Bivši načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić kritikovao je kantonalnu vlast u Sarajevu zbog, kako on smatra, loše reakcije nakon tramvajske nesreće u Sarajevu u kojoj je poginuo mladić Erdoan Morankić dok su četiri osobe povrijeđene.
On je ujedno poručio i da je resorno ministarstvo znalo stanje infrastrukture godinama, a napomenimo da je upravo on bio predsjednik Nadzornog odbora KJKP GRAS-a u periodu od 2006. do 2008. godine.
Ajnadžić smatra kako je ova tragična nesreća bila, ustvari, samo posljedica.
“Poznate, upozoravane, ignorisane posljedice sistema koji godinama funkcioniše na improvizaciji, nemaru i prebacivanju odgovornosti. Ono što je iskočilo iz šina nije bio samo tramvaj, već i iluzija da institucije znaju šta rade”, naveo je on te dodao da se uzrok još utvrđuje dok se “odgovornost odavno zna”.
Uputio je kritike Vladi Kantona Sarajevo za koju smatra da je “zbunjeno, konfuzno, nekoordinirano i međusobno kontradiktorno” te tako dodatno “zapalilo javnost”.
“Umjesto preuzimanja odgovornosti, svjedočili smo pranju savjesti. Umjesto odlučnih poteza – birokratsku paralizu”, istakao je on uz pohvale mladima koji su, prema njegovom mišljenju, reagovali “organizovano, mirno i argumentovano”.
Smatra kako zahtjev za ostavkama nije radikalizam već “minimum političke higijene u ozbiljnom društvu”.
“Da su ministri i direktori na vrijeme podnijeli ostavke, povjerenje u gradski prijevoz, a posebno u tramvajski saobraćaj, moglo se spasiti. Ostavka nije priznanje krivice, nego priznanje odgovornosti. Ali, upravo ono što je logično i odgovorno, nije se desilo. Tek kada su protesti postali uporni i kontinuirani, sistem je počeo pucati. Rezultat: ostavka premijera Nihad Uka. Ruku na srce, on nosi političku odgovornost. Ali, nije jedini. I nije najbliži uzroku. Mnogi koji su direktno odgovorni za sigurnost saobraćaja i logističko upravljanje i dalje sjede mirno, bez ikakve namjere da odstupaju”, mišljenja je Ajnadžić.
Prema njegovom mišljenju, ostavka direktora GRAS-a je bila iznuđena, a ne principijelna. Ipak, kao ključ problema ističe Ministarstvo saobraćaja KS jer su “znali stanje infrastrukture i godinama nisu djelovali”.
Između ostalog, poručio je kako bi ispravan potez Uka, od ostavke, bio da je “javno, imenom i funkcijom, pozvao odgovorne u lancu upravljanja da podnesu ostavke i da vlada nastavi raditi, sanirati štetu i vratiti povjerenje građana”.
“Jer ovo nije pitanje politike. Ovo je pitanje sigurnosti. A sigurnost ne smije zavisiti od toga ko će prvi pasti, nego od toga hoće li se sistem konačno uspraviti”, naveo je on.
Prvi veliki talas dugovanja
Kako smo i naveli, on je bio predsjednik Nadzornog odbora KJKP GRAS-a u periodu od 2006. do 2008. godine.
GRAS je 1999. godine posljednji put poslovao s dobiti (oko 200.000 KM), a već 2000. godine započinje kontinuirani finansijski pad s gubitkom od 2,67 miliona KM.
Zatim do 2006. godine, na kraju mandata tadašnje uprave, akumulirani gubitak za period 2000-2006. iznosio je 26,5 miliona KM – što predstavlja prvi veliki talas dugovanja i početak dugoročne krize.
Period nakon 2006. godine (uključujući i 2008. godinu) obilježen je nastavkom rasta minusa i produbljivanjem finansijskih problema, bez oporavka poslovanja.
Posljedice tog perioda vidljive su kasnije: 2015. godina završena je s godišnjim gubitkom od 33,52 miliona KM, dok je ukupni akumulirani gubitak prema izvještajima dosegao između 267 i 350 miliona KM.
Dakle, tih godina je to izgledalo ovako: 2006. godine – 4,84 miliona KM, 2007. godine – 6,97 miliona KM i 2008. godine – 16,86 miliona KM
Aktuelna vlast je rekla kako je zatekla dug od oko 300 miliona KM u ovom javnom preduzeću.
Zato bi se javnost mogla zapitati, s obzirom na zaključke Ajnadžića, da li je on sve uradio dok je bio na svojoj poziciji u Nadzornom odboru GRAS-a.