Suprostavljajući se mišljenju da alkohol djeluje inspirativno na umjetnike i stvaraoce, češki književnik Forbath je rekao: “Tvrditi da alkohol doprinosi genijalnosti isto je što i tvrditi da više vidi onaj koji vidi dvostruko”. Prenosi se, da je Anaxagoras rekao:”Pogled na pijanca najbolja je pouka za trezvenost”. U Talmudu se kaže: ”Iz glave u koju vino uđe, razum izađe”.
ALKOHOLNA PIĆA – IZVOR SVAKOG ZLA (II dio)
Uzroci alkoholizma. Razlozi koji u pojedinom slučaju dovode do alkoholizma su mnogobrojni. Baziraju se na tri osnovna činioca: čovjeku, alkohlu i društvenoj sredini. Alkoholizam se najčešće javlja na bazi običaja, jer se pojedinac od malehna privikava na pijenje alkoholnih pića. Osobito su alkoholu sklone osobe sa osjećajem nesigurnosti, otuđenosti i izolacije, nerelano ambiciozne, osobe koje teško podnose neispunjenje svojih potreba – tzv. frustracije. Istraživanja su pokazala da postoji nekoliko glavnih razloga zbog čega ljudi počinju uzimati alkoholna pića: običaji, vjerske i kulturne norme, izloženost alkoholu (vinorodni krajevi, proizvodnja, promet i prodaja alkoholnih pića), imitacija – oponašanje, suzbijanja straha i napetosti, alkoholizam u porodici.
Rasprostranjenost uživanja alkoholnih pića i alkoholizma. Do podataka o rasprostranjenosti alkoholizma među stanovništvom teško je doći. Prema manje – više pouzdanim procjenama u bivšoj Jugoslaviji je bilo 500.000 do 600.000 alkoholičara. Ako se tome broju mogao dodati i broj onih osoba koje su bile prekomjerni uživaoci alkoholnih pića, onda je broj osoba pogođenih alkoholom bio daleko veći.
Prema opšteprihvaćenim procjenama, 2 – 3 % svjetskog stanovništva su alkoholičari. Ako se ovome procentu dodaju i ekscesivni potrošači alkoholnih pića, onda je ukupan procenat daleko veći. Prema Hudolinu, među industrijskim radnicima je 15% ekscesivnih potrošača alkoholnih pića. Istraživanja u BiH prije rata govore da je među radničkom populacijom bilo 12% bolesnika alkoholičara i 8,3% sumnjivih na alkoholizam, što je ukupno činilo 20,4%.
Raste broj alkoholičara žena. Prema različitim autorima odnos alkoholičari muškarci – alkoholičari žene je 10 :1 do 3 :1. Razlika je sve manja, naročito u urbanim sredinama. Prema istraživanjima Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo Zenica, od ukupno anketiranih učenika osnovne škole 5,83% konzumira alkoholna pića, od ukupno anketiranih učenika srednje škole alkoholna pića konzumira 28,81% učenika. Od ukupno anketirane ženske omladine III i IV razreda srednje škole alkoholna pića konzumira 40,54% učenica, a od ukupno anketirane muške omladine III i IV razreda srednje škole alkoholna pića konzumira 42,37% učenika.
Dejstvo alkoholizma na porodicu. Alkoholizam ima razornu moć na porodični život. Svojim bolesnim ponašanjem alkoholičar remeti bračne i porodične odnose udaljavajući se od porodičnih problema, a njihovo rješavanje prepušta bračnom drugu i djeci. Alkoholičar tako gubi roditeljski i supružnički autoritet, a djeca gube osjećaj stabilnosti i oslonca u porodici. Zbog napete situacije u porodici, teških svađa i fizičkih obračuna, stvara se atmosfera nesigurnosti i nespokojstva, u djeci se javlja želja da žive drugdje, čak i na ulici.
