U tišini koja je danas prekrila Goražde, među dječijim glasovima, cvijećem i pogledima roditelja koji već decenijama nose istu bol, obilježen je 14. maj, Dan sjećanja na ubijenu djecu Goražda u periodu od 1992. do 1995. godine.
Datum koji je prije četiri godine odlukom Gradskog vijeća Goražde uvršten u Kalendar značajnih događaja i ličnosti iz odbrambeno-oslobodilačkog rata, danas je ponovo otvorio najdublje rane grada na Drini. Rane koje nikada nisu zacijelile, jer iza njih nisu ostale presude, niti pravda.
Kroz simbolični performans “Tražimo pravdu”, u kojem je učestvovalo 151 dijete iz osnovnih škola, vrtića, Amaterske pozorišne scene i Pop rock škole Centra za kulturu, poslana je snažna poruka, da svako od te djece predstavlja jedno ugašeno djetinjstvo Goražda.
I dok su se dječiji koraci kretali ulicama grada, roditelji i porodice ubijene djece polagali su cvijeće na centralno spomen-obilježje, ali i na mezarja Slatina i Gradina u Kopačima. Neki od njih već više od tri decenije dolaze sa istim pitanjem, kako je moguće da za ubijenu djecu niko nije odgovarao?
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i autor knjige “Zločini nad djecom u Goraždu tokom opsade 1992-1995”, Muamer Džananović, podsjeća za Klix.ba da podaci govore o više od 548 ubijene i ranjene djece tokom opsade.
“Prije svega, zahvalan sam na inicijativi i činjenici da su moja istraživanja konsultovana i pomogla da se ovaj datum odredi kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Goražda tokom opsade. Smatram da je ovo ujedno i dan kada se trebamo sjećati ranjene djece, djece kojoj su ubijeni ili ranjeni članovi porodice, kao i sve djece koja su preživjela opsadu, pretrpjela teške traume i koja će posljedice tih trauma vjerovatno nositi cijelog života. Utvrdio sam okolnosti 548 ubijene i ranjene djece i o tome objavio knjigu prije jedanaest godina. Istraživanja sam u međuvremenu nastavio i uspio evidentirati još troje djece ubijene tokom opsade Goražda. Podaci o njima bit će uneseni u drugo izdanje knjige”, ispričao je Džananović.
Ističe kako je porazno da za toliki broj ubijene i ranjene djece, i toliki broj ubijenih i ranjenih civila, kao i za višegodišnje granatiranje civilnih ciljeva, još uvijek ne postoji presuda koja bi jasno imenovala odgovorne i potvrdila puni karakter zločina počinjenih nad civilima Goražda.
“Goražde je eklatantan primjer selektivnog pristupa pravdi i ozbiljnog institucionalnog propusta, prije svega tužilaštava, da se žrtvama i njihovim porodicama osigura barem minimum satisfakcije kroz sudski utvrđenu istinu i kažnjavanje odgovornih”, kazao je Džananović.
