Rogatica ove godine obilježava značajne jubileje koji svjedoče o dugoj historiji islamskog kulturnog, obrazovnog i vjerskog života ovog kraja. O 450 godina Šudžaudinove, odnosno Čaršijske džamije, 295 godina medrese i 160 godina od imenovanja Mehmed Refik-ef. Hadžiabdića za šejhul-islama, za emisiju DDBiH govorio je Amel-ef. Kozlić.
Kozlić ističe da o značaju ovih jubileja dovoljno govori činjenica da se obilježavaju stoljeća postojanja vjerskih i obrazovnih institucija.
450 godina sedžde na jednom mjestu, 295 godina organizovanog obrazovanja u to vrijeme u našem gradu, mislim da te činjenice dovoljno govore koliko je to za nas važno, kazao je Kozlić.
Obnova nakon rušenja
Šudžaudinova džamija sagrađena je 1576. godine. Tokom svoje historije dva puta je u potpunosti porušena, 1914. i 1992. godine, a potom obnovljena 1933. i 2007. godine.
Poseban značaj ovogodišnjem programu daje činjenica da je Islamska zajednica u Rogatici nakon rata godinama radila na obnovi porušene infrastrukture. Od 18 džamija koje su prije agresije postojale na području medžlisa, obnovljeno ih je 17.
22 godine smo potrošili na obnovu, izgradnju i formiranje džemata. Zato nam je značajno što smo nakon 22 godine dočekali da organizujemo nešto edukativno i kulturno u našoj Rogatici, istakao je Kozlić.
U okviru programa bit će predstavljena i izložba posvećena rogatičkim džamijama koje su postojale do 1941. godine. Od sedam gradskih džamija koje će biti predstavljene kroz umjetničke prikaze, danas je sačuvana samo Šudžaudinova džamija.
Povratnici i život
Kozlić je govorio i o svakodnevnom životu povratnika u Rogatici. Ističe da je broj ljudi koji danas žive u ovom gradu mali, a da Islamska zajednica često predstavlja jedinu adresu na koju se mogu obratiti za pomoć.
Najveći problem je nedostatak ljudi. Malo je našeg svijeta tamo, nažalost, malo je ljudi koji su se odlučili vratiti, kazao je.
Posebno se osvrnuo na infrastrukturne i egzistencijalne probleme s kojima se suočavaju povratnici, ali i na činjenicu da u nekim povratničkim mjestima tokom dijela godine gotovo da nema stanovnika.
Poruke iz Rogatice
Govoreći o bilbordu s likom ratnog zločinca Ratka Mladića koji je postavljen na ulazu u Rogaticu, Kozlić kaže da je takva poruka rastužila i razočarala dio povratnika.
Ipak, naglašava da se u Rogatici nastoje čuvati pozitivne vrijednosti i raditi na budućnosti.
Nemamo potrebe da se bilo koga bojimo, bilo koga stidimo. Radimo ono što možemo, poručio je Kozlić.
Za njega ovogodišnji jubileji predstavljaju važan trenutak jer Rogatica, nakon godina obnove, ponovo dobija prostor za kulturne i edukativne sadržaje.
Cijeli razgovor s Amel-ef. Kozlićem možete pogledati u videoprilogu na linku iznad teksta.