Alkoholizam i njegove posljedice teško i dalekosežno ekonomski opterećuju porodični budžet alkoholičara i društvo u cjelini. Rasipnički odnos alkoholičara prema novcu teško opterećuje porodični budžet, dosežući i do 30% izdvajanja za alkohol. Izdaci stanovništva sa područja bivše Jugoslavije za alkoholna pića kretali su se između 6 i 7% porodičnog budžeta, što su izuzetno visoki iznosi; oni su u SAD znatno manji, 2,8%. Smatra se da su neposredne štete društvu od potrošnje alkoholnih pića, uključujući ekscesivno pijenje i alkoholizam, najmanje trostruko veće od ukupnih prihoda koji se dobiju prodajom svih alkoholnih pića.
Alkohol i bezbjednost saobraćaja. Broj saobraćajnih udesa povezanih sa upotrebom alkohola stalno je u porastu. Već pri malim dozama alkohola (0,2 – 0,3 ‰, odnosno 2 dl vina ili ½ dl rakije) sposobnost za vožnju je umanjena, a kod koncentracije alkohola u krvi od 0,5 ‰ se može govoriti o nesposobnosti za vožnju. Koliki je uticaj alkohola na bezbjednost saobraćaja govore slijedeća istraživanja: pri koncentraciji alkohola u krvi od 0,3 – 0,9 ‰ rizik saobraćajne nesreće je sedam puta veći nego kod trijeznih vozača; od 1,00 – 1,49 ‰ 31 puta, a kod koncentracija alkohola u krvi između 1,5 i 2,0 ‰ 128 puta je veći rizik saobraćajnih udesa nego kod trijeznih vozača.
Djelovanje alkohola na radnu sposobnost. Pijenje alkoholnih pića i alkoholizam snažno umanjuje radnu sposobnost radnika, dovodeći u opasnost njegovo zdravlje, zdravlje drugih radnika, strojeve i tehnološki proces. Najveći broj alkoholičara i prealkoholičara nađen je među rudarima, naročito u rudnicima uglja. Više od 50% nesreća na radu uzrokovano je uživanjem alkoholnih pića. Izostajanje sa posla znatno je češće kod alkoholičara, koji u velikoj mjeri povećavaju gubitak radnih dana, a time i ekonomske šete alkoholičaru, radnoj ustanovi i društvenoj zajednici.
Mišljenja poznatih ličnosti o alkoholu. Proniknuvši svojim ljudskim genijem u razornu moć alkohola na pojedinca i ljudsku zajednicu, veliki svjetski umovi su dali negativan sud o upotrebi alkoholnih pića. Poznati autoritet iz područja alkohologije, dr. Hudolin, demantujući vjerovanje ljudi da alkohol podiže snagu za rad, kaže: “Naučnim istraživanjem na mišiću je dokazano da alkohol već i u najmanjim koncentracijama u krvi, od 0,5‰, ili 1 kap alkohola na 2000 kapi krvi, smanjuje snagu mišića za oko 16%. Lav Nikolajevič Tolstoj je rekao: “Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše”. Emerson kaže:”Piće najprije uklanja pijanca iz društva, a zatim i sa svijeta”. Za Seneku je pijanstvo dobrovoljno ludilo. Darvin je smatrao da je navika uzimanja alkohola za čovječanstvo veće zlo nego rat, glad i kuga zajedno. Latinska poslovica kaže da je u vodi lahko potonuti, a još lakše u vinu. Suprostavljajući se mišljenju da alkohol djeluje inspirativno na umjetnike i stvaraoce, češki književnik Forbath je rekao: “Tvrditi da alkohol doprinosi genijalnosti isto je što i tvrditi da više vidi onaj koji vidi dvostruko”. Prenosi se, da je Anaxagoras rekao:”Pogled na pijanca najbolja je pouka za trezvenost”. U Talmudu se kaže: ”Iz glave u koju vino uđe, razum izađe”. (NASTAVIT ĆE SE, AKO BOG DA)