Po potrošnji alkoholnih pića bivša Jugoslavija se nalazila na četvrtom mjestu u Evropi, a prva u svijetu po broju stabala šljive, od čijeg se roda 80% prerađivalo u razne vrste rakija. U bivšoj Jugoslaviji se godišnje trošilo više od 12 litara čistog alkohola po stanovniku, što odgovara količini od 120 litara vina po stanovniku. Međutim, ako alkohol najčešće troše osobe između 19. I 64. Godine života, tada je potrošnja bila 21,3 litra čistog alkohola po stanovniku ove starosne skupine.
Pišu:
Prof.dr.sc.Smajil Durmišević, prim.dr.med.spec.
V.ass.mr.sc.Jasminka Durmišević-Serdarević,prim.dr.med.spec.
ALKOHOLNA PIĆA – IZVOR SVAKOG ZLA (I dio)
Istorijat uživanja alkoholnih pića. Sudeći prema arheološkim nalazima, ljudi su vještinu dobivanja alkoholnih pića poznavali još prije 35.000 – 40.000 godina. O pijanstvu, kao bolesnoj pojavi, pisalo se u drevnim zapisima, još prije Hipokrata, Galena i Aristotela. Prve definicije o patologiji pijanstva nalaze se u sanskritskim zapisima iz stare Indije, a kasnije kod Aristotela i Platona. Vremenom su pijenje i pijanstvo, van islamskog svijeta, prihvaćeni kao društvene norme. Tehnološkim napretkom i razvojem svijesti ljudi, propratne pojave pijenja, kao npr. Pijanstvo u posebnim prilikama te agresivno ponašanje u pijanstvu, počinju se smatrati prekršajem i moralnom mahanom. Zadnjih stotinupedeset godina neke posljedice pijenja, kao npr. Alkoholna psihoza, smatraju se bolešću. Sama ovisnost o alkoholu smatra se bolešću tek zadnjih pedeset godina. Istraživanja u ovoj oblasti donose sve više dokaza da i tzv. “umjereno pijenje” može izazvati zdravstvene, psihološke i socijalne poremećaje, čak i u slučaju kada se ne pojavi ovisnost o alkoholu.
Šta su to alkohol i alkoholna pića. Glavni sastojak alkoholnih pića je etilni alkohol – etanol, čija je hemijska formula C2H5OH, bezbijna, lako hlapljiva tekućina, koja dovodi do pijanstva. Alkoholnim pićima nazivamo sve one napitke namjenjene ljudskoj upotrebi, koji sadrže etilni alkohol u bilo kojoj koncentraciji. Alkoholna pića su, dakle: pivo, vino, razne vrte rakija, likeri, razni aperitivi, itd. Tj. napici koji se dobiju vrenjem ili destilacijom.
Proizvodnja i potrošnja alkoholnih pića. Razno voće i povrće može se jednostavnim postupkom pretvoriti u alkoholno piće. Zbog toga, pored obimne industrijske proizvodnje, i veliki broj domaćinstava proizvodi alkoholna pića. Gotovo svuda, van islamskog svijeta, industrija alkoholnih pića spada u jače nacionalne industrije. Po potrošnji alkoholnih pića bivša Jugoslavija se nalazila na četvrtom mjestu u Evropi, a prva u svijetu po broju stabala šljive, od čijeg se roda 80% prerađivalo u razne vrste rakija. U bivšoj Jugoslaviji se godišnje trošilo više od 12 litara čistog alkohola po stanovniku, što odgovara količini od 120 litara vina po stanovniku. Međutim, ako alkohol najčešće troše osobe između 19. I 64. Godine života, tada je potrošnja bila 21,3 litra čistog alkohola po stanovniku ove starosne skupine.
Šta je alkoholizam i kako teče razvoj ove bolesti ovisnosti, uticaj na zdravlje. Prema Hudolinu, o alkoholizmu se govori ako kod osobe pijenje alkoholnih pića postane redovito i prekomjerno, ako osoba koja pije alkoholna pića postane ovisna o alkoholu, tj. izgubi mogućnost da kontrolira količinu popijenog alkoholnog pića, ili ako izgubi mogućnost apstinencije, tj. odluke da ne pije alkoholna pića. U daljem razvoju alkoholizma, ili ovisnosti o alkoholu, u alkoholičara nastupe poremećaju u ponašanju, porodične neprilike, oštećenje pojedinih organa, opšte oštećenje zdravlja, psihološki poremećaji, ekonomske i druge socijalne poteškoće, i, konačno, smrt.
Sve te posljedice alkoholizma razvijaju se kod pojedinih osoba različitom brzinom, što ovisi od mnogo činilaca. Ukratko, razvoj alkoholne bolesti se može prikazati u tri faze:
- faza tzv. Društvenog ili umjerenog trošenja alkoholnih pića, ili faza pojave tolerancije,
- faza alkoholne bolesti,
- faza teških alkoholnih oštećenja ili faza pada tolerancije.
Djelovanje alkohola na ljudsko zdravlje dobro je proučeno. Alkohol može direktno oštetiti organe i tkiva sa kojima dolazi direktno u kontakt, npr. Sluznicu, usta, jednjaka, želuca itd. Inddirektna oštećenja nastaju djelovanjem štetnih supstancija koje nastaju razgradnjom alkohola u organizmu.
Najčešća oštećenja organizma alkoholom, kod alkoholičara, su sljedeća: oštećenja mozga u oko 90% alkoholičara, srčani poremećaji u 70% slučaajeva, oštećenje želuca u 45% slučaajeva, oštećenje bubrega u 64%, jetre u 50%, te oštećenje spolnih žlijezda u 85% slučajeva. Nastaje o oštećenje zubnih desni, pluća, crijevne sluznice, pankreasa-gušterače, upale živaca, i mnoga druga oštećenja i tegobe.
Živčani i duševni potremećaji su teški i mnogobrojni: akutno pijano stanje, patološko pijano stanje, poremećaji ponašanja alkoholičara, delirijum tremens (akutna psihoza – alkoholno ludilo), halucinoza alkoholičara, ljubomornost alkoholičara, psihoza proganjanja, epilepsija –padavica, Korsakovljeva psihoza alkoholičara, demencija (izhlapljelost) alkoholičara, opće ubrzano starenje. Prema iskustvima medicinskih stručnjaka iz ove oblasti neliječeni alkoholičari umiru, u prosjeku, 15 do 20 godina ranije od nealkoholičara. (NASTAVIT ĆE SE, AKO BOG DA)
………………………………………………………………………………………………………………..