Ponovo o autoputu

Podgorica, Beograd – Inicijativa premijera RS i gradonačelnika Užica, da se kod tog grada izdvoji krak sa planiranog auto puta Južni Jadran, i preko Kotromana, Višegrada i Rogatice poveže sa Podromanijom, naišla je na odobravanje i crnogorskih zvaničnika. Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacije u Vladi Crne Gore, Andreja Lompar, kaže za Danas da je autoput Južni Jadran, od Beograda do Bara kao deo potencijalnog koridora 11, doskoro je bila marginalizovana iako je do pre nekoliko decenija u planovima imala daleko veći značaj. 

 

 

Drinski krak jača novi koridor 11

Podgorica, Beograd – Inicijativa premijera RS Milorada Dodika i gradonačelnika Užica Jovana Markovića, da se kod tog grada izdvoji krak sa planiranog auto puta Južni Jadran, i preko Kotromana, Višegrada i Rogatice poveže sa Podromanijom, naišla je na odobravanje i crnogorskih zvaničnika. Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacije u Vladi Crne Gore, Andreja Lompar, kaže za Danas da je autoput Južni Jadran, od Beograda do Bara kao deo potencijalnog koridora 11, doskoro je bila marginalizovana iako je do pre nekoliko decenija u planovima imala daleko veći značaj.

– Trebalo je da to bude „kičma“ regiona sa koje bi se izdvajali kraci i povezivali različite delove sa drugim ključnim saobraćajnicama. Iako dvadesetak godina nije ništa blo činjeno u tom pravcu, realizacija pređašnjih planova postaje sve aktuelnija. Crnoj Gori odgovara predlog premijera Dodika jer svaki novi krak na tom autoputu uvećava njegov značaj. Takođe, i pravac koji bi išao preko Sandžaka i spajao se sa Koridorom 10, ima potpuno ekonomako opravdanje. Generalno, svaki koridor koji ide kroz naš region višestruko vraća uložena sredstva i mi ćemo Srbiju, u nastojanju da obezbedi povoljne kreditne aranžmane za taj posao podržati kod svih regionalnih i međunarodnih organizacija, kao i u svim međunarodnim ugovorima koje budemo sklapali – rekao je Lompar.

On je dodao da iako se u Srbiji donedavno nije mnogo pominjao taj pravac, Crna Gora je intenzivno radila na pripremama za izgradnju dela koji prolazi preko njene teritorije. Ugovor sa koncesionarom, konzorcijumom hrvatskihfirmi koje predvodi zagrebački Konstruktor već je potpisan, ovih dana očekuje se da uplati drugu polovinu sredstava preciziranih ugovorom a na proleće se već očekuju mašine na trasi. „Najbržom dinamikom radovi će stići do Boljara, a projekat za završnu deonicu oko Berana, koja crnogorski deo spaja sa pravcem iz Beograda, već se usaglašava sa srpskom stranom, nakon ćega će biti raspisan tender za izbor izvođača“, tvrdi crnogorski ministar.

Srpski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić kaže za Danas da je trasa autoputa prema Republici Srpskoj već definisana planom za naredne dve godine.
– Autoput prema Crnoj Gori ima krak koji od Čačka vodi preko Požege i Užica do graničnog prelaza Kotromani i dalje prema Višegradu. To je ucrtano u projekat koji će biti realizovan. Trenutno nam je prioritet da se krene sa izgradnjom deonice od Beograda do Čačka, da se u naredne dve do dve i po godine stigne do Ljiga, a onda očekujemo i priliv sredstava od međunarodnih banaka da trasu nastavimo, prema jugu. Međutim, to nije jedini krak, jer planiramo i druge veze od Pojata prema Kruševcu i prema Kraljevu – objasnio je Mrkonjić.

Komentarišući najave iz Federacije BiH da bi krak od autputa prema Crnoj Gori trebalo da ide preko Sandžaka do Goražda i dalje kroz Bosnu, Mrkonjić naglašava da put ide pomenutom trasom preko Užica i Kotromana, ali da se mogu voditi pregovori da neka druga strana gradi put preko Sandžaka.
– Ukoliko je interes Bošnjaka u Sandžaku i Federaciji da krak ide južnije od Užica, onda je verovatno i interes turskih firmi da ga grade. Zato je Ministarstvo spremno da sa njima razgovara. Sa druge strane, predlog hrvatske strane da se gradi put uz Jadran ne odnosi se na Srbiju i ne utiče na autoput prema Crnoj Gori, koja je već počela da gradi autoput od Bara do Boljara – zaključuje Mrkonjić.

Da podsetimo, inicijativa koju je pre desetak dana plasirao gradonačelnik Užica i premijer Republike Srpske, za sada je naišla na uzdržani stav samo u Federaciji BiH. Naime, direktor Federalne direkcije za upravljanje, održavanje i izgradnju autocesta Erdalj Trhulj Danasu je rekao da je strategijom koju je na predlog te institucije usvojila federalna vlada (a očekuje se i podrška federalnog parlamenta) predviđena izgradnja saobraćajnice zapad-istok, koja bi išla preko Bihaća, Mrkonjić grada, Travnika, Zenice, Sarajeva i preko Goražda do tromeđe BiH, Crne Gore i Srbije, čime bi se spajala Koridor 11 sa Koridorom 5C, koji povezuje Baltičko sa Jadranskim morem (odvaja se od Budimpešte, ide preko Osijeka, Sarajeva i Mostara do luke Ploče).

 

U Federaciji su ocenili da je izgradnja autoputa prema Dodikovoj inicijativi „necelishodna, jer bi se na rastojanju od svega 15 do 20 kilometara našle dve saobraćajnice, a objektnivo promet u ovom trenutku nije dovoljno isplativ ni za izgradnju jednog puta“. S druge strane u Savetu ministara BiH, ministar komunikacija i prometa Rudo Vidović tvrdi da trasa zapad-istok još nije definisana na nivou intitucija sva tri entiteta, i kaže da bi svaku inicijativu trebalo ozbiljno razmotriti. On sugeriše i da ukoliko bi trasa zapad-istok išla južnije, preko Nauma i Nikšića, onda bi varijanta za koju se zalaže Dodik bila realna.

 

Autor: M. N. Stevanović – R. V. B.
8.12.2009.
DANAS

Komentariši