Evo ponovo, nekako na brzinu, isplanirah jednu heftu da odem u zijaret jednom od najljepših gradova na svijetu, dakako riječ je o Istambulu.
Podijeliću sa vama jedan dijelić mojih doživljaja.
U Danskoj kada sam krenuo je bilo +1 a u Istambulu prelijepih +21, prvo što osjetih je prelijepi mediteranski zrak i toplota.
Moji domaćini su se potrudili da prvi dan boravka obiđemo nekoliko mjesta, iako imamo auto razdaljina je velika i vožnja u autu može potrajati i po nekoliko sati. Prvo odredište je doručak, u Azijskom dijelu Istambula, prelijepi pogled na Istambul i veliki izbor hrane, kao da je u pitanju večera ili ručak. Borio sam se sa hranom jedno 2 sahata, onda dođoše na red razne vrste baklava, tulumbi, sutlija i ne znam kojeg već slatka…
Par slika restorana…
Nisam slikao hranu jer sam se malo spetljao a i ogladnilo se jel :-)
Doručak je bio prelijep, mada je po mom ukusu ovo ipak malo previše za doručak ali eto preživio sam što je najvažnije.
Slijedeća destinacija je šetnja prelijepom obalom Azijskog dijela Istambula, ovo mi je dobro došlo jer sam već osjetio moj stomak koji nije navikao na ovako jaku hranu ujutro.
Ponovo auto i preko sahat vožnje do mezara Božijeg poslanika Jošue Ibn Nuna r.a, mjesto na kom se nalazi mezar je mjesto koje je bilo kroz dugu istoriju ovog regiona poznato kao posebno, odabrano mjesto, ovdje su se smjenjivali vjerski objekti shodno uticaju i dominaciji, od vremena vlasti Osmanlija sada se tu nalazi džamija. Poznavajući malo bolje islamsku istoriju siguran sam da je ovo ipak pogrešno jer je Božiji poslanik Jošua Ibn Nun r.a. ukopan tamo gdje je najviše i želio a to je muslimanska sveta zemlja na prostoru danasnjeg Kudsa – Jerusalema. Ovo mjesto se vezuje za događaj opisan u Kuranskoj Suri El-Kehf – Pećina (pogledajte i pročitajte u Kuranu) na jednom dugom putovanju su bili Božiji poslanici Musa a.s. i Hidr a.s. sa Musom a.s. je bio jedan dječak koji je kasnije Allahovom dž.š. odredbom postao Božiji poslanik, taj dječak je bio upravo Jošua Ibn Nun. Ovdje na ovom mjestu su po predaji boravili njih trojica.
Kur-an sura El-Kefh (Pecina) ajet 60 do 65
“I kada Musa rece momku svome: ‘Sve cu ici dok ne stignem do mjesta gdje se sastaju dva mora ili cu dugo, dugo ici.’ /60/ I kad njih dvojica stigose do mjesta na kome se ona sastaju, zaboravise na ribu svoju, pa ona u moru zasjece sebi put. /61/ A kad se udaljise, Musa rece momku svome: ‘Daj nam uzinu nasu, jer smo se od ovoga naseg putovanja umorili.’ /62/ ‘Vidi!’ rece on, ‘Kad smo kod one stijene svratili, ja sam zaboravio onu ribu – sam sejtan je ucinio da je zaboravim, da ti je ne spomenem – pa se ona prihvati svoga puta u moru cudnovato!’ /63/ ‘E to je ono sto trazimo!’ rece Musa, i njih dvojica se vratise putem kojim su bili dosli, /64/ i nadjose jednoga Naseg roba kojem smo milost Nasu darovali i onome sto samo Mi znamo, naucili.”/65/
Momak kome se obraća Musa a.s. je Jošua a.s. (Turci ime izgovaraju i pišu kao Juša a.s.) a osoba iz zadnjeg dijela kazivanja (i nadjose jednoga Naseg roba kojem smo milost Nasu darovali i onome sto samo Mi znamo, naucili.) je Hidr a.s.
Njihov susret je moguće bio baš na ovom mjestu u blizini dodira dva mora Crnog i Mramornog.
Odavde se pruža prelijep pogled.
Slijedeća stanica je sam ulaz u Bosforski moreuz i mjesto gdje se dodiruju Crno i Mramorno more.
Prelijepo… ostavlja bez daha ovaj pogled…
Na ovom mjestu su ostatci jedne od najbitnijih tvđava sa koje se kontrolisao prolaz Bosforskim moreuzom.
Prelijepo….
Ovo mjesto je oduvjek bilo jedno od najvažnijih i najuticajnijih mjesta na svijetu, ko je kontrolisao ovaj prolaz, može se slobodno reći, kontrolisao je čitav svijet.
