Srebrenica je i zataškavanje zločina i uništavanje masovnih grobnica. Srebrenicu moramo ugraditi u naše zajedničko historijsko pamćenje i u temelje proširenja EU na područje zapadnog Balkana. Ne smijemo pristajati na diskriminatorne i isključive stereotipe o pojedinim narodima, boriti se moramo protiv kolektivne krivice. Odgovorni za genocid u Srebrenici moraju u Haag, na sud, u zatvor, mi moramo zajednički pomoći graditi i omogućiti evropsku budućnost za Srebrenicu, za tamošnje ljude i cijelu Bosnu i Hercegovinu
Evropski parlament donio Rezoluciju o Srebrenici
11. juli dan sjećanja na genocid u Srebrenici
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, je povodom donošenja rezolucije o Srebrenici, koju je danas 15. januara 2009. godine donio Evropski parlament (EP) na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, izdaje slijedeće saopštenje za javnost:
Danas 15. januara 2009. godine Evropski parlament (EP) je na ovogodišnjem prvom plenarnom zasjedanju u Strasbourgu donio rezoluciju o Srebrenici, sa kojom EP poziva države članice EU i države zapadnog Balkana, da obilježe 11. juli danom sjećanja na genocid u Srebrenici. U rezoluciji, koju su zajedno predložile sve političke grupacije u EP, naglašeno je, da je se potrebno podsjetiti i prikladno pokloniti svim žrtvama zločina, koji su počinjeni za vrijeme ratova na Balkanu.
Rezolucija je donesena tačno tri mjeseca od kada je u Briselu bila delegacija “Udruženja majki Srebrenice i Žepe”, koja je potpredsjednici Evropskog parlamenta Diani Wallis iz političke grupacije Liberala i Demokrata za Evropu (ALDE), izručila prijedlog rezolucije o Srebrenici u prisutnosti slovenskog poslanika u EP Jelka Kacina (LDS/ALDE). Diana Wallis je prošle godine zajedno sa slovenskim poslanikom u Evropskom parlamentu Jelkom Kacinom prisustvovala komemoraciji u Potočarima (Srebrenica). Uručivanju prijedloga rezolucije u EP prisustvovao je i vrhovni poglavar muslimana u Bosni i Hercegovini reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić.
U obrazloženju prijedloga rezolucije slovenski poslanik u EP Jelko Kacin je između ostalog rekao: “Srebrenica je i zataškavanje zločina i uništavanje masovnih grobnica. Srebrenicu moramo ugraditi u naše zajedničko historijsko pamćenje i u temelje proširenja EU na područje zapadnog Balkana. Ne smijemo pristajati na diskriminatorne i isključive stereotipe o pojedinim narodima, boriti se moramo protiv kolektivne krivice. Odgovorni za genocid u Srebrenici moraju u Haag, na sud, u zatvor, mi moramo zajednički pomoći graditi i omogućiti evropsku budućnost za Srebrenicu, za tamošnje ljude i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Posebno bi se zahvalio konferenciji predsjednika, koja je jednoglasno podržala prijedlog, da mlade Bošnjake i Srbe iz Srebrenice zajedno, svake godine, pozovemo u EP, da bi izvan Srebrenice, bez pritisaka i stresova domaće sredine razmišljali, planirali i gradili zajedničku i ljepšu budućnost za Srebrenicu i cijelu BiH. Ova Rezolucija nije namijenjena prošlosti. Iako govori i o mrtvima namijenjena je živima i njihovoj boljoj budućnosti.”
Međunarodni institut IFIMES pozdravlja donošenje rezolucije i nada se, da će se i države zapadnog Balkana odazvati i obilježiti 11. juli/srpanj kao dan žalosti i sjećanja na počinjeni genocid u Srebrenici. Majke Srebrenice, koje su u ratu izgubile svoje najbliže, svjesne su, da budućnost zapadnog Balkana nije moguća bez istine, pravde i pomirenja. Žele stabilnu i sigurnu regiju za sve generacije, koje dolaze, sa nadom, da se takvi zločini neće više nikada dogoditi.
Međunarodni institut IFIMES upozorava, da domaći političari u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu ne smiju zloupotrijebiti donesenu rezoluciju o Srebrenici za pridobivanje političkih poena nego tu priliku treba iskoristiti kao korak naprijed ka neophodnom pomirenju na zapadnom Balkanu.
Kao što je zapisano u donesenoj rezoluciji, genocid u Srebrenici dogodio se u mjesecu julu/srpnju 1995.godine, kada su srpske snage pod komandom generala Ratka Mladića, koji je neposredno bio podređen tadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, ubile preko 8.000 bosanskih muslimana (Bošnjaka) prije svega muškaraca i dječaka te deportirale skoro 25.000 žena, djece i starijih. Tako je počinjen najveći ratni zločin u Evropi poslije završetka drugog svjetskog rata.
Evropski parlament je jedina institucija EU, koji neposredno predstavlja građane država članica, zbog toga je toliko još važnije, da je rezoluciju donio uz podršku svih poslaničkih grupa, što daje poseban pečat nedavno okončanoj godini međukulturnog dijaloga u Evropi, kaže se u saopćenju Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane