”.
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je 5. februara 2020. godine optužnicu protiv Mileta Ujića, zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog na području Rogatice 1992. i 1993. godine.
Teretio se za zločine počinjene na području Rogatice i okoline, da je tokom 1992. i 1993. godine, za vrijeme širokog i sistematičnog napada VRS-a, policije i paravojnih formacija na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Rogatice, kao zamjenik komandanta Rogatičke brigade VRS-a, učestvovao u progonu civilnog stanovništva.
Optužen je bio da je komandovao napadom na selo Kozadre, u kojem je lično i učestvovao prilikom kojeg je od dejstva topništva ranjeno otprilike 20 civila, među kojima i malodoljetna djeca i žene, nakon čega su zarobljeni, te je ubijeno osam zarobljenih vojno sposobnih muškaraca, kuće i imovina zapaljeni, a preostali civili odvedeni u protivzakonito zatočenje i nakon toga protjerani i transportirani sa područja Općine Rogatica.
Apelaciono vijeće Suda BiH ranije je ukinulo prvostepenu presudu kojom je Ujić u aprilu prošle godine oslobođen za zločine na području Rogatice. On je optužen da je 2. augusta 1992. godine komandovao grupom od 50 pripadnika Gučevske čete u napadu na selo Kozadre. Na teret su mu stavljena ubistva, ranjavanja, prisilno preseljenje, zatvaranja i druga djela nad licima bošnjačke nacionalnosti.
U januaru ove godine održana je žalbena sjednica na kojoj je Tužilaštvo zatražilo ukidanje prvostepene presude, dok je odbrana zatražila da ona bude potvrđena. Sud nije izdao saopćenje o ukidanju presude.
STAV