Sve zemlje Azije iz pojasa Crnog mora koje su brodovima prevozile svoju robu prema Evropskim ili Afričkim destinacijama morale su ploviti ovim moreuzom.
Sa jedne strane Azija a sa druge Evropa, prelijep pogled.
Gledao sam dugo i razmišljao o značaju i burnoj historiji ovog dijela svijeta, veliki broj tvrđava na obadvije strane ostao je kao sjećanje na ta burna vremena i ratove.
Jedna od najvažnijih je upravo ova, sa ovog mjesta, kao na dlanu se može kontroloisati prolaz svih brodova moreuzom, kako trgovinskih tako i ratnih.
Pitam se koliko li je ljudi u ovim borbama izgubilo život, koli je ovdje baš u ovoj tvrđavi imao svoju službu.
Pogled iz ostataka tvrđave prema Bosforskom moreuzu.
Evo malo historiski prikaz i kazivanje o Bosforskom moreuzu i značaju ovog regiona.
Bosforski moreuz – spada u jednu od najvažnijih geostrateških tačaka Evrope zajedno sa Gibraltarom. Istorijsku važnost daje mu današnji Istanbul, grad za koji se slobodno može reći da je bio „prestonica Sveta“ 1500 godina. Otuda i naziv „Carigrad“ kako su ga sloveni nazvali prilikom opsade 626. godine zajedno sa Avarima. Grad je odoljeo i prilikom velike arabljanske opsade sa Bosfora, kada je Vizantija upotrebila čuvenu „grčku vatru“ zapalivši čitav bosforski moreuz.
Zahvaljujući prirodnoj luci, zalivu usred bosforskog moreuza poznatom pod nazivom Zlatni rog, ovde je godinama bila štićena vizantijska flota. Preko Zlatnog roga, između starog Konstantinopolja i Đenovljanske kule Galate bio je razapet kovani lanac, koji branjen iz dve tvrđave, nije dozvoljavao ulaz brodova bez dozvole vladara Carigrada. Jedna venecijanska flota tokom IV krstaškog rata primljena je u Zlatni rog, da prezimi zimu i bude isplaćena za zasluge u građanskom ratu jer je pomogla stranu koja je pobedila. Ali ovaj događaj dovešće latine na vlast 1204. pa sve do 1261. kada su gospodarili gradom i Bosforskim moreuzom.
Dinastija Paleolog vladaće Carigradom od 1261. do 1453. godine, kada je u odbrani grada poginuo Konstantin XI Dragaš Paleolog. Fatih (Osvajač) sultan Mehmed poneće najveću slavu osvajača. Pre njega o pokušaju osvajanja grada svedoči postojanje tvrđave Anadolu hisar koju je podigao 1393. Bajazit I, izazvavši reakciju krstaša koje je pobedio kod Nikopolja. Da bi sprečio pokušaj krstaša Mehmed Osvajač podigao je tvrđavu Rumeli Hisar 1452. čime je zagospodario Bosforskim moreuzom. Najzad u zaleđu tvrđave Galate biće prevučeno brodovlje 1453. sa koga su topovi otvorili prolaz kapiju starih Teodosijevih zidina.
Tada započinje turska odbrana Bosfora. Ovde će tokom XIX veka nići Dolmabahče palata, zatim Bilerbey palata, vojna akademija i još monoge građevine koje se mogu videti i danas. Zagospodariti Bosforom, biće neostvareni san ruskih careva, koji će otvoriti Istočno pitanje, i Krimski rat, koje će se završiti I svetskim ratom i svrgavanjem sultana 1923. Osmanlije strahujući da će pobeda Rusije u I svetskom ratu označiti i kraj vladavine Bosforom, ulaze na stranu Centralnih sila. Pobeda Antante dovela je do novih potresa na obalama Male Azije, kada su Grci pokušali da ovladaju i Carigradom ali će rezultirati egzodusom Grka, koji su pretežno živeli u kvartu Fanar na Zlatnom rogu.
Moreuz koji spaja Crno i Mramorno more i razdvaja kopno Evrope i Azije, 1973. dobija prvi most koji nosi naziv po vođi revolucije i prvom predsedniku Ataturku. Drugi most iz 1988. dobiće naziv Fatih Sultan Mehmed. Kvartovi koji protežu duž Bosfora su : Eminonu, Bešiktaš, Ortakoy, Kadikoy ( Halkedon ), Uskudar.
Vidikovac Čamlidže – je mesto odakle se pruža najlepši pogled na Mramorno more, Bosforski moreuz i čitav Istanbul. Ovo brdo nalazi se na azijskoj strani iznad najstarijeg naselja Halkedona, koji je važan i po trećem vaseljenskom saboru održanom 451. godine.
Nastaviće se ako Bog da….